Pubertet djevojčice

To je razdoblje transformacije tijela djeteta u tijelo odrasle osobe, spremne za potpunu reprodukciju. Tijekom puberteta počinje aktivacija osovine hipotalamus-hipofiza-jajnik, raste proizvodnja spolnih hormona i , kao posljedica toga, pojavljuju se sekundarne spolne osobine, mijenja se ponašanje. Tijekom puberteta tjelesni rast je ubrzan.

Razvoj ženskog fetusa

Važno je znati da je diferencijacija unutrašnjih i vanjskih spolnih organa uvjetovana genetski, a postojanje muskih ili ženskih gonada može se ustanoviti već u fetusa od 7 tjedana. Nakon tog razdoblja u ženskih fetusa jajnik prima oogonije /primordijalne jajne stanice/ koje prolaze diferencijaciju do primarnih oocita, postoji sazrijevanje i atrezija folikula i, konačno stvaranje spolnih hormona.  Ženski  fetus posjeduje oko 7 milijuna primarnih oocita, ali već tijekom fetalnog života započinje njihovo propadanje i radja se sa oko 2 milijuna oocita. U hipotalamusu zametka postoje neurohormoni koji djeluju na hipofizu koja stvara minimalne količine LH i FSH (gondotropina), a folikul jajnika minimalne količine estrogena. Medjutim, zbog postojanja  negativne povratne sprege i velikih količina placentranih steroida, stvaranje i oslobadjanje neurohormona hipotalamusa u to je vrijeme onemogućeno, pa su i vrijednosti LH, FSH i estrogena u krvi fetusa  i malog djeteta sve do puberteta minimalne . Nakon poroda prestaje inhibicija viših centra posteljičnim hormonima i javlja se blagi porast koncentracije gonadotropina, ali vrlo osjetljiv gonadostat  djeteta, reagira i na vrlo bago povećanje koncentracije steroida, pa su i vrijednosti gonadotropina djeteta do nekih 6-8 godina života i dalje vrlo niske. U toj je dobi koncentracija estrogena niža od 10 pg/ml.

Predpubertet

U razdoblju predpuberteta (do 8 godine života) koncentracija spolnih hormona izrazito je niska. Nakon toga počinje proces sazrijevanja nadbubrežnih žlijezda, polako  prestaje jaki inhibicijski utjecaj minimalnih količina estrogena na hipotalamus i počinje aktivnost stvaranja hormona u jajniku. Proces sazrijevanja nadbubrežnih žlijezda u to doba je adrenarha, a početak stvaranja hormona u jajniku gonadarha.  Točan razlog nastajanja ovih procesa nije poznat, no vjerojatno su mehanizmi različiti i odvojeni za svaki od njih. Zbog adrenarhe počinju se stvarati androgeni  nadbubrežne žlijezde  i kod djevojčice će se pojaviti stidne i pazušne dlake. Zbog gonadarhe pojačava se pulzatilnost sekrecije LH i FSH i ubrzava razvoj primordijalnih i atrezija ovarijskih folikula, no još uvijek nema daljeg razvoja folikula koji bi doveo do ovulacije i znatnije steroidogeneze.  Za početni razvoj folikula i atreziju nije, naime, potreban gonadopropinski poticaj, pa se propadanje ovarijskih folikula zbog procesa atrezije odvija tijekom cijelog djetinjstva djevojčice i tako do puberteta dodatno propada značajan dio od početnog broja folikula s kojima je rodjena.

Pubertet

Pulzatilnost sekrecije LH i FSH se uoči početka puberteta počinje povećavati , a s njom počinje rast ovarijskih folikula (većih od dimenzije od 4 mm) i raste koncentracija estrogena. Iz folikula većih dimenzija količina stvorenih estrogena može biti dostatna za poticanje rasta endometrija maternice i pojavu menstruacije i prije no što je pulzatilnost gonadotropina uzrokovala koncentracije dovoljne za poticanje ovulacije. Zato su u pravilu prve menstruacije djevojčica u ranom pubertetu anovulacijske, i to tako može ostati i nekoliko prvih godina nakon početka puberteta.

Nastup puberteta je genetski  uvjetovan, ali može biti uvjetovan i drugim činiteljima: prvenstveno su tu važni prehrana i gojaznost. U nas posječna dob za pojavu menarhe je 12,6 godina, a 95% djevojčica imat će menarhu izmedju 10,5 i 14,7 godina života. Za nastup menarhe kiritična je tjelesna težina djevojčice /47,8 kg/, odnosno  odgovarajući udjel masnog tkiva u organizmu (16-23%).  U djevojčica s velikom količinom masnog tkiva menarha je obično ranije, no u onih vrlo adipoznih nerijetko i zakasni , što onda dovodi do primarne ili sekundrne amenoreje. Primarnu i sekunadrnu amenoreju ili pak ranije nastupanje puberteta mogu izazvati poremećaji prehrane zbog promjena u izlučivanju hormona leptina. Leptin obavještava više centre mozga o količini masnog tkiva u tijelu, a poremećaji u njegovom lučenju kod , npr. anoreksije, gojaznosti, dijabetesa, dovest će do preuranjenog ili zakašnjelog puberteta.

Tijekom puberteta zbivaju se redom: porast tjelesne visine, potom razvoj dojki, pa pojava dlakavosti i, konačno, menarha.

Treba napraviti pregled i vidjeti zbog čega nema ciklusa i to onda pokušati korigirati…..