Dijafragmalna hernija

To je prirodjeni ili stečeni polaps abdominalnih organa kroz fiziološke ili patološke otvore ošita. Učestalost je procijenjena na 0.03%-0.05% poroda. Stvarna učestalost je zasigurno nešto veća jer se neke vrste ovog poremećaja izraze tek kasnije u djetinstvu poput hijatalne i parasternalne hernije. 

Javlja se najčešće sporadično, no ima podataka I o ćešćem pojavljivanju u nekim obiteljima. Rizik ponovnog javljanja manji je od 2%.

Embriološki, ošit nastaje spajanjem četiriju struktura: septum transversuma, stražnjeg ezofagealnog mezenterija, pleuroperitonealne membrane I trbušnog zida. Kroz fiziološke otvore prolaze aorta, jednjak, donja vena kava, ductus thoracicus, vena azygos, nervus vagus I nn phrenici. Manjkavim embrionalnim razvojem  /manjkavim spajanjem ishodišnjih struktura ili primarnim manjkom strukture/ nastaju patološki, a proširenjem fizioloških otvora I promijenjeni fiziološki otvori koji dopuštaju prodor organa trbušne šupljine u prsište. Postoji mnogo tipova ove anomalije, no najčešći su:

 

  1. Posterolateralna ili Bochdalekova hernija
  2. Parasternalna ili Morgagnijeva hernija
  3. Septum transversum defect
  4. Hijatalna hernija

 

Hijatalna hernija nastaje uslijed prirođeno prekratkog jednjaka koji povlači kardiju i gornji dio želuda u prsni koš. Kod parasternalne hernije susrećemo mali manjak u prednjem mišićnom dijelu ošita kroz koji prolabira mala kilna vreća u kojoj nalazimo samo vijuge crijeva. Budući da je spomenuta kila smještena između prsne kosti i rebara naziva se parasternalna hernija. Jednostrane dijafragmalne hernije su povezane s opsežnijim manjkom ošita kroz koji prolabira više trbušnih organa u prsnu šupljinu. U pravilu, dijafrgmalne hernije su jednostrane (97%), a većina njih su lijevostrane (75-90%). Nastanak lijevostrane posterolaterlne dijafragmalne hernije, poznate još i kao Bochdalekova hernija, povezuje se sa nepotpunim zatvaranjem pleuroperitonealnih kanala pleuroperitonealnim memebranama. Desnostrana dijafragmalna hernija također može nastati uslijed izostanka zatvaranja pleuroperitonealnih kanala. Međutim,  desnostrana anteromedijalna retrosternalna dijafragmalna hernija poznata još i kao Morgagnijeva hernija  nastaje uslijed nepotpunog razvoja septuma transverzuma[i]. Na Morgagnijeva herniju otpada manje od 5% jednostranih hernija. Potpun nedostatak ošita je rijedak (1-2% dijafragmalnih hernija).

 

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This