12.11.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Prenošena je trudnoća ona trudnoća koja traje 42 puna tjedna gestacije, računajući od prvog dana posljednje redovite menstruacije ili dulje, odnosno 294 dana ili dulje od posljednje redovite menstruacije, odnosno dulje od 40 tjedana od posljednje ovulacije. To je pravo prenošenje, a dijete iz biološki prenesene trudnoće po definiciji ima kliničke znakove «prezrelosti» i radja se s rizikom perinatalnih komplikacija. Na sreću, samo je manji dio trudnoća koje traju dulje od 42 tjedna ili 294 dana zaista preneseno. Najčešće se radi o pogreškama u točnoj ocjeni trajanja trudnoće zbog neredovitih menstruacija ili poremetnji ovulacije. To su lažna prenošenja, a djeca koja se radjaju iz lažno prenesenih trudnoća nemaju povišen rizik perinatalnih komplikacija.
Trajanje trudnoće računa se, naime, najčešće menstruacijskom dobi. Definicija po kojoj je prenesena ona trudnoća koja traje 42 tjedna ili dulje od prvog dana posljednje menstruacije podrazumijeva tako da je 14 dana nakon posljednje menstruacije uslijedila ovulacija i nakon nje trudnoća. Medjutim, varijacije trajanja menstruacijskog ciklusa vrlo su česte i u posve zdravih žena, nerijetko zbog poremetnji ovulacija; one ne moraju nastupiti uvijek istog dana u ciklusu. Oko 70% trudnoća koje po menstruacijskoj dobi traju dulje od punih 42 tjedna nisu tako prava prenošenja već su posljedica zakašnjelih ovulacija. Jednako tako, u nekih žena ovulacija nastupa prije 14. dana ciklusa, pa se u njih 40 postkoncepcijskih tjedana može dosegnuti i prije no što nastupi 42 tjedna menstruacijske dobi. Dakle, mali je broj, oko trećina od ukupno 10% trudnoća koje traju dulje od punih 42 tjedna menstruacijske dobi, zaista biološki produljenih, odnosno, neke su trudnoće biološki produljene i onda kada traju samo 41 tjedan. Kako nema mogućnosti točne procjene biološkog trajanja trudnoće, sve se trudnoće za koje se nadju da traju 42 tjedna ili dulje, smatraju prenesenim, premda je mali broj djece koja se radjaju iz njih zaista prezrelih. Zbog porasta rizika za djecu koja se radjaju prezrela, svaku trudnoću koja traje 42 tjedna i dulje valja nadzirati s punom pažnjom i smatrati je visoko rizičnom
Opširnije
12.11.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Dijafragmalna hernija
To je prirodjeni ili stečeni polaps abdominalnih organa kroz fiziološke ili patološke otvore ošita. Učestalost je procijenjena na 0.03%-0.05% poroda. Stvarna učestalost je zasigurno nešto veća jer se neke vrste ovog poremećaja izraze tek kasnije u djetinstvu poput hijatalne i parasternalne hernije.
Javlja se najčešće sporadično, no ima podataka I o ćešćem pojavljivanju u nekim obiteljima. Rizik ponovnog javljanja manji je od 2%.
Embriološki, ošit nastaje spajanjem četiriju struktura: septum transversuma, stražnjeg ezofagealnog mezenterija, pleuroperitonealne membrane I trbušnog zida. Kroz fiziološke otvore prolaze aorta, jednjak, donja vena kava, ductus thoracicus, vena azygos, nervus vagus I nn phrenici. Manjkavim embrionalnim razvojem /manjkavim spajanjem ishodišnjih struktura ili primarnim manjkom strukture/ nastaju patološki, a proširenjem fizioloških otvora I promijenjeni fiziološki otvori koji dopuštaju prodor organa trbušne šupljine u prsište. Postoji mnogo tipova ove anomalije, no najčešći su:
- Posterolateralna ili Bochdalekova hernija
- Parasternalna ili Morgagnijeva hernija
- Septum transversum defect
- Hijatalna hernija
Hijatalna hernija nastaje uslijed prirođeno prekratkog jednjaka koji povlači kardiju i gornji dio želuda u prsni koš. Kod parasternalne hernije susrećemo mali manjak u prednjem mišićnom dijelu ošita kroz koji prolabira mala kilna vreća u kojoj nalazimo samo vijuge crijeva. Budući da je spomenuta kila smještena između prsne kosti i rebara naziva se parasternalna hernija. Jednostrane dijafragmalne hernije su povezane s opsežnijim manjkom ošita kroz koji prolabira više trbušnih organa u prsnu šupljinu. U pravilu, dijafrgmalne hernije su jednostrane (97%), a većina njih su lijevostrane (75-90%). Nastanak lijevostrane posterolaterlne dijafragmalne hernije, poznate još i kao Bochdalekova hernija, povezuje se sa nepotpunim zatvaranjem pleuroperitonealnih kanala pleuroperitonealnim memebranama. Desnostrana dijafragmalna hernija također može nastati uslijed izostanka zatvaranja pleuroperitonealnih kanala. Međutim, desnostrana anteromedijalna retrosternalna dijafragmalna hernija poznata još i kao Morgagnijeva hernija nastaje uslijed nepotpunog razvoja septuma transverzuma[i]. Na Morgagnijeva herniju otpada manje od 5% jednostranih hernija. Potpun nedostatak ošita je rijedak (1-2% dijafragmalnih hernija).
Opširnije
12.11.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
DIZMENOREJA
Rijetke su žene koje tiijekom menstruacije ne osjećaju baš nikakove tegobe. Medjutim, kontrakcije maternice kojima se izbacuju krv i ostatci endometrija osjećaju se najčešće kao blaga neugoda. Jači bolovi u točno odredjenim danima javljaju se u relativno velikom boju žena i predstavljaju veće ili manje probleme. Nerijetko ih prate i druge tegobe od psihičkih do tjelesnih. U nekih se žena tegobe javljaju već nekoliko dana prije početka krvarenja, početkom krvarenja ili tijekom njega. Danas se najveći broj dizmenoreja pripisuje endometriozi, no uzrok je daleko češće negdje drugdje: u nesrazmjeru steroidnih hormona, većim ili manjim abnormalnostima spolnih organa, neurovegetativnoj nestabilnosti ili su uzroci uglavnom psihički problemi.
Simptomatologija može biti jako različita, no u grubo mogu se izdvojiti neke skupine:
- Neke žene imaju jake, paroksizmalne bolove tipa grčeva, nerijetko započinju naglo i prestaju naglo i prilično su kratkotrajni. Paše im saginjanje naprijed, pritisak na trbuh i lokalna toplina. U skupini žena s bolovima ovog tipa česta je izrazita iritiranost, umor, imaju osjećaj da su stegnute željeznim pojasom. Kod dugih pak grčevi se ponavljaju u odredjenim vremenskim intervalima, iz područja ledja šire se u bedra i te žene sklone su kolapsu. Kod drugih pak uz probadajuće bolove u maternici osjećaju se tegobe u predjelu lijevog ili desnog jajnika, a menstruacije su najčešće preuranjene, može ih pratiti glavobolja. Kod nekih pak žena menstruacije s ovim tipom bolova su vrlo neredovite, u tijeku samog krvarenja postoje intervali kad krvarenje potpuno prestaje, mogu imati vrtoglavice ili čak vidne senzacije.
- U jedne skupine žena uz bolne menstruacije tipična je pojava jakog povećanja i osjetljivosti dojki nekoliko dana prije ciklusa ili primjećuju nagli dobitak na tjelesnoj težini. To su žene sklone nakupljanju tekućine u tijelu u vezi s ciklusom i imaju velike probleme s garderobom. Nerijetko su vrlo nervozne, a menstruacije najčešće vrlo obilne. Tipično je da tegobe prestaju naglo s početkom i nestaju s trajanjem samog krvarenja.
- Kod jedne skupine žena bolovi su pretežito izolirani samo na područje male zdjelice i u samo nekih od njih primjećujemo i neke druge znakove. Kod ovih iz prve skupine bolovi počinju iznenada kao i preuranjeno krvarenje i šire se iz donjeg dijela ledja u zdjelicu i rodnicu. S približavanjem menopauze bolovi su sve sličniji trudovima , krv je tamna, tekuća. Jako se pogoršavanju uz minimalni pokret tijela. Kod drugih ciklusi su jako nepravilni, bolovi se premještaju s jedne strane zdjelice na drugu, isijavaju u ledja i to su jači što je krvarenje obilnije i dulje. Takve žene jako su iritabilne, sklone tuzi, depresiji i reumatskim tegobama. U nekih se uz dizmenoreju javlja jako znojenje hladnim znojem i jak osjećaj hladnoće, mogu povraćati, čak kolabiraju. Neke posebno osjetljive žene teško podnose bolove, totalno su netolerantne na bol, krvare tamnom krvlju s puno ugrušaka. U drugih krvarenja su zakašnjela, menstruacija nerijetko traje samo 1 dan, katkad svega nekoliko sati, ali i pored toga bol je grčevita i vrlo jaka.
- U žena s tzv. „psihogenom“ dizmenorejom primjećuje se jak utjecaj problema seksualne i porodične sfere na život: od problema koji se vuku iz djetinjstva i puberteta (pretjerana stidljivost ili sklonosti nimfomaniji) do aktualnih problema u braku itd. Tegobe mogu pratiti fenotip pacijentice:npr. punašne plave žene nerijetko su stidljive, jako promjenljivog raspoloženja, vole da ih se tješi, izmedju obično slabih i neredovitih menstruacija imaju neugodnu leukoreju. Visoke, crne, mršave žene, nerijetko vrlo ravnodušne, pune problema s probavom i cirkulacijom imaju trajno osjećaj propadanja maternice i uopće organa iz male zdjelice i iritirajuću leukoreju. Druge pak, pod teretom moralnih razloga i neispunjene seksualnosti uz jaku dimenoreju mogu imati i prekordijalne bolove, lupanje srcva, neke su izrazito psihički nepredvidive, elokventne, pretjeruju, izmišljaju, opasne su. Žele privlačenje pažnje na svaki način. Dizmenoreja nekih žena iz ove skupine praćenja je afektiranošću, teatralnim ponašanjem, jakom ljubomorom, insomnijom i nimfomanijom, dok druge dizmenorejom kompenziraju zatomljenu ljunju, bijes, povrijedjenost…
Kao što vidimo dizmenoreja je mnogo i stoga pristup u svrhu liječenja mora biti vrlo individualan. Nakon dobro uzete anamneze i ginekološkog pregleda, osim standardnih hormonskih ili analgetskih preparata, može se uzeti u obzir i liječenje homeopatijom.
Opširnije
12.11.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Svako krvarenje iz genitala koje nije normalna menstruacija je nenormalno. Ali, ako se krv pojavila odmah nakon odnosa, onda je moguće da je sluznica malo oštećena i to obično prolazi i ne znači ništa posebno. No, krvarenje nakon nekoliko dana vjerojatno nema veze s ranijim odnosom….
Opširnije
12.11.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Normalna vaginalna mikroflora
Mikroorganizmi koji se nalaze u tijelu čovjeka koji nema znakova bolesti čine normalnu, fiziološku floru organa, dijela tijela ili organskog sustava. Mikroorganizmi će se, naime razvijati svugdje gdje nadju povoljne uvjete za život, a ljudsko tijelo, odnosno odredjeni organi pružaju im idealno utočište: postoji stalna temperatura, dovoljno hrane, nema osmotskog stresa, iradijacije, manjka ili suviška kisika. Premda mogu živjeti ograničeno vrijeme izvan mikrookoliša živog tijela, tijelo čovjeka mikrobima zapravo pruža sve što im je potrebno. Organizmi normalne flore dijela tijela nevjerojatno su stabilni i žestoko se opiru invaziji mikroorganizama drugih, stranih sojeva. Oni su odlično uklopljeni u ekosustav tijela. Nakon promjena ekosustava i povratka na prethodno stanje, fiziološka se flora ponovno vraća. Na taj način domaćin vraća ekološku ravnotežu nakon incidenta i olakšava povratak u stanje ishodišnjeg ekosustava. U rodnici žene, nakon pokušaja uklanjanja mikroorganizama dezinficijensima, oporavak i povratak ishodišnje flore uspostavlja se unutar 24 sata do 7 dana. Jednokratno pak davanje antibiotika penicilnskog ili cefalosporisnkog reda ne mijenja mikrofloru rodnice zdrave žene. Dugotrajno pak davanje antibiotika potpomaže pojavu sojeva ishodno otpornih na dati lijek. Danas se vjeruje kako rodnica zdrave žene normalno može sadržavati nekoliko obligatno aerobnih i nekoliko obligatno anaerobnih sojeva, kao i nekoliko fakultativno anaerobnih mikroba. Flora jako varira od osobe do osobe i obično se definira sojem koji predominira. Izvješća, medjutim, koji su to sojevi, jako su različita (difteroidi, laktobacili, gram pozitivne bakterije – zlatni i kožni stafilokok, streptokoki skupina A, D i E, koliformne bakterije, anaerobi, mikoplazme, gljivice). Mikrobiologija svakodnevno otkriva nove sojeve mikroba koji nastavaju rodnicu. Laktobacili i difteroidi zapravo su apatogeni, za stafilokoke to se ne može reći sa sigurnošću. Premda su u nekih osoba apatogeni, streptokoki su okrivljeni za brojne infekcije kojih je ishodište u rodnici. Jednako opasna može biti E. coli i brojni anaerobni sojevi; za sve njih tipična je virulentnost nakon npr. oštećenja tkiva, operacijskih zahvata, poroda ili u uvjetima oslabjele imunološke reaktivnosti organizma. U zdrave žene koja nema tegoba može se, pažljivom mikrobiološkom obradom izolirati čak 5-15 sojeva mikroba, a ti, tzv. oportunistički patogeni, uzrokovat će infekcije samo u odredjenim uvjetima. Tako npr., nakon operacijskih zahvata, oportunistički patogeni, E. coli, Bacteroides ili Prevotella, stafilokoki, pa čak i clostridium perfringens nerijetko uzrokuju miješane infekcije rane ili zdjelične upale. Mehanizam je sinergizam; oportunisti su slabo virulentni, pa infekciju uzrokuju samo kada djeluju zajednički. Sličan se mahnizmom objašnjava nastanak oportunističke infekcije u trudnoći. Vjeruje se kako normalno postoji ravnoteža izmedju pojedinih mikroba rodnice i tijela trudnice, no neki poremećaj ravnoteže olakšat će ascenziju mikroba do plodovih ovoja, slijedi nerijetko opasna intraamnijska infekcija.
Većina infekcija iz rodnice potječe od uobičajene, oportunističke vaginalne flore. Kod infekcija ta normalna flora najčešće nije zamijenjena obligatnim patogenima, već se sama biologija uzročnika na neki način mijenja. Primjer su infekcija kandidom, bakterijska vaginoza i trihomonijaza. Kandida normalno nastanjuje rodnicu, u malim kocentracijama ne izaziva tegobe ili upalu. Porast koncentracije gljivica, porast virulencije gljivica, promjena medjuomjera micelij: spore u korist micelijskih oblika povećava patogenost i uzrokuje infekciju. Kvanititativne promjene flore, pad količine laktobacila, porast količine gardnerele i anaeroba roda mobiluncus manifestira se pak kao bakterijska vaginoza. Premda nije oportunist, trihomonas olakšava rast nekih anaerobnih bakterija u rodnici i uzrokuje promjene ekosustava vrlo slične vaginozi
Opširnije
