Postovana supruga mi je u 33 nedelji trudnoce i 4 dana i danas su joj na ultrazvuku videli 3,4male ciste.Koliko je to opasno za trudnocu i plod bebe.Recene nam je da je sa plodom sve u redu.Poslala je da odradi torch da vidi da nije bilo kakvo virusnog oboljena u zadnje vreme.Nije nam rekla kolike su velicine ciste,to jest nije jih mjerila.pa smo se malo prepali da li to moze uticati na plod djete i razvoj.Hvala unapred
Prenatalni UZV pregled
Zašto i kada koristiti UZV u trudnoći ?
Pregled ultrazvukom uobičajeni je dio praćenja trudnoće. U svijetu se provodi različito često i na različite načine. U velikom broju zemalja postoje nacionalne preporuke koje reguliraju uporabu dijagnostičkog ultrazvuka u trudnoći. Premda udruženja ginekologa i opstetričara, ultrasoničara i radiologa u nekim zemljama preporučaju korištenje ultrazvuka samo uz jasnu indikaciju, ili dopuštaju samo jednu ultrazvučnu pretragu u srednjem trimestru ili tijekom cijele trudnoće, u nas je uporaba ultrazvuka već desetljećima mnogo češća.
UZV valovi su energija, pa svaka UZV pretraga treba trajati najkraće moguće, kako bi se izbjeglo nepotrebno izlaganje osjetljivih tkiva djeteta dodatnoj energiji (mehaničkoj i termičkoj).
Koji je osnovni cilj pregleda djeteta UZV-om?
Svaki pregled se koristi kako bi se olakšao nadzor trudnoće i omogućio donošenje odluke kako konkretno postupiti. Svaki nalaz koji pokazuje odstupanje rasta, zrelosti ili morfologije djeteta dragocjen je putokaz u planiraju daljnjeg postupka.
Pretraga se provodi zbog:
- preciznog odredjivanja trajanja trudnoće
- utvrdjivanja života fetusa
- odredjivanja broja plodova i tipa posteljice
- mjerenja dimenzija tijela djeteta (biometrija)
- analize morfologije organa i organskih sustava djeteta
- procjene količine plodove vode
- procjene stanja oksigenacije djeteta
- prepoznavanja preciznog položaja posteljice
Kada se može reći sa sigurnošću da je dijete morfološki normalno razvijeno?
Razne poremetnje razvoja djeteta pojavljuju se i prepoznavaju u različitim razdobljima trudnoće. Npr. nepostojanje kosti glavice i većeg dijela moza djeteta (anencefalus) postoji i može se prepoznati već tijekom prvog trimestra trudnoće. Većina anomalija srca, pluća, želuca…. prepoznatljive su već tijekom drugog tromjesečja. Anomalije bubrega mogu se dijagnosticirati sa sigurnošću tek nakon 22. tjedna, a neke malformacije mozga tek u trećem tromjesečju. Ne postoji neko posebno razdoblje u trudnoći kada se anomalije dijagnosticiraju ili se dijete proglašava morfološki sigurno posve normalno razvijenim.
Idealno bi bilo većinu malformacija koje ne garantiraju preživljenje i normalan život prepoznati prije navršenih 24. tjedana trudnoće. To je doba kada dijete već ima realne izglede preživjeti, pa naši zakoni dopuštaju prekid trudnoće djece s teškim malformacijama upravo do navršenog 24. tjedna. Dopuštenje za prekid trudnoće daju Etička povjerenstva Institucije u kojoj se prekid trudnoće obavlja, na prijedlog obitelji i uz medicinsku dokumentaciju.
Prilikom svakog UZV pregleda tijekom trudnoće, dakle, treba obratiti pozornost jesu li dijelovi tijela, organi i organski sustavi morfološki normalno razvijeni ili nisu. Na žalost, neke se malformacije razvijaju i vide ranije, neke kasnije i to mora biti rečeno svakoj trudnici koja dolazi na pregled. Ni u najboljim se tercijarnim centrima ne mogu uočiti sve malformacije i anomalije djeteta. Zato se nikada se ne može reći da je dijete normalno razvijeno s potpunom točnošću.
OpširnijePostovani, imam problem sa znojom vagine. Redovno se tusiram I perem intimnu regiju. Problem se javio posle mog treceg porodjaja (2017. g.) . Kada je toplo vreme nekih pola sata posle tusiranaj pocne vagina u predelu izmedju prepona i gornjem delu da mi se oseca na znoj. Bila sam kod ginekologa radila sam analize na bakterije, glivice i Papa test I svi nalazi su uredni, ali miris je I dalje prisutan. Hetla sam da vas pitam da li postoji neko resenje za moj problem? Hvala na odgovoru
Ekosistem rodnice
Domaćin posjeduje mehanizme kojima prepoznaje mikrobe svoje flore, a uljeza uništava, ali nije poznato koji su mehanizmi koji dopuštaju bakterijsku kolonizaciju samo nekim sojevima oportunista. Imunosni sustav domaćina tolerira bakterije jer ih je susreo vrlo rano tijekom embrionalnog života, na njih se «navikao» zbog kronične ekspozicije,one se možda umnažaju brže no što ih imunosni sustav može razoriti ili ih tijelo podnosi je su korisni domaćinu, slično djelovanju bakterija koje nastanjuju probavni sustav i stvaraju vitamin K. Prisutnost normalne flore onemogućuje kolonizaciju, prianjanje, proliferaciju i oštećenje opasnim i virulentnim mikroorganozmima. Organizmi normalne flore natječu se s virulentnim bakterijama za hranu, mjesta prianjanja, možda stvaraju antibakterijske suspstance, citolitičke nusprodukte metabolizma ili bakteriocine koji uništavaju mikrobe stranih sojeva. Poznato je kako je sadržaj i sastav organskih kiselina u izlučevinama rodnice različit uz prisutnost različitih bakterijskih sojeva, a mijenja se nakon liječenja,
Mikrookoliš rodnice djeluje kao dio bakterijskog ekosustava. Mikroorganizmi koji nastavaju rodnicu hrane se eksudatom ili tvarima koje nastaju tijekom metabolizma vaginalnog epitela. Mikrookoliš rodnice upravlja tipom mikroba koji će nastavati rodnicu. S obzirom na promjenljivost epitela tijekom ciklusa, mikrookoliš se stalno mijenja, pa je i flora u različitim fazama ciklusa različita (6). Flora novorodjenčadi obiluje latobacilima, koji se umnažaju zahvaljujući visokim vrijednostima majčinih estrogena. Nakon 30 dana života laktobacili nestaju, da bi se ponovno pojavili u vrijeme menarhe. Tijekom trudnoće, zbog obilja estogena ponovno se umnaža flora rodnice, ali se smanjuje broj sojeva, prevladavaju latobacili i, kasnije tijekom trudnoće, gljivice. Tijekom menstruacije, pH rodnice raste, povećava se ponuda hranjivih tvari, mijenja se flora rodnice, javljaju se streptokoki i stafilokoki, neki anaerobi. Neki oportunistički stafilokoki nastavaju rodnice nekih žena i normalno ne uzrokuju tegobe. Medjutim, stvarajući toksin toksičkog šoka (toxic shock syndrome toxin-1), mogu uzrokovati teške infekcije poslijeoperacijskih rana i toksički šok nakon menstruacije.
Najstarije saznanje o korištenju hranjivih tvari iz raspadnutog epitela rodnice je korištenje glikogena iz vaginalnog epitela za rast laktobacila. Kasnije, modernije bakteriološke studije pokazale su da laktobacili nisu jedini pripadnici normalne mikroflore rodnice. Bakterije koje razaraju glikogen mogu stvarati tvari potrebne u metabolizmu neglikogenolitičkih bakterija, to je simbioza, «cross feeding» kojom različite bakterije pomažu jedne drugoj preživjeti u mikrookolišu rodnice. Cross feeding je dokazan ne samo korištenjem glikogena, već i nekih aminokiselina, a u nekih sojeva anaeroba npr. neke tvari koje metaboliziraju sojevi bacteroides postaju hrana propionibakterijama. Mijenjenje osobina ekosustava mijenja aktivnost normalne mikroflore; mijenja se medjuomjer bakterijskih sojeva, broj pripadnika soja, nastanjuju se drugi sojevi, neki nestaju . Npr. male različitosti ekosustava rodnica i endocerviks uzrok su malim različitostima normalne mikroflore oba dijela genitala. Rodnica i endocerviks imaju različiti pH, u rodnici nema žlijezda, epiteli su različiti, sve to uzrokuje sitne razlike karakteristika tvari koje se pojavljuju u dodiru s mikroorganizmima. Moderna mikrobiologija pokazuje kako niski normalni vaginalni pH ima vrlo važne konzekvence po vaginalnu floru; ne samo da onemogućuje razmnožavanje nekih bakterijskih sojeva, već djeluje na topivost mikronutrijenata ili djelotvornost enzima koje koriste neki sojevi bakterija. Niski pH rodnice nije posljedica samo glikogenolize laktobacilima. Rodnica djevojčica kisela je i prije bakterijske kolonizacije. Nadalje, pH rodnice ne ovisi samo o glikegenolizi; neke bakterije koje metaboliziraju proteine stvaraju bazične produkte, aminokiseline se metaboliziraju u uvjetima niskih parcijalnih tlakova kisika do organskih kiselina ili amonijaka. Rodnica je sredina niskog parcijalnog tlaka kisika, anaerobni mikrookoliš. To znači da dio normalne mikroflore koristi fermentaciju, a ne oksidativni metabolizam. Osobitost mikrookoliša rodnice je arhitektonika i osobitosti površine, glikokaliks koji omogućuje prianjanje samo odredjenim mikrobima.
OpširnijeHteo bih da vas pitam mojoj zeni su se pojavili kondilomi nerazumem kako je to dobila nije uradjen hpv test odnose ima samo samnom i ja sa njom koristi svoje peskire svoj donji ves dali moze od hladnoce dobiti ili dali moze imati kondilomi bez hpv virusa i kako moze imati kondilomi kad nemenjamo partnere unapred hvala
Kondilome, šiljate bradavice vanjskog spolovila, rodnice ili vrata maternice povezani su s tipovima 6 i 11. To su dobroćudne lezije. Najčešće se nadju u osoba od 17 do 33 godine starosti, a procjenjuje se da zaraženo može biti 1-10% populacije. Zaraza je spolni kontakt, a rizik se povećava s brojem seksualnih partnera. Liječe se lokalnom aplikacijom staničnih otrova ili antimetabolita (vrsta citostatika) kod kuće, ambulantno ili se odstranjuju ledom, strujom ili standardnim kirurškim tehnikama.
OpširnijeImala sam nezasticen odnos 8-og uvece a vec 9-og sam dobila sto je bilo i ocekivano. Menstruacija je znatno slabija a evo 11. je i kao da je nema, inace mens mi traje 6-7 dana i prva 3 dana imam obilnija krvarenja, ovo je prvi put da se desava. Hvala, veliki pozdrav
Najpametnije je napraviti test….
Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke, u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.
Test na trudnoću poztitivan je već kod vrijednosti od 50 iU/ml.
Opširnije