06.05.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Pregled, UZV , možda obrada endometrija s obzirom da krvarenja na 17 dana ne mogu biti menstruacije, već su nepravilna krvarenja koja mogu potjecati od raznih poremetnji.
Uz Mirenu, kontraceptive ili neku drugu terapiju, moguće je regulirati ciklus, ali tim načinima ne može se riješiti osnovni problem, posebno u koliko se radi o ozbiljnijoj bolesti.
Opširnije
06.05.2025 | Česta pitanja, Opstetricija
Blizanačka trudnoća
Višeplodna trudnoća /VT/ nosi povećanu opasnost pobola i perinatalne smrti novorodjenčadi i povećani je rizik za trudnicu, posebice ženu koja boluje od preegzistentnih bolesti. Pored toga, zahtijeva pojačan antenatalni nadzor i intenzivnu skrb u porodu, kao i nazočnost iskusnih neonatologa. Prave razmjere rizika za majke i djecu i koristi uvodjenjem ekspertne antenatalne, intrapartalne i rane postneonatalne skrbi u smanjenju nepovoljnih ishoda bilo je teško ocjenjivati u vrijeme kada su višeplodne trudnoće bile rijetke. Danas, nakon upoznavanja i korištenja metoda potpomognutog zanošenja i, posebice u razvijenom svijetu zbog radjanja u poodmaklijoj dobi, blizanci i trojci nisu rijetkost, a češće se susreću i trudnoće s više od troje djece .
Učestalost višeplodnih trudnoća
Prava učestalost VT se i nadalje potcjenjuje, premda je korištenje ultrazvuka omogućilo spoznaje kako se zanosi daleko više blizanaca, trojaka i četvoraka, no što ih se radja. Drži se da se u čak oko 50% začetih blizanaca, nakon prvih nekoliko tjedana trudnoće, dalje razvija samo jedan plod. Postoje razlike u učestalosti blizanaca medju rasama i etničkim skupinama, no one se odnose samo na različitosti čestoće radjanja dvojajčanih /DT/ blizanaca. Učestalost radjanja jednojajčanih /MT/ blizanaca slična je svugdje u svijetu. Jednojajčani, MT, se radjaju sporadično, slučajno, premda se, u trudnoća nakon potpomognute prokreacije, javljaju češće no bi to trebalo očekivati. Dvojajčani blizanci, DT, javljaju se češće u starijih trudnica, nakon multiplih ovulacija pokrenutih gonadotropinima i u nekih obitelji. Zanimljivo je opažanje da su hipofize žena koje zanose višeplodnu trudnoću veće od onih koje zanose po jedan plod, što govori da su u njih prosječne vrijednosti lučenja FSH više ili je tip sekrecije drugačiji .
Zigotnost blizanaca / i ostalih VT/ od najvećeg je mogućeg značenja za tijek i ishod trudnoće. Blizanci različitog spola uvijek su DT, MT moraju biti jednakog spola. Sve monokorijalne posteljice pripadaju MT. U dvojbenim slučajevima zigotnost blizanaca odredjuje se odredjivanjem DNA polimorfizma /restriction fragment lenght polymorphism – RFLPs/ ili lančanom reakcijom polimeraze /polymerase chain reaction- PCR/.
Placentacija kod višeplodnih trudnoća
Blizanci mogu imati monokorijalnu ili bikorijalnu posteljicu. Bikorijalna posteljica može biti sjedinjena ili odvojena, oboje se javlja s otprilike polovičnom učestalošću. Membrana koja odjeljuje djecu je debela i gradjena od 4 sloja: dva amniona i dva koriona izmedju kojih je sloj decidue, atrofičnih resica i atrofičnih krvnih žila.
Monokorijalna posteljica može biti monoamnijska /MoMo/ ili biamnijska /DiMo/.Kod MoMo placentacije blizanci su u zajedničkoj vreći i njihove pupkovine su vrlo blizu. Ispreplitanje pupkovina najvažniji je uzrok poremetnjama u takvih trudnoća. Kod DiMo placente djeca su odvojena tankom, prozirnom membranom gradjenom od dva sloja amniona. U svih monokorijalnih posteljica postoje krvožilni spojevi medju dvjema fetalnim krvotocima, smješteni u korionu. Svi blizanci s monokorijalnom posteljicom su MT.
MT pak mogu imati razne tipove posteljice, ovisno o tome kada je, tijekom rane embriogeneze, nastupila dioba zametka /2/. Kada dioba uslijedi vrlo rano nastaju bikorijalni MT i njih je oko 30%. Kasnijom diobom nastaju monokorijalni MT. Dioba 14 i više dana nakon oplodnje rezultira nastankom izuzetno rijetkih sijamskih blizanaca /conjoined twins/.
U monokorijalnih posteljica susreću se krvožilne komunikacije izmedju krvotoka plodova. One mogu biti arterijsko arterijske, arterijsko venske ili vensko venske. Arterijsko venske anastomoze postoje uz zajednički kotiledom. Krv jednog blizanca ulazi u kotiledon i potom žilnim ogrankom drugog blizanca u njegov krvotok. Promjer krvne anastomoze može biti jako različit, no uvijek se zadržava u površnim slojevima posteljice; resice ne anastomoziraju nikada.Kada površna arterija jednog ploda opskrbljuje kotiledon i potom venom drugog ploda ulazi u njegov krvotok govorimo o “trećem krvotoku” blizanaca. U takvih trudnoća jedan plod /davatelj/ stalno gubi krv u krvotoku drugog blizanca /primatelja/. Nastaje sindrom medjublizanačke transfuzije, TTS / twin transfusion syndrome/. Problem nastupa kada je kapacitet prijelaza krvi velik, pa jedan plod sve više zaostaje u rastu i razvoju i ulazi u sve težu anemiju, a drugi postaje hipertrofičan, pletoričan i punokrvan, cijanotičan. Hiperperfuzija jednog od blizanaca može uzrokovati akardiju /srce gubi funkciju i atrofira/ ili, odumiranje jednog ploda direktno ugrožava onog drugog zbog direktnog prijelaza tromboplastičkog materijala u njegov krvotok. Prikaz zajedničkog, trećeg krvotoka zahtijeva strpljivost i umijeće patologa koji pregledava posteljicu. Još je upitno zašto vaskularne komunikacije u ljudi nastaju samo u monokorijalnih posteljica, u životinja naime ni u dikorijalnih nisu nikakva rijetkost .
Ishod višeplodne trudnoće
Ishod trudnoće ovisi o tipu placentacije. MoMo placentacija povezana je s najlošijom prognozom. Fetalna smrtnost gotovo je 40%. Uzrok joj je zapletanje pupkovina i potpuni prestanak krvotoka u jednog ili oba ploda ili zastoj krvotoka koji uzrokuje površne venske tromboze. Uzrokujući DIC one omogućuju nastanak teških ireverzibilnih oštećenja fetalnog mozga . Na sreću, MoMo placentacija izuzetno je rijetka.
Uz DiMo posteljice fetalna smrtnost je 25% /4/.Uzrok joj je najčešće TTS. Primatelj će prije ili kasnije razviti teški polihidramnij koji će uzrokovati prijevremeni porod. Prepoznavanje spojnih krvnih žila doplerom i obliteracija laserom opisane su kao terapijske mogućnosti budućnosti. Na sreću, TTS je izuzetno rijedak I uz DiMo placentaciju
Kod ostalih, a najčešćih blizanačkih trudnoća, onih dvojajčanih, odnosno višejajčanih, a jednako tako i u pretežitog broja jednojajčanih blizanačkih, ali i troplodnih trudnoća, perinatalni ishod ovisi o učestalosti prijevremenog radjanja, antenatalnom nadzoru i iskustvu i opremljenosti neonatologa. Iskustva potvrdjuju kako se u dobro opremeljenih tercijarnim centrima, koristeći iskustva i nove metode liječenja i nadzora, perinatalni ishod višeplodnih trudnoća može značajno poboljšati .
Opširnije
06.05.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Menopauza-zašto je potreban nadzor I liječenje
Dijagnoza menopause-posljednje menstruacije, postavlja se retrogradno, a nakon što žena nije 12 mjeseci imala menstruaciju, a za to nema nekih drugih razloga. Obično se javlja negdje oko 50.te godine života, no nije rijetkost da žene imaju redovite mjesečnice I nakon navršenih 55 godina života.U koliko menopauza nastupi prije navršenih 40 godina života govorimo o prijevremenoj menopauzi. U vrijeme postepenog popuštanja funkcije jajnika, katkad čak I nekoliko godina prije menopauze, žena može imati brojne tegobe: navale vrućine, promjene raspoloženja, poremetnje spavanja, probleme u seksualnoj funkciji, zaboravljivost, smetnje koncentracije, neredovita krvarenja, promjene u funciji drugih endokrinih žlijeza…Sve su to posljedice promjene u količini I medjuomjeru hormona koje luči jajnik,a koje mogu uzrokovati probleme koje žena osjeća. Osim što ove smetnje jako remete kvalitetu života, neki od njih, posebice promjene na kostima ili patološko zadebljanje sluznice maternice, mogu uzrokovati ozbiljne probleme, neposredno, ali I kasnije u životu. Premda sve žene imaju iste ili slične hormonalne promjene, odgovor ciljnih organa na njih je različit, u nekih 80% osjeća se neugoda, ali samo u oko 30% smetnje su toliko izražene da se žene obraćaju doktoru za pomoć. Medjutim, I onda kada nema posebno neugodnih subjektivnih tegoba, krhkost kostiju, povišen kardiovaskularni rizik I promjene sluznice maternice (posebice oblici hiperplazije koje danas smatramo prekancerozama) razlog su za ozbiljan nadzor svake žene u godinama oko menopauze.
Opširnije
