06.10.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Prekoncepcijska skrb
Premda bi bilo idealno kada bi par koji planira trudnoću to ostvario u dobrome zdravlju, pitanje je ima li uopće potrebe nuditi prekoncepcijsko savjetovanje i pregled zdravim ljudima i kakav bi im savjet tom prigodom valjalo dati. Nasuprot tomu, žene koje boluju od neke kronične bolesti sigurno bi valjalo obuhvatiti prekoncepcijskim savjetovanjem i, ako bolest ne isključuje trudnoću, nastojati je stabilizirati koliko je god to moguće. Prekoncepcijsko savjetovanje je nužno:
- a) bolesnicama koje boluju od bolesti koje se u trudnoći mogu ozbiljno pogoršati ili u kojih je trudnoća opasna, npr. Eisenmengerove bolesti,
- b) žene s fenilketonurijom moraju biti upozorene da je nužno strogo držanje dijete upravo tijekom prvih tjedana trudnoće,
- c) žene koje su rodile djecu s anomalijama neuralne cijevi moraju započeti profilaksu folnom kiselinom prije iduće trudnoće kako bi se opasnost od ponovne malformacije gotovo isključila,
- d) žene s dijabetesom moraju postići optimalnu regulaciju glikemije prije planirane trudnoće da bi se smanjila opasnost od nastanka fetalnih malformacija,
- e) žene s kolagenozama moraju biti u remisiji 6 mjeseci prije trudnoće kako bi se jako smanjila opasnost od pogoršanja bolesti tijekom trudnoće,
- f) u žena koje se liječe lijekovima koji mogu biti teratogeni valja prije trudnoće korigirati doze ili, ako je to moguće, medikaciju privremeno obustaviti ili je promijeniti kako bi opasnost za dijete u tijeku najosjetljivijeg razdoblja razvoja bila smanjena. Primjer su žene koje boluju od epilepsije u kojih je prije trudnoće potrebno započeti monoterapiju da bi se smanjila opasnost od dismorfogeneze ili žene koje primaju varfarin, a u kojih je potrebno prijeći na liječenje heparinom kako bi se izbjegla teratogenost varfarina.
Valja također preporučiti:
- a) prekoncepcijski savjetovati žene s poremećajima u prethodnoj trudnoći, npr. ektopičnom trudnoćom, prijevremenim porođajem, spontanim pobačajem, preeklampsijom, Rh-imunizacijom i drugim, jer je rizik ponovne pojave spomenutih poremećaja u idućim trudnoćama povećan,
- b) u parova s prethodno pobačenim ili rođenim malformiranim plodom procijeniti rizik za iduće trudnoće,
- c) u parova s prethodno pobačenim ili rođenim djetetom s kromosomskim aberacijama i u onih s obiteljskom anamnezom kromosomopatija, kao i u starijih žena, razmotriti potrebu za određivanjem kariotipa roditelja ili testovima probira, odnosno zahvatima za analizu fetalnoga kariograma u idućoj trudnoći,
- d) u primigravida ocijeniti imuniziranost prema rubeoli i neimune cijepiti,
- e) savjetovati prestanak pušenja, uzimanja alkohola, lijekova i droga.
Opširnije
06.10.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Sindrom policističnih jajnika je bolest kod koje, najvjerojatnmije radi blokade sustava nadzora funkcije jajnika nekom metaboličkom poremetnjom, ovulacije izostaju.Ciklus je poremećen, najčešće su krvarenja rijetka, kod nekih djevojaka samo nekoliko puta godišnje i obično nisu posljedica ovulacije. Tada mogu biti obilna i dugotrajna. Uz to djevojke su nerijetko adipozne, s naglašenom dlakavošću oko bradavica, na licu, nogama, nerijetko imaju akne koje je teško liječiti. Trudnoće su rijetke , pa je neplodnost vrlo česta, ili pak, trudnoće ne uspijevaju i završavaju spontanim pobačajem. Liječenje može biti različito; ovisi o tomu što pacijentica želi. U koliko je najveći problem neredoviti ciklusi i dlakavost, najjednostavnije je dati oralnu kontracepciju, npr. Diane ili sl. preparat čija gestagena komponenta ima učinak suprotan muškim spolnim horminima, pa se kroz mjesece može smanjiti dlakavost, a krvarenje postaju regularna. U koliko je problem neplodnost, oralna kontracepcija naravno ne dolazi u obzir. Cilj je posve drugačiji i tada valja pokušato potaknuti ovulacije na jedan od pouzdanih načina. I to nerijetko uspijeva. Uspje je moguće postići i kirurški-tzv.”drilingom”jajnika. Metaboličku poremetnju koja pravi PCOS može se pokušati pronaći obradom. U koliko se nadje neka poremetnja, moguće ju je pokušati otkloniti i u tim se situacijama nakon nekog vremena čak mogu postići spontane ovulacije. Ovaj put je najteži, nadulji i neizvjestan, no katkad dovodi do rezultata. Prema mojem iskustvu to je zaista uspješno u pacijentica koje razumiju da uspjeh nije moguće postići “preko noći” i da katkad do uspjeha možemo doći samo nakon dugotrajnog liječenja.
Metaboličke poremetnje koje dovode do izostanka ovulacija mogu se korigirati energetskim tehnikama. Postupak je neinvazivan, bezbolan i neštetan. Mislim da ga vrijedi probati.
Opširnije
06.10.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Dijastaza mišića prednje trbušne stijenke nakon poroda
Dijastaza ravnih abdominalnih mišića je slabost veziva koja dovodi do odvajanja mišića u sredini središnje linije trbuha-linije albe. Smatra se da postoji ako je u točci 2-2,5 cm ispod pupka udaljenost ravnih mišića 16 mm ili veća. Ta se udaljenost može mjeriti UZV-om. Poznato je da se javlja tijekom trudnoće I prvih tjedana nakon poroda. Malo znamo o rizičnim činiteljima I načinima kako je spriječiti. S 35 tjedana trudnoće, dijastaza se susreće gotovo u svake žene, ali 6 mjeseci nakon poroda zaostaje u njih oko 40%. Snaga se I otpornost trbušnih mišića jako oporavlja nakon poroda, a učestalost I veličina dijastaze obrnuto je proporcionalna snazi trbušnih mišića. Dijastaza koja postoji 6 mjeseci nakon poroda nije češća u debelih žena ili onih koje su dobile na tjelesnoj težini tijekom trudnoće više kilograma od onih koje su dobile manje kilograma I nije ovisna o opsegu trbuha prije poroda ili prije trudnoće. Učestalost značajne dijastaze nakon poroda jednaka je u žena koje su rodile vaginalno I onih koje su rodile carskim rezom. Medjutim, snaga je trbušnih mišića uvijek manja u žena koje su rodile u usporedbi s onima koje nisu bile trudne, a broj prethodnih trudnoća takodjer korelira sa slabošću mišića I veličinom dijastaze. Danas se rade brojna istraživanja koja pokušavaju pokazati može li se vježbanjem nakon poroda smanjiti I sasvim ukloniti dijastaza ravnih trbušnih mišića. Jednako tako istražuje se koji je tip vježbi djelotvoran, a koji nije djelotvoran, ili je čak štetan. Premda još ne znamo mogu li vježbe pomoći povratku snage I djelotvornosti abdominalnih mišića do te mjere da se dijastaza smanji ili nestane, preporuka je vježbati uz stručnjaka koji će odabrati one vježbe koje su se sada pokazale korisnima u učvršivanju abdominalne musculature.
Najnoviji postupak koji znam, a može pomoći povratiti snagu i oblik mišića su energetski SCIO tretmani. tim se postupkom obnavlja ishodišnja frekvencija mišićnih stanica i tim putem vraća njihov oblik i funkcija. Postupak je posve bezbolan i neinvazivan i ne može štetiti.
Opširnije
06.10.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Dijafragmalna hernija
To je prirodjeni ili stečeni polaps abdominalnih organa kroz fiziološke ili patološke otvore ošita. Učestalost je procijenjena na 0.03%-0.05% poroda. Javlja se najčešće sporadično, no ima podataka I o ćešćem pojavljivanju u nekim obiteljima. Rizik ponovnog javljanja manji je od 2%.
Embriološki, ošit nastaje spajanjem četiriju struktura: septum transversuma, stražnjeg ezofagealnog mezenterija, pleuroperitonealne membrane I trbušnog zida. Kroz fiziološke otvore prolaze aorta, jednjak, donja vena kava, ductus thoracicus, vena azygos, nervus vagus I nn phrenici. Manjkavim embrionalnim razvojem /manjkavim spajanjem ishodišnjih struktura ili primarnim manjkom strukture/ nastaju patološki, a proširenjem fizioloških otvora I promijenjeni fiziološki otvori koji dopuštaju prodor organa trbušne šupljine u prsište. Postoji mnogo tipova ove anomalije, no najčešći su:
- Posterolateralna ili Bochdalekova hernija
- Parasternalna ili Morgagnijeva hernija
- Septum transversum defect
- Hijatalna hernija
- Eventeracija ošita
Najčešće su lijevostrane hernije, dok su desnostrane rjedje, a izuzetno se teško dijagnosticiraju.
Popratne anomalije:
– hipoplazija pluća
– malrotacija crijeva
– razni defekti spajanja /defekti neuralne cijevi, rascjepi/
– omfalocela
Ultrazvučna dijagnoza: Zasniva se na vizualizaciji organa trbušne šupljine premještenih u prsište; npr. vijuga crijeva / peristaltika/ u razini prikazivanja četiriju srčanih šupljina. Istodobno, često se može prikazati pomak srca u desno, pomak medijastinuma, uz popratni
polihidramnij. U desnostrane hernijske vreće ulazi jetra, pa je, s obzirom na sličnu prozračnost jetre I fetalnih pluća dijagnoza vrlo teška.
Prognoza ovisi o veličini hernije, plućnim komplikacijama, popratnim anomalijama. Oko 35% neonatalnih smrti dogadja se unutar 24 sata od poroda, a 35% djece se radaju mrtvi. Oni koji prežive 24 sata u dobroj su kondiciji I, u koliko nema popratnih anomalija nespojivih sa životom, vrijedi pokušati operacijsku korekciju.
Opstetrički postupak: U rijetko rano /do 24 tjedna trudnoće/ dijagnosticiranih slučajeva neki predlažu dovršiti trudnoću. Obvezatna je kromozomalna analiza krvi djeteta, kao I precizna dijagnoza postojanja ili odsutnosti drugih, popratnih anomalija. Nema dokaza koji bi opravdavali izborno prijevremeno dovršenje trudnoće ili operacijski porod kod izolirane hernije. Neki pokusi na životinjama daju naslutiti mogućnosti kirurgije in utero.
Opširnije