EVALUACIJA ČVORA U DOJCI

Kliničkim pregledom nije moguće razlikovati benigni od malignog čvora u dojci. Ipak, fizikalni nalaz znatno doprinosi pravilnoj interpretaciji slikove dijagnostike I patološkohistološke dijagnostike (trostruka pretraga) I doprinosi u donošenju odluke o daljnjim dijagnostičkim postupcima I liječenju  (Hermansen, 1987).

 

Fizikalni pregled

Zbog embrionalnog razvoja dojka ima oblik zareza, čiji se rep nerijetko proteže do aksile.  Tijekom trudnoće I dojenja u aksili se stoga nerijetko pipaju otvrdnuća.

Fizikalni pregled dojke započinje inspekcijom tijekom koje je potrebno uočiti nepravilnosti I nesimetričnosti oblika, uvlačenje bradavice I promjene kože. Sam pregled opisan je poglavlju 1 (str. ). Važno je zabilježeti prisutnost I izgled iscjetka iz bradavice. Položaj evtl. čvora u dojci izražava se relativno prema mjestu na satu I mjeri u uzdužnom promjeru ravnalom ili kaliperom (Slika 12-4). Potrebno je zabilježiti udaljenost od vrha bradavice do središta čvora. Najbolji način opisa mjesta I osobina čvora u dojci trebao bi biti univerzalno prihvaćen: (npr. desna dojka, čvor 2 cm, na 3 sata, 4 cm lijevo ili desno od bradavice). Premda malignost nikada ne možemo isključiti sa sigurnošću, pojedine osobine kao npr. glatkoća, okruglost I pokretnost prema okolini važni su elementi koji mogu utjecati na konačnu odluku pratiti ili odstraniti tvorbu. Pregled uključuje palpaciju aksile, te područja ispod I iznad klavikula.

Slikovna dijagnostika

Prva pretraga na koju se odlučujemo obično je mamografija uz povećanje, kompresiju I specijalne presjeke, što se može dodati uobičajenom mediolateralnom kosom I kradiokaudalnom presjeku. Za razliku od probirne mamografije, dijagnostička mamografija prikladna je za žene svih dobi. Ultrazvučna dijagnostika nezamjenjiva je u prepoznavanju cističnih I solidnih tvorbi I danas sastavni dio svih dijagnostičkih procedura. Nepravilni rubovi, odjeci u unutrašnjosti tvorbe, omjer širina: duljina manji od 1,7 sugeriraju da je tvorba možda zloćudna (Stavros, 1995).

Slikovni prikazi objedinjeni su prema “Breat Imaging and Data System (BI-RADS) klasifikaciji (Tablica 12-1), (D Orsi, 2013). Sve tvorbe ocijenjene kao BI-RADS 5 ili više upućuju na zloćidnu tvorbu i više od 95% ih je konačno dijagnosticirano kao zloćudne. Manje ocjene upućuju na sve manju vjerojatnost da je zapažena tvorba zloćudna.

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This