08.09.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Svrbež vanjskog spolovila (pruritus vulvae)
Užasno neugodan problem, nerijetko prisutan u žena perimenopauzalne dobi, premda se može susresti i u ranijim godinama, a nerijetko i u senijumu. Može biti ograničen samo na stidnicu, rodnicu, no nerijetko se širi i na okolnu kožu i bedra. Razlozi mogu biti razni: od psihosomatskih tegoba do maligne bolesti. U oba slučaja može ga pratiti gljivična infekcija. Nekoć rijetki pruritusi parazitarnog porijekla, danas su , iz nepoznatih razloga sve češći. Poznato je da su mu sklone žene odredjene konstitucije: sjedilački način života, česte kožne bolesti, problemi s plućima (peludna hunjavica, astma), varijabilnost tjelesne težine itd…..
Najčešći, medjutim, uzrok za pojavu svrbeža spolovila su bolesti maternice: upalne ili maligne bolesti. U oba slučaja susreće se više ili manje obilan iscjedak iz rodnice, nerijetko iritantan, može imati neugodan miris, biti izrazito kiseo. Iscjedak može biti i sukrvav. U nekih žena javlja se češće noću, zelenkast je i zaudara, pogoršava se u aktu mokrenja. U drugih izuzetno je gust, zelen. Neke pak imaju iscjedak koji praktički teče niz noge, proziran je i vodenast, peče i svrbi.
Kod žena u kojih je podloga infestacija parazitima često susrećemo pojačanje svrbeža noću. U toj skupini ima žena jako osjetljivih na hladnoću, slabih, vrlo tužnih.
U skupini žena kod kojih se svrbež najlakše može pripisati psihogenim uzrocima ima žena koje su strašno sramežljive i koje dobiju svrbež u prisutnosti muškarca. Druge su ozlojedjene, potiskuju ljutnju, imaju svrbež bez vidljivih promjena na koži ili sluznici koji se seli na drugo mjesto nakon češanja. Neke imaju izuzetno osjetljivu kožu koja reagira na najmanji podražaj, ponosne su i žele dominirati muškarcima; često su nimfomanke, no osjećaj u spolovilu je hladnoća. Neke dobiju svrbež ispijajući previše kave.
Pojačani svrbež spolovila može biti izuzetno neugodan i teško rješiv problem kod trudnica.
S obzirom da uvijek valja sumnjati na ozbiljnu bolest, u svake žene sa upornim svrbežom spolovila najprije valja napraviti pažljiv ginekološki pregled i isključiti malignu bolest vanjskog spolovila, rodnice, maternice, rijetko može uzrok biti i maligna bolest jajnika. Na sreću, u velike većine žena uzrok tegoba neće biti maligna bolest već neki od gore navedenih uzroka. U liječenju možemo kristiti brojna sredstva poput antimikotika i antibiotika, prirodnih sredstva i homeopatskih pripravaka. Vrstu liječenja, sukladno varijabilnosti tegoba, valja odabrati u dogovoru s pacijenticom.
Opširnije
08.09.2025 | Česta pitanja, Opstetricija
Osnovni ciljevi UZV dijagnostike u trudnoći
Kako se korištenjem UZV_a može prepoznati trajanje trudnoće?
Čak i u žena s urednim menstruacijskim ciklusima, biometrija učinjena tijekom prvog tromjesečja trudnoće pokazala se točnijim pokazateljem trajanja trudnoće nego predvidjanje termina poroda računanjem Naegelovim pravilom ili korištenjem samo kliničkog pregleda. U koliko se klinički nalaz trajanja trudnoće razlikuje od onog koji bi se trebao registrirati računajući prema amenoreji, rezultati pregleda ultrazvukom tijekom prvog trimestra, do zaključno 20. tjedna trudnoće mogu pomoći u korekciji trajanja gestacije.
Osim toga, pravilno odredjivanje trajanja trudnoće ranim ultrazvukom omogućuje: smanjenje broja nepotrebnih intervencija kod sumnje na prenošenje, smanjenje pogrešnih dijagnoza intrauterinog zastoja rasta i smanjenje potrebe za lijekovima za koje se vjeruje da mogu produljiti trudnoću i spriječiti prijevremeni porod.
Utvrdjivanje života djeteta UZV-om
U trudnoćama koje su u dobi kada kliničkim metodama pretrage ne možemo prepoznati živi li plod ili ne, ultrazvučna je dijagnoza presudna. Posebno se to odnosi na sasvim rane trudnoće sa simptomima prijetećeg pobačaja, kada klinički postupak ovisi upravo o tomu postoji li živ fetus ili ne.
Odredjivanje broja djece i tipa korioniciteta
Prije uvodjenja ultrazvučnih pretraga u svakodnevni rad, dijagnoza postojanja blizanaca u pravilu se postavljala tek koncem drugog ili tijekom trećeg trimestra, nerijetko tek u porodu. Prepoznavanje postojanja trojaka ili većeg broja plodova prije poroda bila je praktički nemoguće. Danas se pažljivim pregledom ne bi smjeli previdjeti blizanci, a ni veći broj plodova, i to već vrlo rano tijekom trudnoće. Osim toga, pretragom plodovih ovoja lako se može ustanoviti radi li se o monokorijalnim bikorijalnim ili čak monoamnijskim blizancima. Točno utvrdjivanje korioniciteta jako pomaže predvidjeti komplikacije tijekom višeplodnih trudnoća i, naravno, olakšava donošenje odluka o načinu liječenja i vremenu i načinu dovršenja višeplodne trudnoće.
Analiza morfologije organa i tijela djeteta
Prepoznavanje malformacija jedan je od glavnih ciljeva ultrazvučnog probira. Tri velike studije pokazale su do danas da probir tijekom drugog ili ranog trećeg tromjesečja omogućuje prepoznavanje od 40-80% malformacija. Najlakše se prepoznaju malformacije središnjeg živčanog sustava i skeleta, dok je prepoznavanje malformacija srca puno teža. Zanimljivo je kako je dokazano da je najviša učestalost pravilnog prepoznavanja malformacija u tercijarnim perinatološkim centrima i onda kada osoba koja obavlja pregled ima dovoljno iskustva.
Napredak ultrazvučne tehnologije dopušta danas prepoznavanje nekih malformacija već tijekom prvog i ranog drugog trimestra trudnoće. Kombinacija ultrazvučnih biljega i biokemijskog testiranja omogućava prepoznavanje oko 90% fetusa s kromozomskim aberacijama.
Studije pokazuju kako je ishod djeteta bolji u koliko je anomalija srca, posebica hipoplazija lijevog srca i transpozicija velikih krvnih žila, prepoznata tijekom trudnoće, nego tek nakon poroda. Nije još sigurno da točna antenatalna, u usporedbi s postnatalnom dijagnozom, poboljšava ishod djeteta koje ima anomaliju bubrega.
Uspješna dijagnostika malformacija moguća je već tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Medjutim, zbog malih dimenzija fetusa i nerazvijenosti organa, osjetljivost se jako povećava tijekom drugog tromjesečja trudnoće. Neke anomalije, zbog duge evolucije, prepoznavaju se tek tijekom trećeg tromjesečja. Stoga su za ispravno prepoznavanje uredne morfologije tijela djeteta potrebni serijski ultrazvučni pregledi.
Medju ultrazvučnim biljezima koji upućuju na mogućnost fetalne kromozomopatije ističu se zadebljanje nuhalne translucencije, pojava intrakardijskih ehogenih točaka i poremetnje osifikacije nosne kosti. U fetusa s nekim od biljega kromozomopatije dijagnostičku točnost povećava i obrnuti enddijastolički protok u pupčanoj arteriji, abnormalni protok u ductus venosusu, trikuspidna regurgitacija i nazočnost samo jedne pupčane arterije.
Neke strukturalne anomalije, npr. omfalocela, u koliko ne sadržava jetru, upućuju na vjerojatnost kromozomopatija fetusa. Premda se u oko 20% fetusa s intrauterinim zastojem rasta nadje kromozomska aberacija, u njih je uz zastoj rasta uvijek prisutna i neka strukturalna anomalija. Samo 2% intrauterino pothranjenih plodova koji su strukturalno uredno gradjeni ima kromozomopatiju.
Procjena rasta djeteta UZV-om
Za procjenu rasta djeteta neophodna je točna procjena trajanja trudnoće, tj. gestacijske dobi. Ona se računa brojeći tjedne trudnoće prema podacima o posljednjoj redovitoj menstruaciji, prema fizikalnom nalazu trudnoće i ultrazvučnoj biometriji tijekom prvih 20 tjedana trudnoće. Neki autori vjeruju da je procjena gestacijske dobi ultrazvučnom biometrijom čak bolja od ostalih dviju metoda. Procjenu trajanja trudnoće najbolje je obaviti nakon fizikalnog pregleda trudnoće tijekom prvog tromjesečja mjereći, najranije promjer gestacijskog mjehura, ili kasnije, udaljenost od tjemena do trtice fetusa. U oba slučaja pogreška izračunate gestacije ne prelazi 7 dana. U trudnica u kojih postoji nesrazmjer fizikalnog nalaza i UZV mjerenja u više od 7 dana, trajanje trudnoće se korigira prema UZV nalazu. Kasnije se tijekom trudnoće obavljaju fizikalni preledi rasta maternice i mjerenje udaljenosti fundus-simfiza i ultrazvučna biometrija procjenom biparijetalnog promjera, duljine femura i opsega abdomena fetusa. U fetusa koji normalno rastu, te mjere slijede krivulju rasta fetusa, a u onih koji usporavaju ili rastu ubrzano, bilježe se odstupanja. U oba slučaja, trudnoće iz kojih se radjaju djeca s odstupanjima u intrauterinom rastu su rizične trudnoće u kojih je, posebice s približavanjem terminu. potreban pažljiv nadzor i planiranje mjesta, načina i termina poroda.
Procjena oksigenacije fetusa UZV-om
U fetusa s intrauterinim zastojem rasta ili kod majke s preeklampsijom/eklampsijom za očekivati je poremećenu placentaciju i poremećen razvoj fetalne posteljice. Nema normalnog porasta protoka krvi tijekom dijastole u pupčanoj arteriji, već je on više ili manje reduciran. Ozbiljne studije nalaze kako realna opasnost hipoksije za fetus nastaje uz potpuni izostanak protoka krvi u pupčanoj arteriji u dijastoli. Još je lošija prognoza u koliko je protok u dijastoli obrnut. U takove djece smanjuje se protok krvi kroz kožu i kosti, bubrege i kožu, s ciljem zadržavanja dovoljno krvi ( i kisika) za opskrbu srca i moga. To se zove vazocetralizacija krvotoka. Kao posljedica nastale vazocentralizacije, remeti se krvotok u arterijama mozga. Promjena cerebroumbilikalnog omjera (omjer indeksa otpora u središnjoj moždanoj arteriji prema indeksu otpora u pupčanoj arteriji) i spuštanje ispod 1 znak je hipoksične ugroženosti za fetus.
Opširnije
