Miomi su dobroćudni tumori gradjeni od mišićnih stanica miometrija. Vrlo su česti, a njihova učestalost jako raste s dobi žene. Medju zdravim ženama nebirane populacije susreću se u oko 40% bjelkinja i čak 60% crnkinja. Medju trudnicama miomi veći od 1 cm u promjeru nadjeni su u 1-10% žena. Dijele se najčešće na one smještene neposredno uz sluznicu endometrija; to su submukozni miomi, one koji su ispod seroze; to su subserozni miomi i one koji su unutar stijenke mišića maternice; to su intramuralni miomi. Najčešće ih je jedan ili dva, no može ih biti mnogo, a dimenzijama nerijetko prelaze 10 cm i li više. Manji obično ne uzrokuju tegobe, veći ili brojniji mogu uzrokovati produljena i obilna manstrualna krvarenja, pritisak, nelagodu, smetnje s mokrenjem, stolicom itd. U menopauzi se smanjuju. U žena s miomom koje zanesu može se očekivati porast veličine mioma u njih oko trećine. Nema dobrih studija koje bi korelirale ishod trudnoće i karakteristike mioma, njihov broj ili veličinu, ali svi se autori uglavnom slažu da miom nema neki izrazito nepovoljen utjecaj na tijek trudnoće. Kod nekih žena može biti krvarenja u ranoj trudnoći ili već učestalost hipertenzije i zastoja rasta djeteta. Prezentacija djeteta može biti poremećena; češći je stav zatkom ili poprečni položaj, češći je poremećeni položaj posteljice i ima dokaza da su češća postporodna krvrenja u žena s miomima. Svakako, trudnoća žene s miomom uvijek je rizična i valja je pažljivo pratiti.