Treba li žena koja ima normalnu trudnoću u srednjem trimestru obavljati neke pretrage?

Koje pretrage valja obavljati u drugom tromjesečju trudnoće?

Većina trudnica već je tijekom prvog tromjesečja obavila neki od testova probira kromozomskih anomalija djeteta ( iz krvi majke) ili je bila podvrgnuta ultrazvučnom I biokemijskom probiru (“rani probir”). One koje to nisu obavile tijekom prvog trimestra, a pripadaju skupini viskorizičnih trudnica (dob, anamneza),kao i  one s pozitivnim rezultatima probira ili one svrstane u biokemijsku skupinu viskog rizika, tijekom drugog će tromjesečja obaviti dijagnostiku biokemijskim probirom (dvostruki ili trostruki ili slični testovi) ili ranom amniocentezom.

Drugo tromjesečje trudnoće, posebice razdoblje izmedju 22. I 24. Tjedna trudnoće je doba kada se preporuča učiniti test opterećenja glukozom (OGTT).

 

Opširnije

Do sada sam uvijek imala uredan Papa nalaz. Sada sam trudna i Papa je CIN I, jel to promjena zato što sam trudna?

Papa nalaz u trudnoći

Premda to nigdje nije sustavno usporedjivano, drži se da se cervikalna citologija trudnice ne razlikuje od one netrudnih žena, ali je interpretacija rezultata teža.

Izgled vrata maternice u trudnoći mijenja se maroskopski, a citološka slika obrisaka i histološka slika materijala uzetog biopsijom ili konizacijom, zbog graviditetnim je promjena, drugačija. Na ektocerviksu pojačana je prokrvljenost, epitel premazan octenom kiselinom pokazuje izrazitiju reakciju, a sam je volumen tkiva zbog hipertrofije fibromuskularne strome povećan.  Nerijetko prisutan je i upalni infiltrat koji dodatno remeti citološku dijagnostiku. Endocerviks je izvrnut, a cilindrični epitel izložen kiselom iscjetku rodnice pokazuje sklonost izrazitoj pločastoj metaplaziji. Stanični elementi vrata maternice su pod utjecajem visoke koncentracije estrogena promijenjeni. Javlja se hiperplazija bazalnih stanica, metaplazija je većinom nezrela, stroma decidualizira, a primjećuju se i značajke Arias Stella fenomena. Iako su stanične razlike gledano svjetlosnim mikroskopom nerijetko velike, citometrija je pak pokazala da je CIN morfološki jednak u i izvan trudnoće.

Opširnije

Rodila sam normalno prije 2 tjedna, smijem li vježbati?

Po­stup­ci u babinju bkod ku­će

Nakon do­las­ka iz ro­di­lišta na­stav­lja se po­stup­ni po­vra­tak uo­bi­ča­je­nom na­či­nu ži­vo­ta uz uho­da­va­nje do­je­nja i skrbi za di­je­te. Že­na ko­ja je nor­mal­no va­gi­nal­no ro­di­la mo­že po­stup­no preu­ze­ti sve pri­jaš­nje ak­tiv­no­sti, uk­lju­ču­ju­ći skrb za obi­telj i sve svo­je pri­ja­šnje na­vi­ke. Ipak, sa­mo po­lo­vi­na že­na bit će unu­tar 6 tje­da­na na­kon po­ro­đa­ja sposobna svo­je ob­ve­ze obav­lja­ti jed­na­kim int­en­zi­te­tom kao pri­je trud­no­će. Te će mo­guć­no­sti bi­ti do­dat­no znat­no re­du­ci­ra­ne u že­na ko­je su bi­le podvr­gnu­te car­skom re­zu.

Nema pra­vi­la ko­ja re­gu­li­ra­ju ka­d je mo­gu­će na­sta­vi­ti spol­ne od­no­se. Pre­ma do­stup­nim i­stra­ži­va­nji­ma, 2 tjed­na na­kon po­ro­đa­ja mo­že se stu­pi­ti u spol­ne od­no­se ako ne­ma ne­la­go­de. Va­lja ima­ti na umu da su pro­ce­si ci­je­lje­nja još u ti­je­ku, a hi­poe­stri­ni­zam o­stav­lja sluz­ni­ce tan­ki­ma i osjetljivima. Pre­ma i­stra­ži­va­nji­ma Bar­ret­ta i su­rad­ni­ka, 90% že­na ima spol­ne od­no­se 6 mje­se­ci na­kon po­ro­đa­ja.

Ako ne do­ji, že­na će na­kon po­ro­đa­ja do­bi­ti prvu mje­seč­ni­cu već unu­tar 6–8 tje­da­na. Uko­li­ko do­ji, po­vra­tak mje­seč­ni­ce pot­pu­no je neiz­vje­stan; mo­že se vra­ti­ti već na­kon 8 tje­da­na, no i­sto ta­ko izo­sta­ti 18 i vi­še mje­se­ci. S ob­zi­rom na to da je pr­va ovu­la­ci­ja utvrđena već 36–42 da­na na­kon po­ro­đa­ja u že­na ko­je ne do­je, a do kra­ja 10. tjed­na ovu­li­ra i 10% že­na ko­je do­je, pa­met­no je raz­mis­li­ti o kont­ra­cep­ci­ji i u prvim mje­se­ci­ma na­kon po­ro­đa­ja, na­rav­no, ako ne­ma že­lja za po­nov­nim ro­di­telj­stvom.

Opširnije

Ovo mi je sada druga trudnoća i nosim blizance. Sada sam trudna 18 tjedana i kažu da su djeca svaki u svojim ovojima, ali da i dalje može biti mnogo problema. Kakvih?

Po­seb­no­sti ti­je­ka i is­ho­da
vi­šep­lod­ne trud­no­će

U us­po­red­bi s jed­nop­lod­nom, opas­nost od neus­pje­ha i kom­pli­ka­ci­ja u vi­šep­lodnih je trud­no­ća po­ve­ćana. Po­seb­no va­lja iz­dvo­ji­ti:

  • rizik spont­a­noga po­ba­ča­ja. Naj­ve­ći je ri­zik po­ba­ča­ja mo­no­zi­got­nih bli­za­na­ca;
  • mal­for­ma­ci­je u dje­ce iz bli­za­nač­kih i mno­gop­lod­ni­jih trud­no­ća, pre­ma li­te­ra­tur­nim su po­dat­ci­ma, go­to­vo dvo­stru­ko češ­će no u jednoplodnih, a one teš­ke po­jav­lju­ju se u 4% bli­za­na­ca. Naj­sklo­ni­ji su mal­for­ma­ci­ja­ma mo­no­zi­got­ni bli­zan­ci. Uz­ro­ci za na­sta­nak mal­for­ma­ci­ja vje­ro­jat­no su ovi:
  1. a) sam pro­ces dio­be op­lo­đe­ne jaj­ne sta­ni­ce te­ra­to­ge­ni je pro­ces; ti­je­kom nje­ga za­met­na os­no­va mo­že biti nep­ra­vil­no po­di­je­lje­na. Na­sta­ju si­jam­ski bli­zan­ci, si­re­no­me­li­ja, ano­ma­li­je neu­ral­ne ci­je­vi …;
  2. b) kr­vno­žil­ne ko­mu­ni­ka­ci­je do­vo­de do mo­gu­ćno­sti em­bo­li­za­ci­je or­ga­na jed­nog od plo­do­va zbog int­ra­vas­ku­lar­ne koa­gu­la­ci­je u ti­je­lu dru­gog, odum­r­log, ili zbog he­mo­di­nam­ičkih po­re­me­ća­ja uz­ro­ko­va­nih ob­rnutim kr­vo­to­kom kao što je slu­čaj u akar­di­ju­sa i me­đub­li­za­načke trans­fu­zi­je;
  3. c) anomalije mo­gu bi­ti po­slje­di­ca pri­tis­ka zbog ma­lo­ga pro­sto­ra; na­sta­ju am­pu­ta­ci­je, dis­lo­ka­ci­ja ku­ka, pes equi­no­va­rus.
  • U pra­vi­lu, dje­ca iz vi­šep­lodnih trud­no­ća ma­nja su i lak­ša od jed­nop­lod­nih i­ste ge­sta­cij­ske do­bi. Uz­rok je int­rau­te­ri­na re­strik­ci­ja ra­sta i pri­jev­re­me­no ra­đa­nje . Što je ve­ći broj plo­do­va, nji­ho­va je masa na po­ro­đa­ju ma­nja. Kri­vu­lje rasta bli­za­na­ca i dje­ce iz trop­lod­nih trud­no­ća  olak­ša­va­ju proc­je­nu ra­sta dje­ce iz vi­še­plo­d­nih trud­no­ća. U pra­vi­lu, re­strik­ci­ja ra­sta ve­ća je u mo­no­zi­got­nih ne­go­li u di­zi­got­nih plo­do­va. Mono­zigot­ni bli­zan­ci če­sto su dis­kor­dant­noga ra­sta.
  • Tra­ja­nje trud­no­će to je kra­će što je broj za­ne­se­ne dje­ce ve­ći.

Pri­jev­re­me­no ra­đa­nje glav­ni je uz­rok vi­so­ke pe­ri­na­tal­ne smr­tno­sti i ne­pov­rat­nih oš­te­će­nja dje­ce iz vi­šep­lod­nih trud­no­ća. Vje­ru­je se da je vi­so­ka uče­sta­lost pri­jev­re­me­na ra­đa­nja naj­češ­će po­slje­di­ca pre­ra­steg­nu­to­sti ma­ter­ni­ce i zbog nje pok­re­nu­tih pri­jev­re­me­nih tru­do­va. Iz­bor­ni pri­jev­re­me­ni po­ro­đaj ili pri­jev­re­me­ni po­ro­đaj zbog pri­jev­re­me­na pr­snu­ća vo­de­nja­ka u bli­za­na­ca jed­na­ko su če­sti ili češ­ći no u je­dnop­lo­dnih trud­no­ća. Uče­sta­lost pri­jev­re­me­na pr­snu­ća vo­de­nja­ka po­ve­ća­va se s bro­jem za­ne­se­nih plo­do­va. Du­go­roč­ni psi­hič­ki raz­voj bli­za­na­ca, tro­ja­ka itd. raz­li­ku­je se od onog dje­ce iz jed­nop­lod­nih tru­dno­ća. Bli­zan­ci, us­po­re­đe­ni s jed­nop­lod­ni­ma i­ste ge­sta­cij­ske do­bi i mase, ima­ju vi­še po­teš­ko­ća u int­e­le­ktual­nom raz­vo­ju. Ni­ži su i lak­ši od jed­na­ko sta­rih jed­nop­lod­nih. U mo­no­zi­got­nih bli­za­na­ca te su raz­li­ke još iz­ra­že­ni­je; onaj ma­nji o­sta­je ma­nji, a nje­go­va su vi­si­na, masa, op­seg gla­ve i int­e­li­gen­ci­ja uvi­jek ma­nji ne­go­li u ve­ćega bli­zan­ca.

Opširnije

Imama sam pobačaj tabletama pšrije 3 tjedna, stalno krvarima. Naprtavila sam test na trudnoću i on je idalje pozitivan. Što da radim?

Promjene vrijednosti HCG-a nakon završene trudnoće

 

Vrijednosti HCG-a postaju negativne oko  4 tjedna nakon poroda. Slično je i nakon pobačaja, namjernog ili spontanog jer je poluvrijeme HCG-a 21 dan. Dakle, pozitivne vrijednosti ovog hormon postoje tjednim nakon poroda ili pobačaja, ali je, za procjenu odvija li se proces oporavka nakon trudnoće normalno,bitno da se one pravilno smanjuju.

Opširnije

Moj doktor kaže da moje dijete malo sporije raste i svaki tjedan radi mi snimanje otkucaja i pretrage protoka krvi. Treba li to?

Svrha antenatalnog nadzora procjena je uhranjenosti i oksigenacije djeteta, kako bi se, nakon pojave znakova poremećene oksigenacije, trudnoća mogla dovršiti prije nastupa nepovratnih oštećenja. Vjeruje se kako bi se pravodobnijim prepoznavanjem ugroženosti djeteta hipoksijom perinatalni pobol i umiranje djece mogli smanjiti. Metoda prepoznavanja ugroženog fetusa mora biti jednostavna, dovoljno osjetljiva i specifična, neizvazivna, lako primjenjiva i jeftina. Kardiotokografija, biofizikalni profil I doplerske metode ocjene fetalnog I fetoplacentarnog krvotoka  danas su metode izbora.

Opširnije

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Dr. Škrablin nastavlja s radom u Poliklinici Bates, Svetice 15,

te u Poliklinici Area Fertility, Voćarska cesta 14, Zagreb.