21.06.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Dob početka menstruacija donekle je različita u različitim dijelovima svijeta, podložna genetskim I klimatskim okolnostima. U nas dešava se najčešće izmedju 9-13 godine života, vrlo rijetko ranije, nešto češće kasnije, no trebala bi se dogoditi do 18.godine života. Izostanak početka ciklusa nakon te d obi je primarna amenoreja.
Opširnije
24.05.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Ima li intenzitet tjelovježbe utjecaj na mogućnost zanošenja?
Pretjerano vježbanje može remetiti spontano zanošenje i umanjiti izglede zanošenja u postupcima izvantjelesne oplodnje. Neke epidemiološke sudije pokazale su da se spontana ovulacija ozbiljno remeti u žena koje intenzivno vježbaju više od 7 sati tjedno. U žena koje se podvrgavaju postupcima potpomognutog zanošenja ishod se ozbiljnije remeti već i nakon samo 4 sata vježbanja tjedno.
Opširnije
24.05.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Utjecaj dobi na sposobnost zanošenja
Mogućnost zanošenja jako ovisi o dobi majke, puno manje o dobi oca. Ako imaju odnos u vrijeme najveće plodnosti zanijet će 50% žena u dobi od 10-26 godina, 40% žena u dobi od 27-34 godina i 30% žena u dobi od 35-39 godina, pod uvjetom da su im i partneri iste dobi. Ako su partneri samo 5 godina stariji učestalost zanošenja past će na 45% za žene do 27 godina, na 35 % ako su u dobi od 27-34 godine i na samo 15 % ako su u dobi od 35-39 godina. Učestalost zanoženja žena nakon 40.te godine vrlo je niska i još dodatno s dobi jako opada, tako da je spontana trudnoća nakon 45.te godine života žene samo sporadična. Parovi koji odgadjaju reprodukciju moraju biti svjesni koliko im se izgledi smanjuju s dobi.
Opširnije
24.05.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Menopauza je posljednja menstruacija u životu I da je ona prošla možemo znati samo naknadno. Nakon menopauze nema više menstruacija. Bilo koje krvarenje koje nastupi nakon menopauze nije više menstruacija, nenormalno je I valja ustanoviti razlog zbog kojeg se dogodilo. Vrijeme prije I nakon menopauze zovemo perimenopauza I može trajati različito dugo. U nekih žena tegobe mogu trajati 10 godina I dulje.
U predmenopauzi mijenjaju se koncentracije hormona, posebice estrogena I progesterona. Najprije počne opadati I varirati razina progesterone, a s prestankom ovulacija preoizvodnja progesterone potpuno prestaje. Kasnije počinju varirati I razine estrogena, premda se, u nekih žena više, u nekih manje, proozvodnja estrogena nastavlja I dalje. S obzirom da sva tkiva I organi posjedjuju receptore za estrogene I progesterone, tkiva I organi zapažaju promjene koncentracije hormona I njihova medjuromjera I to uzrokuje probleme u dijela žena. Pravilnom intepretacijom tegoba I sagledavanjem zdravstvenog stanja svake pojedine žene mogu se izbjeći brojne nepotrebne, pa I neugodne pretrage I pregledi.
Opširnije
21.05.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Liječenje
Ključnu ulogu u liječenju kandide ima promjena prehrane; glavno je potpuno prestati s uzimanjem šećera.
Uz to potrebno je izbjegavati pšenicu i sve pšenične proizvode, alkohol, kvasac, voće (osim limuna), ocat, fermentirane prozivode i sve namirnice na koje tijelo pojačano reagira. Bar 6 tjedana bilo bi dobro izbjegavati mlijeko i sve mliječne proizvode. Ako primjetite da se nakon neke namirnice tegobe vraćaju, izbjegavajte je trajno. Izbacite sintetiku i koristite rublje od prirodnog materijala.
Postoje brojni lijekovi koji lokalno i sistemski uništavaju gljivice. Isto tako brojni su prirodni preparati koji se mogu koristiti. U novije vrijeme gljivice je lako ukloniti posve sigurnim i neškodljivim bioenergetskim tretmanima. U koliko se način života i prehrane trajno promjeni, jednom izliječena kandidijaza ne mora se nikada više vratiti.
Opširnije
21.05.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Biofilm
Ukoliko nisu promptno odstranjeni djelovnjem imunosnog sustva, patogeni u tijjelu uvijek stvore biofilm koji ih štiti i omogućuje im preživljenje. Ispod biofilma aktivni rast patogena je ograničen, ali je stalan. Ni jedan poznati antibiotik ne može uništiti patogene ispod biofilma. Oni ovdje stalno stvaraju nusprodukte metabolizma i stalno uzrokuju intoksikaciju tijela. Biofilm postoji na svim mjestima kronične upale, na svim mjestima fokalnih infekcija i na mjestima gdje bakterije stvore apsces. Biofilm zapravo omogućuje da infekcija postane kronična. Osim uzrokovanja malignoma, bakterije zaštićene biofilmom omogućuju stvaranje plakova ateroskleroze u koronarnim arterijama, karotidama, u ugrušcima koji uzrokuju infarkte, venske i arterijske tromboze, nakupljanje tekućine u perikardu i pleuri, sudjeluju u stvaranju proširenja krvnih žila (aneurizme), nakupljju se u mozgu , zglobovima i posteljicama uzrokujući tako niz poremetnji trudnoće. Ovaj način remećenja zdravlja patogenima zapravo je puno češći od akutnih infekcija bez obzira jesu li one lokalne ili sistemske jer je svatko od nas tijekom života imao neku infekciju, odnosno bakterije su negdje postojale i stvorile biofilmom zaštićene kolonije koje se uvijek mogu aktivirati. Ovaj vid uzrokovanja kroničnih bolesti rijetko je u fokusu interesa i njemu se puno ma nje govori i misli. A zapravo, većina ljudi i ne znajući živi s tim i ima probleme za koje se pretpostavlja da su osobine njihova tijela i da ih se zpravo ne može izliječiti. Premda biofilmom zaštićeni patogeni mogu postojati svugdje u tijelu, najčešći su u ustima (peroodontalni prostor), sinusima i respiratornom epitelu. Ovako dakle, biofilm se može povezati s postojanjem brojnih kroničoih bolesti u tijelu i , sudeći prema rezultatima brojnih objavljenih istraživanja, zapravo je uzrok tih bolesti. Npr. perioodontalni procesi nadjeni su u većine bolesnika s Alzheimerom, kod Parkinsonove bolesti, u oboljelih od sistemskih kolgenoza, jako povećavaju smrtnost od miokardijalnog infarkta, cer brovaskularnog inzulta itd. Uspješno pak izliječenje dovodi do poboljšanja i nerijetko ozdravljenja.
Patogeni zapravo u tijelu postoje u dva oblika; kao slobodni, pojedniačno u krvi i tada klinički postoji akutna infekcija ili u tkivu vezani u oblike biofilma. Tada povremeno pojedini dijelovi mogu biti potisnuti u krv i izazvati simptome akutne infekcije. Kronična infekcija može godinama tinjati , npr. sinusitis, prostatitis, otitis, uz malo ili nimalo kliničkih simptoma.
Opširnije