11.01.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Biofilm
Biofilm je kolekcija patogenih mikroorganizama povezanih s površinom ili medjusobno tvarima koje čine polimer. Normalna mikroflora organizma tzv „dobre bakterije“, ne stvara biofilm. Polimer koji veže patogene u biofilm stvaraju same bakterije i razlikuje se ovisno o soju bakterija koji ih stvara i osobinama mikrookoline, tkiva, u kojem se stvara. Medjustanična tekućina medju vlaknima polimera slobodno cirkulira olakšavajući prehranu kolonija. Zgodno je primjećeno kako stvoreni biofilm zapravo oponaša primitivni organizam. Osim bakterija, biofilm stvaraju gljivice, npr. kandida, kokcidije, trihosporon, a nadjeni su i biofilmom zaštićene kolonije patogena gradje koja se obično pripisuje virusima. U plakovima parodonta ili u genitalnim organima česti su polimikrobni plakovi, kombinacije više sojeva mikroba ili spoj mikroba i gljivica, mikroba, gljiva i parazita itd….. Drži se da je bakterijska vaginoza zapravo posljedica biofilmom prekrivenih i zaštićenih kolonija gram negativnih bakterija, uz posebice često prisutnu gardrnerelu vaginalis. Biofim postoji i intracelularno, dakle unutar stanica.
Opširnije
11.01.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Tumori jajnika
Najveći broj žena s tumorom jajnika nemaju simptoma. Tvorba se obično otkrije tijekom rutinskog fizikalnog pregleda, tijekom ultrazvučnog pregleda ili u vrijeme druge pretrage trbuha. One žene koje pak imaju tegobe najčešće se žale na akutnu ili kroničnu bol u trbuhu ili druge probleme poput rastućeg abdominalnog obujma ili ascites.
Tumori manji od 5 centimetara vidljivi ultrazvukom, ispunjene prozirnom tekućinom i bez odebljanja stijenke , papila ili solidnih dijelova unutar tvorbe, najvjerojatnije su funkcionalne luteinske ciste ili druge ciste koje se vremenom ne mijenjaju ili koje običnopuknu i nestaju . Vrijednosti buljega kjojsi se najčešće radi su niske ili granične.Tvorbe adneksa veće od 5 centimetara, bilateralne, rastuće ili one koje ne nestaju, one koje se ultrazvukom projiciraju kao papilarne tvorbe sa solidnim, multicističnim ili septiranim odjeljcima zahtijevaju pomno praćenje i daljnje pretrage. Maligne tvorbe obično prate i povišenje vrijednosti tumorskih biljega. Svaku sumnjivu tvorbu na jajniku valja patološkohistološki obraditi. Oko 80 % tvorbi koje su se ultrazvukom doimale dobroćudnima bile su dobroćudne i nakon patološkohistološke obrade. Ultrazvuk je, međutim, manje točan u dijagnosticiranju zloćudnih promjena. Od 14 od 131 promjene koje su ultrazvučno okarakterizirane kao vjerojatno zloćudne, samo je jedna od njih (7%) bio zaista rak jajnika. MRI je usporediva s ultrazvukom u ocijenjivanju prirode adneksalnih tumora i korisna je u daljnjoj identifikaciji tvorbi koje se ultrazvukom ne mogu lako svrstati u jasno dobroćudne ili sumljive. Može se koristiti i CT. Konačna dijagnoza postavlja se ipak uvijek patološkohistološkom pretragom, pa je stoga najpametnije operirati svaku ženu u koje se nekom od metoda slikovne dijagnostike posumnja na zloćudni tumor jajnika.
Opširnije
11.01.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Sitne dimenzije oplodjene jajne stanice i ranog embrija onemogućuju vizulizaciju rane trudnoće do trenutka kada dosegnu granice razlučivosti danas dostupnih metoda slikovne dijagnostike. Medjutim, postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. U normalnim intrauterinim trudnoćama, vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.
Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke, u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.
Opširnije
04.01.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Smijete, neke preporuke postoje kako bi iduća trudnoća trebala biti godinu dana nakon posljednjeg crskog reza. Medjutim, nema sigurnih razloga zašto bi to moralo biti tako jer nema dokaza da je ožiljak na prethodnom reznom mjestu otporniji nakon godine dana nego nakon uobičjenog trajanja cijeljenja svake rane, što je bitno kraće. Osim toga, na žalost nema sigurnog načina kako pratiti ponašanje ožiljka tijekom trudnože: UZV mjerenje njegove debljine nije pouzdano. Vodila sam brojne trudnoće nakon prethodnih carskih rezova , neke koje su nastupile i vrlo brzo nakon prethodne, bez većih problema. Medjutim, valja znati da se sa svakim idućim carskim rezom niz proemećaja javlja sve češće i da je, posebno nakon 5. operacije, sama opercija sve teža, problemi u trudnoći bitno češći, kao i oporavak nakon trudnoće bitno dulji. Najvažnije je ženu upozoriti na opasnosti koje se mogu dogoditi i pažljivo nadzirati trudnoću!!!!
Opširnije
04.01.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Svrbež je uvijek neugodan, izaziva češanje, koje opet dovodi do oštećenja kože, upale itd….Može biti da je svrbež uzrokovan ozbiljnijom bolešću, posebno ako traje dugo vrijeme i prate ga promjene kože, koje Vi, opet, možete, ali i ne morate vidjeti. Moguće je pak, da je svrbež posljedica starenja, atrofije kože i stanjivanja koje prate te procese, tu danas već ima raznih mogućnosti liječenja, od kojih su neke konzervativne i široko dostupne…..VP!
Opširnije
04.01.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Glavobolja u trudnoći
Glavobolja u trudnoći najčešće je nastavak epizoda migrenoznih glavobolja ili je popratni simptom nekih drugih bolesti koje su postojale prije trudnoće (npr. kronična upala sinusa, srednjeg uha, zubi i sl.) . Ove glavobolje zovemo PRIMARNE GLAVOBOLJE. Nerijetko, posebno ako trudnica ranije nije imala migrene, glavobolja može biti prvi znak neke druge ozbiljne bolesti. To su SEKUNDARNE GLAVOBOLJE. Najščešće glavobolja prati cerebrovaskularni inzult, trombozu moždanih vena, subarahnoidalno krvarenje, intrakranijske tumore, eklampsiju i preeklampsiju, javlja se uz idiopatsku intrakranijsku hipertenziju i sindrom reverzibilne intrakranijske vazokonstrikcije.
Migrena koja je postojala prije trudnoće može biti shvaćena rizikom za neke druge komplikacije s krvožiljem u trudnoći.
Iznenadna pak pojava glavobolje kod žene koja ih ranije nije imala može biti prvi znak neke od ozbiljnih bolesti i njih uvijek valja isključiti i to žurnom dijagnostičkom obradom: slikovnom dijagnostikom intrakranijskih struktura, procjenom protoka kroz krvne žile mozga i vrata, pregledom očne pozadine i lumbalnom pukcijom.
Valja imati na umu da promjena osobitosti , „kvalitete“glavobolje, lokalizacije ili jačine glavobolje uvijek može ukazivati na novu, ozbiljnu patologiju i u žena koje od ranije pate od migrena ili glavobolja zbog drugog poznatog uzroka.
Liječenje bi uvijek trebalo biti pojnajprije nefarmakološko, ako je to moguće, posebno tijekom prvih tjedana trudnoće. Izbjegavanje kemijskih supstanci, posebno neprovjerenih u trudnica, oduvijek je poznato pravilo i preporuka postupanja. Medjutim, ako zbog stalnih glavobolja trudnica ima problema sa spavanjem, prehranom i uopće normalnim fukcioniranjem, može se ordinirati neki od lijekova koji su dovoljno dugo u uporabi i čije se nepovoljno djelovanje na trudnoću može isključiti ili dati neki drugi lijek uz pažljivu procjenu odnosa koristi i rizika.
Opširnije
