Molila bih vas za vaše stručno mišljenje, primijetila sam da mi menstruacija kasni 15 dana te je inače dosta redovna, inače sam znala imati dosta bolne menstruacije ali ne svakog puta i nikad nisu toliko kasnile, imam vaginalni iscjedak bjelkaste boje, te imam grčeve vec 15 dana, umornija sam nego inače te me češće boli glava, povremeno me hvata blaga mučnina te do sada još nisam imala spolni odnos i imam 18 godina i nemam nikakvih kroničnih bolesti.

14.11.2023 | Česta pitanja, Ginekologija

Teško da s 18 godina imate neki ozbiljni problem. No, i to se dogadja. Najbolje je napraviti pregled…..

Poštovana doktorice, nezašticen spolni odnos s ejakulacijom u rodnicu se dogodio izmedu 10.-15. dana ciklusa (plodni dani) i dogodio se 24. dan ciklusa (nezaštićen s ejakulacijom izvan rodnice). Ciklusi su inace redoviti 26-28 dana. Menstruacija je izostala i 33. dan ciklusa (nakon 7 dana kasnjenja) je Clearblue test pokazao trudnocu 2-3 tjedna, sto datumski odgovara odnosu u plodnim danima. sljedeci dan (34.dan ciklusa ili 8 dana nakon kasnjena menstruacije) HCG hormon iz krvi je iznosio 1739,00. 10-ti dan nakon kasnjenja menstruacije je ponovljen test koji je pokazao trudnocu 3+ tjedana. Molim Vas za misljenje, je li do trudnoce doslo od odnosa u plodnim danima (nezašticen, ejakulacija u rodnicu) ili slucajno od odnosa 24. dana ciklusa (nezašticen s ejakulacijom vani) – obzirom da su kao bili neplodni dani.? Svi izracuni i vrijednosti upucuju da se oplodnja dogodila od 1. seksualnog odnosa a ne od 2. ali kako biti sigurna s obzirom da je razmak od 10-ak dana i radi se o 2 razlicite osobe??? Nadam se da ste me razumjeli i zeljno iščekujem Vaše misljenje.

14.11.2023 | Česta pitanja, Ginekologija

Veliki pozdrav…. Jula meseca nakon redovnog pregleda mi je doktor prepisso 2 vrste vaginalete jedne sa antibiotikom 7 dana a onda druge jos 7 dana . Kada sam pocela sa terapijom krenuli su bolovi u predelu jajnika ipak sam sve ispostovala i onda mi je ciklus kasnio 10 dana . Nakon toga sam dobila ali je krvarenje trajalo skoro ceo mesec avgust , otisla sam opet kod svog ginekologa gde je na ultrazvuku video cistu na desnom jajniku i da je uzrok krvarenja ona . Opet hirmonske pilule 12 dana , krvarenje je onda stalo ali evo 2 meseca ja jos uvek nisam dobila a svaki dan osecam bol u predelu jajnika i cudan osecaj u predelu materice stomak mi je tvrd i kao da imam nesto strano … radila sam 10 puta test trudnoce svake nedelje uvek negativan … jako se brinem

14.11.2023 | Česta pitanja, Ginekologija

Najveći broj žena s tumorom jajnika nemaju simptoma. Tvorba se obično otkrije tijekom rutinskog fizikalnog pregleda, tijekom ultrazvučnog pregleda ili u vrijeme druge pretrage trbuha. One žene koje pak imaju tegobe najčešće se žale na akutnu ili kroničnu bol u trbuhu ili druge probleme poput rastućeg abdominalnog obujma ili ascites.
Tumori manji od 5 centimetara vidljivi ultrazvukom, ispunjene prozirnom tekućinom i bez odebljanja stijenke , papila ili solidnih dijelova unutar tvorbe, najvjerojatnije su funkcionalne luteinske ciste ili druge ciste koje se vremenom ne mijenjaju ili koje običnopuknu i nestaju . Vrijednosti buljega kjojsi se najčešće radi su niske ili granične.Tvorbe adneksa veće od 5 centimetara, bilateralne, rastuće ili one koje ne nestaju, one koje se ultrazvukom projiciraju kao papilarne tvorbe sa solidnim, multicističnim ili septiranim odjeljcima zahtijevaju pomno praćenje i daljnje pretrage. Maligne tvorbe obično prate i povišenje vrijednosti tumorskih biljega. Svaku sumnjivu tvorbu na jajniku valja patološkohistološki obraditi. Oko 80 % tvorbi koje su se ultrazvukom doimale dobroćudnima bile su dobroćudne i nakon patološkohistološke obrade. Ultrazvuk je, međutim, manje točan u dijagnosticiranju zloćudnih promjena. Od 14 od 131 promjene koje su ultrazvučno okarakterizirane kao vjerojatno zloćudne, samo je jedna od njih (7%) bio zaista rak jajnika. MRI je usporediva s ultrazvukom u ocijenjivanju prirode adneksalnih tumora i korisna je u daljnjoj identifikaciji tvorbi koje se ultrazvukom ne mogu lako svrstati u jasno dobroćudne ili sumljive. Može se koristiti i CT. Konačna dijagnoza postavlja se ipak uvijek patološkohistološkom pretragom, pa je stoga najpametnije operirati svaku ženu u koje se nekom od metoda slikovne dijagnostike posumnja na zloćudni tumor jajnika.

U mojoj obitelji ima mnogo članova koji su bolovali od raka. Užasno se bojim; što da radim? Imali su najrazličitije rakove…e

19.10.2023 | Česta pitanja, Ginekologija

Razmišljanja o nastanku raka i mogućnostima prevencije

Prevencija prehranom, detoksikacijom, bioenergetska medicina

Teorija o nastanku raka ima mnogo, neke su vjerojatnije , neke manje vjerojatne, no većina se slaže da je za njegov nastanak izuzetno važna genetska predispozicija, epigenetski fenomeni  i u životu stečene i proživljene bolesti i situacije . Neka su istraživanja pokazala da se bolest često susreće u ljudi koji su, osim pozitivne obiteljske anamneze raka (više osoba u obitelji bolovalo od raka), potjecali iz obitelji u kojima su se susretale bolesti poput dijabetesa i tuberkuloze. Nerijetko je za nastanak ove bolesti okrivljeno izrazito traumatično djetinjstvo.  Osoba s genetskom sklonošću  i ovim dodatnim činiteljima koja je imala problematično djetinjstvo može, dakle, uz daljnje fizičke i psihološke karakteristike koje proizlaze iz situacija tijekom života zaista razviti bolest.  Tako se, kroz život, „stvaraju“ osobe koje imaju jaku tendenciju razviti malignu bolest i pretpostavlja se da se u toj fazi bolest zapravo i pokreće. Tu fazu razvoja bolesti neki zovu dispozicija.  Incijalni pokretač može biti  izlaganje  ionizirajućem zracenju, otrovanje teškim metalima, otrovanje herbicidima, gomilanje raznih drugih otrovnih tvari u tijelu, loš odgovor na ponavljani svakodnevni stres, infekcije, parazitoze  itd. . Drži se da u osoba  koje će oboljeti  postoji razdoblje kad djeluju neki od tih „neposrednih okidača“;  to razdoblje obično traje godinama i čak desetljećima- zovemo ga pretklinička faza karcinoma. U toj fazi maligne stanice  nastaju , no organizam ih neprekidno uspješno uklanja i do razvoja klinički manifestne bolesti ne dolazi upravo zato jer tijelo ima mehanizme kojima prepoznaje nastanak malignih stanica i ima načine kako ih ukloniti. Poznato je da u većine nas, sa godinama starosti sve češće i više, svaki dan odredjeni broj stanica u tijelu maligno alterira, no ne razvijaju svi karcinom; u većine tijelo će prepoznati i ukloniti te stanice.

Ako mogućnost prepoznavanja malignih stanica nestane ili nestane mogućnost tijela da ih ukloni na vrijeme, započet će dioba malignih stanica i rast tumora. U početku, tumor ćemo moći otkriti relativno rijetko i obično slučajno jer ne daje simptome. Što je veći, simptomi su češći, pa se zbog njih čovjek obično javlja liječniku i započinje proces dijagnostike. Tada je, medjutim, tumor već najčešće puno veći od 1 cm u promjeru, a sa njegovom veličinom i proširenošću, znamo to svi, opadaju izgledi izliječenja.

Faza prekliničkog karcinoma obično dugo traje i to razdoblje daje nam mogućnosti djelotvorne prevencije. Čovjek koji ima genetsku predispoziciju za nastanak raka i koji u životu razvije okolnosti koje ga stvaraju izrazito sklonim za razviti bolest ne moraju na kraju zaista oboljeti. U koliko uspijemo  spriječiti dolazak u dodir sa situacijama i tvarima koje su „okidači“ rak se neće razviti bez obzira na predispoziciju i dispoziciju za bolest. Jedan od najjednostavnijih načina izbjegavanje je svakog oblika ionizirajućeg zračenja. Možemo osnažiti tijelo modalitetima prehrane, uzimanjem tvari koje mogu ukloniti maligne stanice ili olakšati imunosnom sustavu da ih ukloni, postoje prirodne tvari koje  jačaju obranu tijela. Toksine je moguće izbaciti i neutralizirati brojnim detoks tretmanima. Možemo pokušati izbjeći nepovoljno djelovanja stresa i  koristiti tehnike moduliranja ili uklanjanja nepovoljnog djelovanja emocija. Na koncu, bioenergetske tehnike prepoznaju promjenu frekvencije stanica, vrlo lako prepoznaju postojanje bolesnih stanica negdje u tijelu i istodobno istim se tehnikama te bolesne stanice uklanjaju odmah ili u tretmanima koji slijede.  Uredjaji bioenergetske medicine pretražuje energije stanica u tijelu i traže promjene: slabosti, manjkove, alergije, abnormalnosti, disfunkcije, osjetljivosti,  vulnerabilnosti.  Istodobno šalje frekvencije zdravlja da pomogne samoregulaciju tijela.  Tim se tehnikama  ne dijagnosticira bolest, one pretražuje i regulira bioteren u kojem se bolesti stvaraju.

Nadjen mi je miom kao manje jaje; kažu negdje u vanjskom dijelu maternice, prema lijevo….Nemam djece, imam 38 godina. Trebam li operaciju?

17.10.2023 | Česta pitanja, Ginekologija

Miomi su dobroćudni tumori gradjeni od mišićnih stanica miometrija. Vrlo su česti, a njihova učestalost jako raste s dobi žene. Medju zdravim ženama nebirane populacije susreću se u oko 40% bjelkinja i čak 60% crnkinja. Medju trudnicama miomi veći od 1 cm u promjeru nadjeni su u 1-10% žena. Dijele se najčešće na one smještene neposredno uz sluznicu endometrija; to su submukozni miomi, one koji su ispod seroze; to su subserozni miomi i one koji su unutar stijenke mišića maternice; to su intramuralni miomi. Najčešće ih je jedan ili dva, no može ih biti mnogo, a dimenzijama nerijetko prelaze 10 cm i li više. Manji obično ne uzrokuju tegobe, veći ili brojniji mogu uzrokovati produljena i obilna manstrualna krvarenja, pritisak, nelagodu, smetnje s mokrenjem, stolicom itd. U menopauzi se smanjuju. U žena s miomom koje zanesu može se očekivati porast veličine mioma u njih oko trećine. Nema dobrih studija koje bi korelirale ishod trudnoće  i karakteristike mioma, njihov broj ili veličinu, ali svi se autori uglavnom slažu da miom nema neki izrazito nepovoljen utjecaj na tijek trudnoće. Kod nekih žena može biti krvarenja u ranoj trudnoći ili već učestalost hipertenzije i zastoja rasta djeteta.  Prezentacija djeteta može biti poremećena; češći je stav zatkom ili poprečni položaj, češći je poremećeni položaj posteljice i ima dokaza da su češća postporodna krvrenja u žena s miomima. Svakako, trudnoća žene s miomom uvijek je rizična i valja je pažljivo pratiti.