Sekundarna amenoreja

Nakon što su ciklusi manje-više redoviti neko vrijeme, menstruacija može izostati. Tada govorimo o sekundarnoj amenoreji. U koliko su raniji ciklusi bili posve redoviti, sekundarna amenoreja postoji kada menstruacija izostane 3 I više mjeseci. Ako su raniji ciklusi bili neredoviti, sekundarna amenoreja postoji kad mjesečnica izostane 6 ili više mjeseci.

Naravno da je trudnoća najčešći razlog za sekundarnu amenoreju I valja je isključiti u svake pacijentice u koje menstruacija izostane. 

Najčešći razlozi za nastanak sekundarne amenoreje su poremetnje na razini hipotalamusa (oko 50%), najčešće se radi o disfunkciji, puno rjedje o ozbiljnijoj bolesti te regije mozga. Na drugom mjestu su policistični jajnici (20%), ili neki drugi poremećaj u funciji jajnika, potom poremetnje na razini hipofize (npr. mali tumori, mikroadenomi). Puno rjedje sekundarna amenoreja nastaje zbog nekog poremećaja  na razini maternice (najčešće adhezija). Rijetko je sekundarna amenoreja posljedica bolesti nekog drugog organa, npr. bolesti nadbubrežne žlijezde ili štitnjače, ili neke teške sistemske bolesti.

Funkcionalna hipotalamička amenoreja nastaje zbog poremetnji u stvaranju hormona hipotalamusa  (GNRH) koji nadzire lučenje hormona hipofize koji inače direktno kontroliraju proces ovulacije u jajniku. Kada nema hormona hipotalamusa, kada su njegove vrijednosti vrlo niske ili pulzacije nepravilne, lučenje gonadotropina hipofize se remeti, a najvažnije je da se remeti normalno povećanje sekrecije LH hormona u vrijeme ovulacije, pa ovulacije prestaju. Ako ovo stanje traje dugo jako se smanjuje lučenje estrogena iz jajnika. Najopasnija posljedica manjka estrogena je krhkost kostiju I posljedični lomovi kosti, urogenitalna atrofija s dispareunijom, propadanje kože itd….

Funkcionalna hipotalamička amenoreja najčešće se susreće u djevojaka I žena koje naglo omršave (obično se gubi 10% od idealne tjelesne težine), izlažu se ozbiljnim fizičkim naporima (sportašice, balerine…) ili postoji selektivna redukcija unosa masti I uopće jako smanjenje količine masti u tijelu. Može nastupiti I u uvjetima jake emocionalne neravnoteže I stresa. Sklonost nastanku amenoreje u odredjenim uvjetima genetski je uvjetovana. Uz datu genetsku predispoziciju, amenoreja će nastupiti, dok u djevojaka neporemećenog genoma, isti uvjeti neće uzrokovati amenoreju. Obično  s prestankom razloga koji ju je uzrokovao, amenoreja prestaje, ali ne uvijek. Katkad je npr. potreban puno veći dobitak na težini da bi se ciklus regulirao, a katkad uz to moraju biti zadovoljeni I neki drugi uvjeti: npr. smanjenje vrijednosti nekih hormona u tijelu itd….

Drugi po učestalosti razlog za nastanak sekundarne amenoreje su policistični jajnici (sindrom PCOS). Premda je u žena s ovom poremetnjom češća oligomenoreja (rijetke menstruacije), u nekih od njih menstruacije potpuno prestaju. Sindrom policističnih jajnika nije jednostavna bolest jajnika, to je zapravo složeni poremećaj s promjenama funkcije mnogih sustava. U osnovi najčešće postoji povećano lučenje androgena (najčešće testosterona), žene su vrlo često preuhranjene ili jasno pretile, imaju trajno povećane količine estrogena zbog kojih se javlja hiperplazija endometrija, često uz to postoji rezistencija na inzulin ili šećerna bolest. Za razliku od žena s hipotalamičkom amenorejom, u ove skupine žena sa sekundarnom amenorejom nema opasnosti od lomova kostiju, ali postoji ozbiljna opasnost od nastanka tzv.metaboličkog sindroma I brojnih rizika koji ga prati: visoki krvni tlak, povišena razina masti u krvi, koronarna bolest itd…

Ima puno žena koje nikad nemaju uredne cikluse, normalno su plodne, zanašaju i radjaju bez problema. VP!

Hormonska kontracepcija (HK) – umanjena učestalost nekih oblika raka

HK umanjuje rizik od raka jajnika

Žene koje su ikad uzele pripravak hormonskog kontraceptiva zaštićenije su od žena koje nikada nisu uzimale pripravke za peroralnu kontracepciju.

Peroralna kontracepcija sigurno štiti od nastanka raka jajnika već nakon 3-6 mjeseci uzimanja.

Nakon 10 i više godina uzimanja rizik obolijevanja smanjuje se za čak 70-80%.

Može li hormonska kontracpecija štititi žene s mutacijama?

Rizik nastanka ovarijskog raka smanjen je na 40% u nositeljica BRCA1 i BRCA2 mutacija, posebice u koliko su uzimale pilule s većom sadržinom estrogena i dulje od 6 godina.

Koliko traje zaštitini učinak peroralne kontracpecije?

Zaštitni učinak traje najmanje 15 godina nakon prestanka uzimanja preparata. U žena s rizikom, peroralna kontracepcija kombiniranim pripravcima trebala bi biti shvaćena primarnom indikacijom za medikaciju.

HK umanjuje rizik od raka sluznice maternice (endometrija)

Zbog učinka gestagena koji koče endometrijsku mitotičku aktivnost kombinirana kontracepcija djelotvorna je zaštita od nastanka raka endometrija. Peroralna kontracpecija smanujuje rizik nastanka svih triju najučestalijih tipova raka endometrija, i to za 50-70%.

Koliko traje zaštitini učinak peroralne kontracpecije?

      Zaštitni učinak pojačava se s trajanjem medikacije, a nastavlja i 5-20 godina nakon prekida liječenja. Rizik je smanjen za 20% nakon jednogodišnjeg uzimanja, za 40% nakon dvogodišnjeg uzimanja i za 60% i više nakon 4 godine uzimanja ili kada se kontracepcija uzima dulje.

HK umanjuje rizik nekih drugih oblika raka i premalignih promjena

HK umanjuje rizik nastanka  polipa, premalignih i malignih promjena debelog crijeva. Pripravci s višim dozama estrogena smanjuju rizik nastanka raka debelog crijeva za 20%. Rizik je smanjen za 40% nakon 96 i više mjeseci uzimanja HK.

Pripravci s višom koncentracijom estrogena djelotvorno sprečavaju nastanak cisti jajnika.

HK ima povoljan učinak na endometriozu,  fibrocističku matopatiju, nastanak fibroadenoma dojke i sindrom policističnih jajnika.

Uzimanje uzorka sluznice endometrija za citološku I patološkohistološku obradu – “endometrial sampling”

Uzorak se može uzeti četkicom za citološku obradu ( cytobrush, taobrush), može se uzeti biopsija posebnim instrumentom ili se može obaviti frakcionirana abrazija materišta I endocerviksa.

Žene u reprodukcijskoj dobi

Kod svih žena koje nenormalno krvare u reprodukcijskoj dobi (imaju menstruacijske cikluse) prvo je potrebno isključiti patološku trudnoću.

Endometrial “sampling”- treba obaviti u svih žena s nenormalnim krvarenjem iz maternice koje imaju povišeni rizik za nastanak karcinoma endometrija. Prilikom donošenja odluke raditi “sampling” ili ne u odredjene žene najvažnija je dob. Razloga za to je stoga što žene mladje od 45 godina imaju daleko manji rizik nastanka raka endometrija od onih starijih. Npr. rizik je 3 puta manji npr u onih u dobi 35-44 godina, nego u onih u dobi 45-54 godina života.

Žene starije od 45 godina: “sampling” je potrebno učiniti u koliko imaju cikluse kraće od 21 dan ili dulje od 38 dana, krvare dulje od 8 dana, krvare je izuzetno obilno, ili je iregularnost ciklusa veća od 7-9 dana. U koliko se pojavi nepravilno krvarenje, uzorak je potrebno učiniti prilikom prvog pregleda.

Žene mladje od 45 godina: kod mladjih žena “sampling” se mora učiniti kod nepravilnih krvarenja koje traje dulje od 6 mjeseci ili ne prestaje nakon  medikamentoznog liječenja, posebice ako žena ima povišen rizik od nastanka raka endometrija, boluju od sindroma policističnih jajnika  (kronične anovulacije) ili debljine.

Drugi razlog za uzimanje uzorka endometrija može biti I sumnja na endometritis, upalu sluznice endometrija. Tim postupkom naime, može se, nerijetko, ustanoviti postojanje neprepoznate trudnoće.

Uzorak za citološku ili patološkohistološke pretragu moguće je uzeti ambulantno. Frakcioniranu kiretažu pak, kao potpuniju I precizniju ptretragu, potrebno je učiniti u koliko se simptomi nastave ,a nalaz biopsije je bio negativan .