EVALUACIJA ČVORA U DOJCI
Kliničkim pregledom nije moguće razlikovati benigni od malignog čvora u dojci. Ipak, fizikalni nalaz znatno doprinosi pravilnoj interpretaciji slikove dijagnostike I patološkohistološke dijagnostike (trostruka pretraga) I doprinosi u donošenju odluke o daljnjim dijagnostičkim postupcima I liječenju (Hermansen, 1987).
Fizikalni pregled
Zbog embrionalnog razvoja dojka ima oblik zareza, čiji se rep nerijetko proteže do aksile. Tijekom trudnoće I dojenja u aksili se stoga nerijetko pipaju otvrdnuća.
Fizikalni pregled dojke započinje inspekcijom tijekom koje je potrebno uočiti nepravilnosti I nesimetričnosti oblika, uvlačenje bradavice I promjene kože. Sam pregled opisan je poglavlju 1 (str. ). Važno je zabilježeti prisutnost I izgled iscjetka iz bradavice. Položaj evtl. čvora u dojci izražava se relativno prema mjestu na satu I mjeri u uzdužnom promjeru ravnalom ili kaliperom (Slika 12-4). Potrebno je zabilježiti udaljenost od vrha bradavice do središta čvora. Najbolji način opisa mjesta I osobina čvora u dojci trebao bi biti univerzalno prihvaćen: (npr. desna dojka, čvor 2 cm, na 3 sata, 4 cm lijevo ili desno od bradavice). Premda malignost nikada ne možemo isključiti sa sigurnošću, pojedine osobine kao npr. glatkoća, okruglost I pokretnost prema okolini važni su elementi koji mogu utjecati na konačnu odluku pratiti ili odstraniti tvorbu. Pregled uključuje palpaciju aksile, te područja ispod I iznad klavikula.
Slikovna dijagnostika
Prva pretraga na koju se odlučujemo obično je mamografija uz povećanje, kompresiju I specijalne presjeke, što se može dodati uobičajenom mediolateralnom kosom I kradiokaudalnom presjeku. Za razliku od probirne mamografije, dijagnostička mamografija prikladna je za žene svih dobi. Ultrazvučna dijagnostika nezamjenjiva je u prepoznavanju cističnih I solidnih tvorbi I danas sastavni dio svih dijagnostičkih procedura. Nepravilni rubovi, odjeci u unutrašnjosti tvorbe, omjer širina: duljina manji od 1,7 sugeriraju da je tvorba možda zloćudna (Stavros, 1995).
Slikovni prikazi objedinjeni su prema “Breat Imaging and Data System (BI-RADS) klasifikaciji (Tablica 12-1), (D Orsi, 2013). Sve tvorbe ocijenjene kao BI-RADS 5 ili više upućuju na zloćidnu tvorbu i više od 95% ih je konačno dijagnosticirano kao zloćudne. Manje ocjene upućuju na sve manju vjerojatnost da je zapažena tvorba zloćudna.