Hitna kontracepcija

Kome je potrebna?

Kandidati su žene koje su imale nezaštićeni spolni odnos ili se može pretpostaviti da su metode kontracepcije koje inače rabi zakazale ( npr. pukao prezervativ)

Postoje li kontraindikacije za hitnu kontracepciju?

Hormonalni preparati koji se rabe nemaju kontraindikacije. Hitna intrauterina kontracepcija ne smije se primijeniti u koliko je moguća trudnoća, pa ju je prije postavljanja uloška potrebno isključiti.

Prije primjene nije potreban ginekološki pregled ni laboratorijske pretrage.

Od nuspojava najčešće je mučnina i povraćanje. U koliko se povraća unutar 3 sata od uzimanja preparata, najbolje je propisati neki lijek protiv povraćanja i ponoviti medikaciju.

Kada se mora primjeniti da bi bila djelotvorna?

Hitnu kontracepciju najbolje je primijeniti što ranije, no neki preparati učinkoviti su i unutar 120 sati od nezaštićenog odnosa (ulipristal). Može se dati bilo kojeg dana menstruacijskog ciklusa.

Koji preparat se smatra najučinkovitijim ?

Najučinkovitiji je bakreni intrauterini uložak, jer na njegovu učinkovitost ne utječe debljina, a sprečavati će trudnoće i ubuduće, tijekom razdoblja nošenja uloška. Za žene koje ne žele intrauterini uložak preporučuje se ulipristal ili levonorgestrel u jednoj dozi, no djelotvorni su i „klasični“ kombinirani kontraceptivi uzeti u dvije doze s razmakom od 12 sati. Iskustvo kaže da levonorgestrel ima manje nuspojava, ali ga treba primijeniti unutar 72 sata od nezaštićenog odnosa. Kod posebno debelih žena ulipristal i levonorgestrel mogu biti smanjeno djelotvorni.

Kada se očekuje menstruacija nakon hitne kontracepcije ?

Obično dolazi unutar 7 dana od očekivanog početka idućeg ciklusa. U koliko menstruacija zakasni dulje od 3-4 tjedna, javi se nenormalno krvarenje ili bolovi, potrebno je učiniti test na trudnoću.
Žene koje su uzele hitnu kontracepciju, ponovno imaju nezaštićeni odnos, a i dalje ne žele trudnoću, trebaju se ponovno zaštititi. S nekim oblikom kontracepcije koja nije hitna može se započeti odmah nakon uzimanja hitne kontracepcije.

Hormonska kontracepcija-povoljni učinci

Uvod
U sprečavanju trudnoće koriste se peroralni pripravci estrogena i gestagena, kombinirani pripravci oba hormona ili sami gestageni u obliku intramuskularnih injekcija i implantati gestagena. Najčašći pripravci su brojne monofazične ili trifazičke kombinacije s 20ucg etinilestradiola (niskodozažni), 35 ucg etinilestradiola (srednje dozažni) i 50 ucg etinilestradiola (visokodozažni) s raznim gestagenima: derivatima testosterona ili medroksiprogesterona (starije generacije), levonorgestrelom (srednje generacije) ili s desogestrelom, gestodenom ili norgestimatom (gestagenima treće generacije). Danas se rabe već i gestageni četvrte generacije. Kombinirani pripravci nalaze se nadalje i u jednomjesečnim injekcijama sačinjenim od 25mg medroksiprogesteronacetata (MPA) i 5mg estradiol cipionata (E2C). Injekcije s 150 mg MPA djelotvorne sprečavaju zanošenje prosječno 3 mjeseca. Implanti koji se rabe u novije vrijeme sadrže samo gestagene: levonorgestrel, a djelotvorni su prosječno 5 godina, etonorgestrel , pripravak djelotvoran 3 godine ili nomegestrol , djelotvoran 12 mjeseci. Hormonski kontraceptivi, posebice pripravci za peroralnu primjenu, vjerojatno su najtemeljitije istraženi lijekovi, pa ipak, pravi učinak pojedinih formula još je daleko od detaljnog poznavanja. Sigurno je kako je korist koju mogu polučiti veća no moguće komplikacije, ali precizno je poznavanje učinka svakog pojedinog pripravka neophodno kako bi se izbjegle moguće nepovoljne posljedice.

Zapanjujuće je da nakon desetljeća korištenja hormonske kontracepcije većina žena ne prepoznaje nekontracepcijsku korist kombiniranih kontracepcijskih pripravaka, a velik broj ih se neopravdano boji uzimanja ovih sredstava. Istraživanje sa Sveučilišta Yale iz 1991. pokazalo je da osim spoznaje o smanjenju učestalosti bolnih menstruacija tijekom uzimanja preparata i izostanka neželjenih zanošenja, većina ispitanica nije ni pomišljala na potencijalne koristi koju medikacija može pružiti. Što više, više no trećina ispitanica iz jedne novije studije iskazala je ozbiljnu zabrinutost za svoje zdravlje strahujući neopravdano od «pilulom» uzrokovanog raka vrata maternice ili dojke. Neovisno o obrazovanju, čak 42% ispitanica iz istraživanja provedenog 1994. godine vjeruje kako je jedina korist hormonske kontracepcije sprečavanje trudnoće, 30% strahuje od karcinoma uzrokovanog «pilulom», a samo 6% je čulo kako ovi pripravci mogu zaštititi od nekih vrsta zloćudnih oboljenja. Nakon završetka brojnih dugotrajnih studija koje su, pored analize kontracepcijske djelotvornosti, imale za cilj istražiti učinak kontracepcijskih pripravaka na zdravlje žena, naša je nedvojbena zadaća pokazati kako su ovi strahovi većinom neopravdani, a kontracepcija kombiniranim pripravcima steroida sigurno smanjuje učestalost brojnih teških bolesti, posebice karcinoma genitalnog sustava. Što više, povoljan učinak, posebice pripravaka s višom sadržinom estrogena (najčešće 35 ucg ili višom), na pojedine bolesti danas je siguran.

Povoljni učinci hormonske kontracepcije
Općenito, povoljne posljedice kontracepcijskog učinka su relativno dobro poznate, no, realno, na njih se u svakodnevnom poslu malo misli. Smanjenjem učestalosti neželjenih trudnoća i, stoga, namjernih pobačaja, smenjena je:
1. potreba za kirurškom sterilizacijom
2. smrtnost žena
3. učestalost upalne bolesti u zdjelici
4. potreba i trošak bolničkog liječenja zbog smanjenja učestalosti komplikacija nakon namjernog pobačaja, sterilizacija, zbog upala itd…

Povoljni učinci hormonske kontracepcije
Općenito, povoljne posljedice kontracepcijskog učinka su relativno dobro poznate, no, realno, na njih se u svakodnevnom poslu malo misli. Smanjenjem učestalosti neželjenih trudnoća i, stoga, namjernih pobačaja, smenjena je:
1. potreba za kirurškom sterilizacijom
2. smrtnost žena
3. učestalost upalne bolesti u zdjelici
4. potreba i trošak bolničkog liječenja zbog smanjenja učestalosti komplikacija nakon namjernog pobačaja, sterilizacija, zbog upala itd…
Posebno značajna korist proizlazi od izrazitog smanjenja učestalost ektopične trudnoće u žena koje uzimaju hormosku kontracepciju.

Nadalje, kombinirana kontracepcija, ali i kontracepcija injektabilnim gestagenima ili implanti, ublažava menstrualne probleme, posebice gubitak krvi i dismenoreju, smanjuje učestalost hipokromnih anemija, djeluje pozitivno u žena s endometriozom, i u tih se problema hormonska kontracepcija rabi kao dokazano djelotvoran lijek.

Učinak na miome
Uzimanje kombiniranih kontraceptiva smanjuje učestalost i dimenzije mioma, a kontracepcija gestagenima u obliku injekcija smanjuje potrebu za operacijskim zahvatima jer pozitivno djeluje na dimenzije mioma, ali još više i na smanjenje gubitka krvi kod menstruacija. Premda ima studija koje nisu mogle poglede utvrditi zaštitni učinak hormonske kontracepcije glede mioma, velike studije pokazale su kako je, nakon 7-10 godina uzimanja, rizik za nastanak mioma smanjen za 30-50%.

Učinak na upalne bolesti u zdjelici

Hormonska kontracepcija, posebice gestagena komponenta, sprečava učestalost i težinu upalne bolesti u zdjelici. Učinak je posljedica stvaranje osobito guste cervikalne sluzi koja otežava ascenziju i stanjenja endometrija koji postaje oskudan medij za kultivaciju mikroba. Zanimljvo je kako učestalost cervicitisa u žena koje uzimanju kontraceptive nije smanjena, no širenje upale na unutarnje genitalne organe nedvojbeno jest. Rizik nastanka upalne bolesti u zdjelici u žena koje uzimaju hormonsku kontracepciju smanjen je na 0,4-0,9, a time je svakako smanjena i učestalost tubarne neplodnosti.

Na ove prednosti valja prvenstveno uputiti mladje žene u kojih je strah od neželjene trudnoće, pobačaja, ektopične trudnoće i posljedičnih upala koje mogu remetiti kasnije željeno zanošenje, primarni cilj uzimanja kontraceptiva. Žene koje se bliže koncu reprodukcijskog razdoblja više će zanimati povoljan učinak kombiniranih kontracepcijskih pripravaka na zadržavanje koštane mase ili smanjenje učestalosti raka jajnika, vrata maternice ili endometrija.

Visoko i niskodozažni peroralni pripravci čuvaju koštanu masu, posebice u mladih amenoroičnih i hipoestrogenih žena (anoreksija ili sportašice), a kod starijih, posebice onih koje nastavljaju medikaciju nakon 40. te godine života, usporavaju gubitak koštane mase i za 25% smanjuju učestalost prijeloma bedrene kosti. Učinak je izrazitiji u žena koje su dulje uzimale peroralne kontraceptive. Nakon 10 godina uzimanja rizik nastanka teže osteopenije smanjen je za 80%.

Rutinski, nuhalni nabor mjeri se mjeri od 9. do 13. tjedna, no, kod cističnih higroma, mali će nabor (tanki) u 11 tjednu ili ranije, rasti u 13., pa će ga se mjeriti i tada….Danas je gledište takovo da se ne uzima neka granična cut-off vrijednost, nego se intepretira da “opsnost kromozomopatija raste progresivno s debljinom naborA…tO ZNAČI DA jE RIZIK SVE VEĆI ŠTOI JE NABOR DEBLJI. Dakle, dijete može imati kromozomopatoiju I UZ VRIJEDNOSTI ispod one koju obično smatramo graničnom, ali je opasnost progresivno veća uz deblji nabor….Kao i kod svih testova koji daju procjenu rizika, i ovaj je, kako vidite vrlo “rastezljiv” i ja se ne pouzdajem u njega previše….Da je to tako potvrdjuju i napori u svijetu da se pronadju bolji testovi. Nifty, harmony i sl. su neki od njih. I daleko su bolji od nuhalnog nabora i svih sličnih testova…..VP!