03.09.2024 | Bolesti dojke, Česta pitanja
Poštovana,
stvarno je teško bez kliničkog pregleda reći o čemu se točno radi.
Vjerojatno Vam je grudnjak ili nešto drugo “iziritiralo” bradavicu,
nečini mi se da bi trebalo biti ozbiljna bolest. Prva pomoć bi bila
hladni oblozi od kamilice na bradavicu 2-3x dnevno te pregled
liječnika.
Lijepi pozdrav,
prim.Matković
Opširnije
05.07.2024 | Bolesti dojke, Česta pitanja
Tijek bolesti u trudnoći
Trudnicu, u koje je bolest otkrivena u prvom ili drugom tromjesečju trudnoće, treba liječiti na isti način kao i izvan trudnoće. Premda karcinom dojke ponekad odgovara na hormonske manipulacije, nema dokaza hormonske promjene u trudnoći pogoršavaju bolest. Vrijednosti kortizola su povišene u ranoj trudnoći, uzrokujući pad koncentracije o T-limfocita, što se ipak normalizira nakon 20. tjedna. Prolaktin, koji luče hipofiza i posteljica tijekom kasne trudnoće i laktacije, moguć je, premda ne i dokazan pokretač karcinogeneze u ljudi. Od estrogena proizvedenih u trudnoći, posebno je važan estriol, koji ne samo da je slab estrogen, nego može i antagonizirati djelovanje estradiola i estrona, što ima zaštitni učinak protiv karcinogeneze (24).
Podaci iz starije literature ukazuju da se razvoj bolesti ubrzava, a prognoza slabi, u mlađih žena, posebno ako bolest koincidira s trudnoćom. Birks i suradnici su to preispitali u seriji od 58 bolesnica praćenih tijekom 25 godina (12). Studija je pokazala da je 5- i 10-godišnje preživljavanje žena mlađih od 30 godina jednako onome u žena starijih od 30. Približno 57% je preživjelo 4 godine, a 40% 10 godina. U velike većine “dugoročno” preživjelih bolesnica bolest se nije ponovila. Štoviše, ukupno 23 trudnoće su se pojavile među 16 bolesnica, bez negativnih posljedica na tijek bolesti, premda je do čak 15 trudnoća došlo unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze.
U nedavnoj studiji retrospektivno su analizirane 63 bolesnice s karcinomom dojke u trudnoći. Nodalne metastaze i PHD sciroznog karcinoma (=Ca ductale invasivum) bili su nešto češći u ispitivanoj grupi nego u ne-trudničkoj populaciji, ali je 5-godišnje preživljavanje iznosilo očekivanih 80%, bez obzira na to je li trudnoća dovršena ili nastavljena. Takozvani minimalni karcinom dojke (celularna atipija) može biti češći u žena koje su prvi porod (živorođeno dijete!) imale prije 20-te (relativni rizik oko 2) (25), dok se 1,5x veća incidencija kliničkog karcinoma dojke opaža u nulipara, ili u onih žena koje su prvi put rodile nakon 30-te. Regionalni rasap u limfne čvorove u vrijeme postavljanja dijagnoze, a ne koincidirajuća trudnoća, pogoršava prognozu bolesti. Kašnjenje s dijagnozom zbog opisanih promjena u trudnoći može omogućiti širenje bolesti, te je upravo otežana dijagnostika bolesti u trudnoći, a ne hormonska facilitacija tumorskog rasta, “detrimental”. Pretjerano pažljivo postupanje s tumorom je također još jedan od razloga lošeg ishoda bolesti.
Opširnije
21.06.2024 | Bolesti dojke, Česta pitanja
Infekcije u babinju
Infekcije dojke obično se dijele na one nastale u svezi sa trudnoćom I dojenjem I one koje nastaju nevezano na trudnoću. Infekcije vezane uz trudnoću prati topla, osjetljiva dojka, difuzno zacrvenjela, uz prateće simptome sistemske infekcije: temperature, slabost, bolovi u mišićima, leukocitoza. Najčešći je uzročnik stafilokok, obično se uspješno mliječi peroralnim ili parenteralno datim antibiotikom. Neliječena, bolest može napredovati do stvaranja dubokih apscesa u parenhimu koje će biti neophodno kirurški zbrinuti (Branch-Elliman, 2012). Ako se bolest ne smiruje ubrzo nakon početka liječenja ili klinički postavimo sumnju na proces stvaranja apscesa, sama tvorba može se lako prikazati ultzrazvučnom pretragom. U takovim slučajevima laktacija ili istiskivanje mlijeka se nastavlja, jer će u suprotnom, zbog staze mlijeka, stvaranje aspcesa ili proširenje infekcije biti olakšano (Thomsen, 1983). Oštećene bradavice koje su lak ulaz za bakterije potrebno je liječiti lanolinskim kremama.
Liječenje se provodi antibioticima koji uspješno uništavaju stafilokok. Daleko rjedje uzročnik je streptokok skupine A ili B, korinebakterije ili Bacteroides species ili E. coli.
Opširnije
22.04.2024 | Bolesti dojke, Česta pitanja
EVALUACIJA ČVORA U DOJCI
Kliničkim pregledom nije moguće razlikovati benigni od malignog čvora u dojci. Ipak, fizikalni nalaz znatno doprinosi pravilnoj interpretaciji slikove dijagnostike I patološkohistološke dijagnostike (trostruka pretraga) I doprinosi u donošenju odluke o daljnjim dijagnostičkim postupcima I liječenju (Hermansen, 1987).
Fizikalni pregled
Zbog embrionalnog razvoja dojka ima oblik zareza, čiji se rep nerijetko proteže do aksile. Tijekom trudnoće I dojenja u aksili se stoga nerijetko pipaju otvrdnuća.
Fizikalni pregled dojke započinje inspekcijom tijekom koje je potrebno uočiti nepravilnosti I nesimetričnosti oblika, uvlačenje bradavice I promjene kože. Sam pregled opisan je poglavlju 1 (str. ). Važno je zabilježeti prisutnost I izgled iscjetka iz bradavice. Položaj evtl. čvora u dojci izražava se relativno prema mjestu na satu I mjeri u uzdužnom promjeru ravnalom ili kaliperom (Slika 12-4). Potrebno je zabilježiti udaljenost od vrha bradavice do središta čvora. Najbolji način opisa mjesta I osobina čvora u dojci trebao bi biti univerzalno prihvaćen: (npr. desna dojka, čvor 2 cm, na 3 sata, 4 cm lijevo ili desno od bradavice). Premda malignost nikada ne možemo isključiti sa sigurnošću, pojedine osobine kao npr. glatkoća, okruglost I pokretnost prema okolini važni su elementi koji mogu utjecati na konačnu odluku pratiti ili odstraniti tvorbu. Pregled uključuje palpaciju aksile, te područja ispod I iznad klavikula.
Slikovna dijagnostika
Prva pretraga na koju se odlučujemo obično je mamografija uz povećanje, kompresiju I specijalne presjeke, što se može dodati uobičajenom mediolateralnom kosom I kradiokaudalnom presjeku. Za razliku od probirne mamografije, dijagnostička mamografija prikladna je za žene svih dobi. Ultrazvučna dijagnostika nezamjenjiva je u prepoznavanju cističnih I solidnih tvorbi I danas sastavni dio svih dijagnostičkih procedura. Nepravilni rubovi, odjeci u unutrašnjosti tvorbe, omjer širina: duljina manji od 1,7 sugeriraju da je tvorba možda zloćudna (Stavros, 1995).
Slikovni prikazi objedinjeni su prema “Breat Imaging and Data System (BI-RADS) klasifikaciji (Tablica 12-1), (D Orsi, 2013). Sve tvorbe ocijenjene kao BI-RADS 5 ili više upućuju na zloćidnu tvorbu i više od 95% ih je konačno dijagnosticirano kao zloćudne. Manje ocjene upućuju na sve manju vjerojatnost da je zapažena tvorba zloćudna.
Opširnije
30.11.2023 | Bolesti dojke, Česta pitanja
Poštovana,
odgovor na ovo pitanje je nemoguće dati bez kliničkog pregleda. Normalno je da se u dojama palpiraju čvorič i da su pokretni, no da li je to žljezdano tkivo, ciste iii fibroadenomi se bez pregleda i UZV-a ne može reći.
Opširnije
