Dojenje i kontracepcija

 Zašto dojiti?

Korist dojenja i za majku i za dijete neupitna je. Majčino mlijeko odlična je hrana za dijete , a pruža i zaštitu od nekih čestih infekcija, npr. respiracijskih i upale uha. Dojenje je vrlo korisno i majci jer ubrzava involuciju genitalnih organa, smanjuje poslijeporodno krvarenje i odgadja prvu ovulaciju i tako novu trudnoću. Istraživanja su npr. pokazala da odgadjanje nove trudnoće za 3 godine jako smanjuje smrtnost idućeg djeteta tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda, a smanjuju se i neke poremetnje kod žene u tim idućim trudnoćama:krvarenja, slabokrvnost. Dojenje dakle u svjetskim razmjerima jako smanjuje perinatalnu smrtnost i  poremetnje trudnoće kod žena i tako unapredjuje zdravlje djece i žena na globalnoj razini.

Zašto je dojenje kontracepcija?

Tijekom akta dojenja jako se povećava lučenje hormona prolaktina. Visoke vrijednosti prolaktina smanjuju količinu i pulzatilnost sekrecije hormona koji potiče lučenje gonadotropina (CRF) u hipotalamusu. Taj hormon normalno potiče hipofizu da luči gonadotropine (LH i FSH),  hormone koji potiču jajnik na rast i sazrijevanje folikula u kojem raste jajna stanica.  BEZ CRF-a nema gonadotropina, sazrijevanja folikula, lučenja estrogena i progesterona i, konačno, nema ni ovulacije ni trudnoće. Zato se tijekom dojenja javlja tzv. laktacijska amenoreja.

Kada je dojenje kontracepcija?

Dojenje može biti djelotvorna kontracepcija tijekom prvih 6 mjeseci babinja, ali samo uz zadovoljenje osnovnih uvjeta: dijete se hrani isključivo majčinim mlijekom (dodatne hrane ne smije biti više od 10%)  i dojenje se provodi tijekom čitavih 24 sata: dakle noću svakih 6 sati i danju svaka 4 sata, i to u pravilnim razmacima.  Tzv. „potpuno dojenje“ tijekom 6 mjeseci babinja jednako je djelotvorno kao i uzimanje peroralne kontracepcije – oko 98%. 

Kada dojenje nije kontracpecija?

One žene koje se ne pridržavaju opisanog načina dojenja nisu u potpunosti zaštićene tijekom babinja i, u koliko ne žele ponovnu trudnoću, trebale bi izabrati neku drugu metodu kontracepcije. Koju metodu kontracepcije odabrati i kada je započeti pitanja su koja žena mora razjasniti sa svojim ginekologom. Idealno bi bilo da kontracepcija ne smeta laktaciji. Medju oko 100 milijuna žena koje u svijetu godišnje traži neku od metoda kontracepcije najveći problem čine upravo dojilje jer vrsta kontraceptiva i vrijeme njenog započinjanja može imati utjecaj na količinu mlijeka koje dojke luče i tako na rast i razvitak djeteta. Zanimljivo je da istiskivanje mlijeka rukom, a ne od strane djeteta, nije dovoljno djelotvoran poticaj lučenja prolaktina, pa zaštita od trudnoće žena koje tako doje nikada nije potpuna. Njih i do 50% može imati ovulaciju tijekom tog razdoblja, pa čak i onda kada još nisu imale prvu menstruaciju. To je jedan od najčešćih razloga za pojavu neočekivane neželjene trudnoće u babinju.

Nakon 6 mjeseci babinja, izgledi povratka ovulacija i menstruacija svakim se mjesecom povećavaju. Medjutim, u žena koje nastavljaju potpuno dojiti na jednak način i tijekom daljih 6 mjeseci, kontracepcijski učinak dojenja i dalje je vrlo visok: oko 94%. Trudnoća je, medjutim, uvijek moguća. U žena koje od prvih dana babinja doje, ali odmah nadoknadjuju manjak količine mlijeka nadomjesnim, ili doje u rjedjim razmacima,  povratak menstruacije nemoguće je predvidjeti. Za njih je, u koliko ne žele dalje radjati ili to ne žele učiniti odmah, najbolje razmisliti o nekoj pouzdanoj metodi kontracepcije. Isto vrijedi i za žene koje prije trudnoće nisu imale redovite cikluse. U jednog se dijela njih, doduše, ciklus nakon prvog poroda normalizira, ali u ostalih se problem neredovitih menstruacija nastavlja i nakon poroda. U koliko ne žele zanijeti i njih je najbolje zaštiti nekom kvalitetnom kontracepcijom.