27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
KRVARENJA U PUEREPERIJU
Majka tijekom poroda prosječno izgubi oko 500ml krvi (kod carskog reza 1000ml pa i više). Svako krvarenje koje je veće od ovoga smatra se patološkim. Krvarenja nakon porođaja predstavljaju veliki problem budući da su uzrok za 22% smrti majki vezanih uz porod. Obzirom na vrijeme javljanja dijelimo ih na rana i kasna.
Rano krvarenje
Uzroci krvarenja neposredno nakon poroda su: atonija uterusa, ozljede genitalnog trakta, zaostali dijelovi placente,poremetnje zgrušavanja krvi, inverzija uterusa. Ako je krvarenje umjereno (do 1000 ml krvi) najčešći su uzroci atonija uterusa i retinirani ostaci placente. Potrebno ih je što prije uočiti i na vrijeme intervenirati. Kod atonije krvarenje se zaustavlja davanjem oksitocinskih i ergotinskih preparata, a kod sumnje na defektnu placentu obavlja se eksploracija maternice kojom se odstranjuju zaostali dijelovi. Treba pregledati cerviks, vaginu i vulvu da bi se otkrile evntualne laceracije.
U slučaju da žena izgubi više od 1000 ml krvi javljaju se znakovi ozbiljnog gubitka krvi. U slučajevima tako jakih krvarenja diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze koagulopatije (diseminirana intravaskularna koagulopatija, osobito u vezi s teškim EPH-gestozama ili abrupcijom placente), abrupcija placente, placenta arketa, inverzija uterusa. Hitna terapija usmjerena je na zaustavljanje krvarenja i nadomještaj izgubljenog volumena krvi.
Kasno kvarenje
Krvarenje se može javiti nakon 10-24 sata pa do nekoliko tjedana nakon porođaja. Najčešći uzroci takvih krvarenja su subinvolucija sijela posteljice, opala sluznice maternice ili ostaci posteljice. Nakon tako dugog vremenskog razdoblja, krvarenja iz laceracija rodnice i epiziotomijske rane izrazito su rijetka. U diferencijalnoj dijagnozi pomaže nam i ultrazvučni pregled. Ako konzervativna terapija antibioticima i uterotonicima nije uspješna, a sumnja se na ostatke placente, potrebno je učiniti kiretažu sa slanjem materijala na histološku i bakteriološku pretragu.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Opstetricija
Prekoncepcijska skrb
Prekoncepcijsko savjetovanje je nužno bolesnicama koje boluju od bolesti koje se u trudnoći mogu ozbiljno pogoršati ili u kojih je trudnoća opasna, kao i ženama koje ne zanose ili spontanmo pobacuju. To su npr. srčane bolesti, poglavito popuštanje srca, dijabetes, kolagenoze, ali I sve druge kronične bolesti jer se u većine može očekivati neko nepovoljno djelovanje na trudnoću. Kod nekih pak bolesti, neplanirana trudnoća može pogoršati tijek bolesti.
Kod žena koje se liječe lijekovima koji mogu biti teratogeni valja prije trudnoće korigirati doze ili, ako je to moguće, medikaciju privremeno obustaviti ili je promijeniti kako bi opasnost za dijete u tijeku najosjetljivijeg razdoblja razvoja bila smanjena. Primjer su žene koje boluju od epilepsije u kojih je prije trudnoće potrebno započeti monoterapiju da bi se smanjila opasnost od dismorfogeneze ili žene koje primaju varfarin, a u kojih je u trudnoći potrebno prijeći na liječenje heparinom.
Prekoncepcijsko savjetovanje dobro je preporučiti ženama s ranijom ektopičnom trudnoćom, prijevremenim porođajem, spontanim pobačajima, preeklampsijom, Rh-imunizacijom, smrti djeteta itd. jer je rizik ponovne pojave spomenutih poremećaja u idućim trudnoćama uvijek povećan,
U parova s prethodno pobačenim ili rođenim malformiranim djetetom dobro je prije ponovne trudnoće procijeniti rizik za iduću trudnoće I dogovoriti način dijagnotike I nadzora.
U parova s prethodno pobačenim ili rođenim djetetom s kromosomskim aberacijama i u onih s obiteljskom anamnezom kromosomopatija, kao i u starijih žena, dobro je prije ponovne trudnoće razmotriti potrebu za određivanjem kariotipa roditelja ili planirati obavljanje testova probira, odnosno zahvate za analizu fetalnoga kariograma u idućoj trudnoći,
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Kada treba učini konizaciju?
Ako je citološki i kolposkopski nalaz pozitivan, najprije valja učiniti ciljanu biopsiju i dobiti konačnu patološko-histološku dijagnozu. U koliko je promjena ograničena na mjesto biopsije, i sasvim malena, početna, izuzetno je moguće da i sama biopsija dovede do izliječenja. U koliko je citološki nalaz 6 tjedana nakon biopsije ponovno pozitivan, pametno je ukloniti čitavu transformacijsku zonu nekom od uobičajenih kirurških tehnika: ledom, ekscizijom električnom omčom, laserom ili nožem. Odluka o tome koju metodu izabrati najvažnija je u žena koje nisu radjale ili još namjeravaju radjati. U onih koje planiraju radjati, u kojih je citološka dijagnoza CIN III ili manja, a kolposkopski nalaz sa sigurnošću isključuje mogući invazivni rak potrebno je primijeniti poštedne kirurške metode: led ili eskciziju električnom omčom ili laserom (LEEP, LLETZ). Ekscizija električnom omčom ili laserom je metoda izbora jer se odstranjuje tanak sloj tkiva (nekoliko milimetara) kojeg je moguće patološkohistološki obraditi i dobiti konačnu dijagnozu. Liječenje ledom je takodjer poštedno, ali se odstranjeno tkivo ne može kvalitetno patološko-histološki pregledati. Nakon poštednih operacija vrat maternice ostaje praktički neoštećen i njegova je funkcija prilikom zanošenja (cervikalni faktor) i u trudnoći (intaktnost unutrašnjeg ušća, očuvana duljina) zadržana. U žena koje ne planiraju više radjati može se napraviti konizacija ( klinasta ekscizija vrata maternice kirurškim nožem prilikom koje se odstranjuje veći dio vrata maternice i može smanjiti njegova duljina i oštetiti unutrašnje ušće). Konizacija je obvezna u žena u kojih se sa sigurnošću ne može isključiti invazivni rak vrata maternice.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Što je normalna menstruacija
Menstruacija je krvarenje izmaternice koje nastaje nakon naglog pada vrijednosti progesterone I estrogena a nakon involucije žutog tijela stvorenog ovulacijom.
Menstruacije se javljaju s učestalošću od 24-38 dana, izmedju ciklusa varijacija smije biti do 9 dana, trajanje do 8 dana. Menstruacijski ciklus računa se kao razmak izmedju prvih dana krvarenja. Menstruacije su normalne, ako su redovite I onda kada krvarenja traju kraće od 4 dana.
Kod nekih žena, najčešće radi preuranjenog propadanja žutog tijela, gotovo u svakom ciklusu, prije početka prave menstruacije, javlja se oskudno krvarenje u trajanju od dan, dva. To je predmenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
U nekih se slično oskudno krvarenje javlja nakon završene menstruacije. Zove se postumenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
Neke žene imaju oskudno krvarenje sredinom ciklusa, to je intermenstruacijsko ili ovulacijsko krvarenje. Takodjer je beznačajno, a pripisuje se blagom padu vrijednosti estrogena oko ovulacije.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Opširnije
12.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Što je normalna menstruacija
Menstruacija je krvarenje izmaternice koje nastaje nakon naglog pada vrijednosti progesterone I estrogena a nakon involucije žutog tijela stvorenog ovulacijom.
Menstruacije se javljaju s učestalošću od 24-38 dana, izmedju ciklusa varijacija smije biti do 9 dana, trajanje do 8 dana. Menstruacijski ciklus računa se kao razmak izmedju prvih dana krvarenja. Menstruacije su normalne, ako su redovite I onda kada krvarenja traju kraće od 4 dana.
Kod nekih žena, najčešće radi preuranjenog propadanja žutog tijela, gotovo u svakom ciklusu, prije početka prave menstruacije, javlja se oskudno krvarenje u trajanju od dan, dva. To je predmenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
U nekih se slično oskudno krvarenje javlja nakon završene menstruacije. Zove se postumenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
Neke žene imaju oskudno krvarenje sredinom ciklusa, to je intermenstruacijsko ili ovulacijsko krvarenje. Takodjer je beznačajno, a pripisuje se blagom padu vrijednosti estrogena oko ovulacije.
Opširnije
