Prestnak ili naglo smanjenje micanja djeteta može ukazivati na manjak kisika ili bolest djeteta. Potrebno je odmah se javiti na pregled gdje će doktor poslušati kucajeve srca djeteta, učiniti CTG, i odabrati druge postupke koje će omogućiti d se procijeni postoji li ugroženost djeteta….

CTG:

Što je kardiotokografija (CTG )

Kardiotokografija je dijagnostička metoda kojom istovremeno na kardiotokografskom (CTG) zapisu registriramo kucajeve srca djeteta (KČS), tj njihovu frekvenciju i tonus maternice. Kod suvremenih uređaja registrira se momentalna srčana frekvencija mjerenjem vremena između dva srčana otkucaja, što se vidi na CTG zapisu kao oscilacije srčane frekvencije. Razočaravajuće je što meta analizama brojnih studija nije još potvrdjeno kako antenatalni CTG nadzor sudjeluje značajno u smanjenju perinatalne skmrtnosti ili neuroloških oštećenja.  Tijekom poroda praćenje stanja ploda kardiotokografski je najkvalitetnija i nezamjenjiva metoda. Tijekom trudnoće CTG se može snimati bez opterećenja, odnosno bez uterinih kontrakcija – non stress test, ili s opterećenjem – kontrakcijski stress test.

Ocjena CTG zapisa o stanju ugroženosti ploda može se vršiti i pomoću brojnih I kompliciranih CTG-zbrojeva po npr. Hammacheru, po Fischeru ili, kod nas, u Hrvatskoj, po Kuvačiću . I pored određenih nedostataka vizualne analize CTG zapisa, kao što su uočljive razlike između raznih promatrača, CTG je jedna od najosjetljivijih i najsigurnijih metoda za praćenje stanja ploda tijekom trudnoće i u porodu i napuštanje kardiotokografije je nemoguće. Zapravo, u nedostatku boljih metoda, CTG je još uvijek  “zlatni standard” ocjene fetalne oksigenacije u trudnoći i porodu. Medjutim, ni jedna od metoda antenatalnog nadzora, pa ni CTG, nije za sada omogućila prikupljanje podataka o trajanju i težini hipoksemije ili acidemije koja remeti neposredni ili konačni ishod djeteta.

Osim standradne ocjene CTG zbroja  danas su u uporabi preciznije, sofistiranije klasifikacije I pokušava se različite tipove CTG krivulja povezati s odredjenim poremetnjama trudnoće I stanja djeteta, zaobilazeći na taj način, klasične CTG zbrojeve. Zbog nesuglasja, naime,  oko precizne definicije što je kardiotokografska inačica fetalne patnje ( fetal distress), kliničari  još uvijek nemaju jasnih parametara prema kojima mogu postaviti točnu dijagnozu i što zapravo termin fetalna patnja znači. Računajući CTG zbroj, normalan CTG zapis točno predskazuje 99,7%  djece rodjene s visokim Apgar zbrojevima (iznad 7), ali prediktivna je vrijednost abnormalnog CTG zapisa za niske Apgar zbrojeve  samo 50% . Čak i kod klasično patoloških CTG zapisa  možemo očekivati svega 50% do 65% djece vrlo niskih Apgar zbroja, odnosno u acidozi (krv djeteta je prekisela, šro je opasno.. Pokušavajući sa sigurnošću izdvojiti trudnice u kojih se stanje djeteta može smatrati normalnim i u kojih valja očekivati uredan porod,  dijagnoza fetalne patnje tako je nerijetko precijenjena. To pak dovodi do povišenja učestalosti dovršenja poroda carskim rezom kao i zabrinjavajuće dvojbe oko opravdanosti postupaka uz odgovarajući nalaz.

Zbor opstetričara Američkog kolegija opstetričara i ginekologa ( American College of Obstetricians and Gynecologists – ACOG) pokušao je unijeti  više svjetla u ovu važnu temu stvorivši termin nesigurno stanje fetusa (nonreassuring fetal status),savjetujući kliničare napustiti korištenje termina fetalne patnje (fetal disstres), zbog njegove nepreciznosti i nespecifičnosti Mišljenje zbora opstetričara ACOG-a je kako termin fetalna patnja ima nisku pozitivnu prediktivnu vrijednost i prečesto je združen s rađanjem djece u dobroj kondiciji, dok termin nesigurno stanje fetusa nije u suprotnosti s rađanjem zdravog djeteta, ali nalaže poseban oprez.

Unatoč ovim preporukama mnogi su istraživači nastavili s korištenjem termina fetalni distres, ali su uveli i termin fetalni stres kojim opisuju CTG zapise koji odstupaju od normalnih, ali ne zadovoljavaju kriterije fetalnog distresa. To su: 1. ponavljajuća varijabilna usporenja s gubitkom oscilacija  i 2. Bradikardija (usporenje frekvencije) . Defincija fetalnog distresa prihvaćena je kao ono stanje u kojem je fiziologija fetusa toliko promijenjena da može doći do smrti ili trajnog oštećenja, najvjerojatnije u kratkom vremenskom razdoblju. Pojam fetalnog stresa, s druge strane, bio bi analogan ranije spomenutom pojmu nesigurnog stanja fetusa.

U slučajevima koji odgovaraju pojmu fetalnog stresa , a koji su relativno česti, mnogi su kliničari nastojali iznaći načine kako se uvjeriti da fetus doista nije ugrožen, odnosno da se može bez straha nastaviti s trudnoćom ili porodom. Bilo je prijedloga da se u ovim situacijama određuje pH iz periferne krvi fetusa uzete s oglavka (što je prvi puta uvedeno u klinički rad davne 1960.g. od strane Salinga i suradnika). Ova je metoda često tehnički teško izvodljiva, združena s pogreškama i komplikacijama, invazivna je i relativno skupa .. Podraživanjem fetalnog oglavka ili akustičnom stimulacijom  nakon koje mora uslijediti ubrzanje fetalne srčane akcije, puno lakše možemo steći uvid u stanje fetusa u slučajevima sumnjivih CTG zapisa . Ovaj jednostavan test ima 100% negativnu prediktivnu vijednost; ukoliko je uslijedila reakcija nakon stimulacije  i ubrzanje fetalne srčane akcije fetalni pH uvijek je =7,20. U koliko pak ubrzanje fetalne srčane akcije ne uslijedi podraživanje oglavka samo je u 50% djece fetalni pH <7,29.  Test se vrlo jednostavno može izvesti običnom opstetričkom slušalicom . Sposobnost izdvajanja ugrožene djece i ovim testom relativno je nedostatna. Čini se da je i nadalje postojanje urednih oscilacija temeljne frekvencije KČS najjednostavniji, najbolje standardiziran i najpouzdaniji pokazatelj urednog stanja fetusa. U postojanje pak fetalnog distresa ne možemo biti sigurni ni kod kratkotrajnih silentnih krivulja 

Njbolje bi bilo prestati s OC i uzeti neki drugi oblik kontracepcije. Glavobolje , posebno ako se redovito javljaju uz tablete kontrindikacija su za hortmonsku kontracepciju. Mislim d je za Vas bolji izbor intrauterini uložak….

Ne….ali, najbolje je pitati doktora koji Vam vodi trudnoću!, on Vas najbolje poznaje, zna lokalni nalaz i sve Vaše nalaze…

Generalno, potpuno mirovanje u trudnoći neophodno je zaista vrlo malom broju trudnica, a koje su te može se prpocijeniti uz puno iskustva i poznavajući svaku pojedinu trudnoću, Dakle odrediti mirovanje može se samo individualno i vrlo rijetko. Dva mala ranija pobačaja ne upućuju da biste Vi trebala biti jedna od takovih trudnica. 

Zašto dojiti?

Korist dojenja i za majku i za dijete neupitna je. Majčino mlijeko odlična je hrana za dijete , a pruža i zaštitu od nekih čestih infekcija, npr. respiracijskih i upale uha. Dojenje je vrlo korisno i majci jer ubrzava involuciju genitalnih organa, smanjuje poslijeporodno krvarenje i odgadja prvu ovulaciju i tako novu trudnoću. Istraživanja su npr. pokazala da odgadjanje nove trudnoće za 3 godine jako smanjuje smrtnost idućeg djeteta tijekom trudnoće i neposredno nakon poroda, a smanjuju se i neke poremetnje kod žene u tim idućim trudnoćama:krvarenja, slabokrvnost. Dojenje dakle u svjetskim razmjerima jako smanjuje perinatalnu smrtnost i  poremetnje trudnoće kod žena i tako unapredjuje zdravlje djece i žena na globalnoj razini.

Zašto je dojenje kontacepcija?

Tijekom akta dojenja jako se povećava lučenje hormona prolaktina. Visoke vrijednosti prolaktina smanjuju količinu i pulzatilnost sekrecije hormona koji potiče lučenje gonadotropina (CRF) u hipotalamusu. Taj hormon normalno potiče hipofizu da luči gonadotropine (LH i FSH),  hormone koji potiču jajnik na rast i sazrijevanje folikula u kojem raste jajna stanica.  BEZ CRF-a nema gonadotropina, sazrijevanja folikula, lučenja estrogena i progesterona i, konačno, nema ni ovulacije ni trudnoće. Zato se tijekom dojenja javlja tzv. laktacijska amenoreja.

Kada je dojenje kontracepcija?

Dojenje može biti djelotvorna kontracepcija tijekom prvih 6 mjeseci babinja, ali samo uz zadovoljenje osnovnih uvjeta: dijete se hrani isključivo majčinim mlijekom (dodatne hrane ne smije biti više od 10%)  i dojenje se provodi tijekom čitavih 24 sata: dakle noću svakih 6 sati i danju svaka 4 sata, i to u pravilnim razmacima.  Tzv. „potpuno dojenje“ tijekom 6 mjeseci babinja jednako je djelotvorno kao i uzimanje peroralne kontracepcije – oko 98%. 

Kada dojenje nije kontracpecija?

One žene koje se ne pridržavaju opisanog načina dojenja nisu u potpunosti zaštićene tijekom babinja i, u koliko ne žele ponovnu trudnoću, trebale bi izabrati neku drugu metodu kontracepcije. Koju metodu kontracepcije odabrati i kada je započeti pitanja su koja žena mora razjasniti sa svojim ginekologom. Idealno bi bilo da kontracepcija ne smeta laktaciji. Medju oko 100 milijuna žena koje u svijetu godišnje traži neku od metoda kontracepcije najveći problem čine upravo dojilje jer vrsta kontraceptiva i vrijeme njenog započinjanja može imati utjecaj na količinu mlijeka koje dojke luče i tako na rast i razvitak djeteta. Zanimljivo je da istiskivanje mlijeka rukom, a ne od strane djeteta, nije dovoljno djelotvoran poticaj lučenja prolaktina, pa zaštita od trudnoće žena koje tako doje nikada nije potpuna. Njih i do 50% može imati ovulaciju tijekom tog razdoblja, pa čak i onda kada još nisu imale prvu menstruaciju. To je jedan od najčešćih razloga za pojavu neočekivane neželjene trudnoće u babinju.

Nakon 6 mjeseci babinja, izgledi povratka ovulacija i menstruacija svakim se mjesecom povećavaju. Medjutim, u žena koje nastavljaju potpuno dojiti na jednak način i tijekom daljih 6 mjeseci, kontracepcijski učinak dojenja i dalje je vrlo visok: oko 94%. Trudnoća je, medjutim, uvijek moguća. U žena koje od prvih dana babinja doje, ali odmah nadoknadjuju manjak količine mlijeka nadomjesnim, ili doje u rjedjim razmacima,  povratak menstruacije