30.11.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Što je to 2D, 3D, 4D i 5D UZV?
Osnovna pretraga UZV-om je uvijek pretraga u 2 dimenzije (2D UZV) jer je takva slika koju uredjaj stvara. Kompojutorski, uredjaj može kombinacijom 2D slika stvarati slike u tri dimenzije, dodaje se „dubina“ i stvara 3D UZV slika. Dodatkom vremena dobiva se pokret (4D), a dodatkom prethodno stvorenih algoritama zadane presječne slike koje pojednostavljuju dijagnostiku morfologije pojedinog organa (5D UZV). Svaka od metoda ima svoje prednosti i nedostatke, ali kvalitetnim 2D UZV uredjajem ( bitna je rezolucija slike) iskusni liječnik može vidjeti sve poremetnje koje se inače pokazuju i 3D, 4D ili 5D UZV-om. U usporedbi s standardnim 2D UZV-om, uz danas dostupnu tehnologiju, 3D/4D/5D UZV nije se pokazao preciznijim u prepoznavanje malformacija.
Opširnije
30.11.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Anomalije maternice rijetko su (ako uopće) uzrokom neplodnosti, a često uzrokom pobačaja i prijevremenog poroda. Uspješno liječenje anomalije neće izliječiti neplodnost, posebno ne idiopatsku, ali će možda olakšati iznošenje do vijabiliteta djeteta . Uz anomalije naime, postoje brojni drugi uzroci pobačajima i prijevremenom radjanju koje u dosadašnjih istraživanja nikada nisu bila uzeta u obzir.
Mogućnosti liječenja: abdominalna ili histeroskopska metroplastika u žena s uterus septus/subseptus i ev. uterus bicornis. Indikacija još uvijek otvorena: prospektivnih, kontroliranih istraživanja u homogenih skupina ispitanica nema.
Uspjeh liječenja i svrsishodnost operacije u drugih anomalija dvojben je i temeljito upitan.
Uspjeh različitih izvješća uz uterus septus/subseptus ili bicornis teško je procijentiti jer su: ispitanice nehomogena skupina, broj malen u najvećeg broja studija, praćenje nepotpuno, ishod poznat u manje od 30% operiranih, drugi uzroci neplodnosti/infertitliteta nisu uzeti u obzir. Metaanalize studija koje su uključivale mali pojedinačni broj ispitanica obično iskazuju značajno bolji uspjeh sudeći prema učestalost zanošenja i radjanja nakon metroplastike, u usporedbi s trudnoćama prije operacije. Velike pak studije pojedinačnih Instucija i operatera priznaju da će najveći broj žena s anomalijama maternice zanijeti i naposlijetku iznijeti trudnoću i bez operacije, premda se u njih uvijek mora očekivati povišena učestalost spontanog pobačaja, malprezentacije i operacijskog dovršenja trudnoće. Usudjuju se čak tvrdititi kako je učestalost zanošenja i uspješnog iznošenja trudnoće nakon operacije zapravo manja no u skupini žena koje uopće nisu operirane, premda konačne zaključke ne smiju donositi bez prospektivnih kontroliranih studija kojih nema. Zaključak je kako su trudnoće u trudnica s anomalijama maternice visoko rizične, treba ih kao takve nadzirati, ali valja tražiti i liječitit i druge uzroke komplikacija jer “sama anomalija ne znači uzročnu povezanost s neuspjehom trudnoće. Pacijente sa septiranom maternicom treba operirati samo svrhu istraživanja i uz strogo nadzirane uvjete .
Moguća iznimka su samo žene s trajnom mehaničkom neplodnošću koje zanose u IVF/ISCI postupcima i u kojih valja maksimalno povećati izglede iznijeti jedinu zanesenu trudnoću.
Opširnije
30.11.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
MR se pokazala najkorisnijom u dijagnostici malformacija središnjeg živčanog sustava fetusa. Ultrazvučna dijagnostika središnjeg živčanog sustava je ograničena zbog nespecifičnosti prikaza određenih anomalija, tehničkih čimbenika koji smanjuju moć razlučivanja, kostiju neurokranija koje onemogućavaju dobar prikaz struktura stražnje lubanjske jame te finih promjena u moždanom parenhimu. Snimanja u više ravnina ultrazvukom ponekad nisu moguća ili zbog položaja ili veće gestacijske dobi čeda.
Za procjenu patologije fetalnog središnjeg živačnog sustava kao npr. ventrikulomegalija ili arahnoidne ciste, MR povisuje točnost u otprilike 50% slučajeva. MR-om je moguće prikazati prisutnost corpusa callosuma u fetusa sa ultrazvučno postavljenom sumnjom agenezije kao i njegovu odsutnost kod dijagnoze ventrikulomegalije. Zbog križanja živčanih kortiko-kortikalnih putova unutar corpusa callosuma te posljedničnih neuroloških oštećenja fina dijagnostika takvih stuktura u budućnosti će nam zasigurno omogućiti intrauterinu, a ne samo postanatalnu dijagnostiku neurorizičnosti. Tim više što je MR prva slikovna metoda s mogućnošću prenatalne dijagnostike intracerebralnih krvarenja.
MR-om se mogu prikazati i anomalije leđne moždine, osobito kaudalne malformacije koje je teško prikazati ultrazvukom, a bolji je i prikaz stražnje lubanjske jame kod sumnje na Chiari II malformaciju. Međutim, dijagnoza postavljena MR-om nije utjecala na daljnje liječenje pacijenata s malformacijom neuralne cijevi.
Opširnije
28.11.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Kolposkopija
Kolposkopija je postupak koji ginekologu dozvoljava direktan pogled na promjene pomoću kolposkopa – mikroskopa sa svijetlom. Kolposkop povećava sliku promatrane površine, najšeće je to vrat maternice, rodnica ili vulva. Kolposkopirati se može bilo koji dio površine tijela, radi se I kolposkopija penisa. Pregled pomoću kolposkopa nije bolan, ali, kao svi postupci u ginekologiji, može biti neugodan. Traje 5-10 minuta. Tijekom kolposkopije može se učiniti I biopsija s jednog ili više točaka pretraživanog organa.
Indikacija za ovu pretragu na nenormalan nalaz citologije vrata maternice_ Papa obriska. Najčešće su to promjene koje zovemo CIN-cervikalna intraepitelna neoplazija. One su posljedica djeovanja onkogenih HPV virusa na epitel vrata maternice. Citološki nalaz pokazuje samo da su stanice promijenjene. Kolposkopski nalaz pokazuje jesu li promjene stanica uzrokovale oštećenje, leziju koja je vidljiva I kakva je ona. Kolposkopski nalaz može biti normalan ( nema vidljive promjene) ili suspektan (vidimo preomjene koje su posljedica djelovanja virusa). Kolposkopske slike mogu biti različite; najčešće je to bijeli epitel, baza, mozaik, ali I jasna slika raka vrata maternice.
Ako kolposkopskim pregledom uočimo sumnjive promjene učinit ćemo biopsiju I tkivo poslati na patološkohistološki pregled. Daljni postupak ovosi o nalazu. Ako kolposkopskim pregledom ne uočimo promjene, planrat ćemo ponovni pregled citološkog obriska kroz 4-6 mjeseci.
Opširnije
28.11.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Utjecaj dobi na sposobnost zanošenja
Ako imaju odnos u vrijeme najveće plodnosti tijekom jednog ciklusa zanijet će 50% žena u
dobi od 10-26 godina, 40% žena u dobi od 27-34 godina i 30% žena u dobi od 35-39 godina,
pod uvjetom da su im i partneri iste dobi.
Ako su partneri samo 5 godina stariji učestalost zanošenja past će na 45% za žene do 27
godina, na 35 % ako su u dobi od 27-34 godine i na samo 15 % ako su u dobi od 35-39
godina.
Učestalost zanoženja žena nakon 40.te godine vrlo je niska i još dodatno s dobi jako opada,
Opširnije
28.11.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Infekcija vjerojatno nije izravni uzrok habitualnih pobačaja. Jednako tako, infekcije koje pokriva TORCH probir ne dovode se u vezu s habitualnim pobačajem, pa se odredjivanje protutijela više ne preporuča. Premda je bilo nekih naznaka o povezanosti bakterijske vaginoze, spontanog pobačaja i prijevremenog poroda, liječenje bakterijske vaginoze nije se pokazalo uspješnim…
Opširnije