Hitna kontracepcija

Kome je potrebna?

Kandidati su žene koje su imale nezaštićeni spolni odnos ili se može pretpostaviti da su metode kontracepcije koje inače rabi zakazale ( npr. pukao prezervativ)

STERILNOST ( neplodnost) je pojava kad bračni par  ne uspije postići trudnoću tijekom dvije godine urednog spolnog života bez kontracepcije.

Sterilnost (neplodnost) je BOLEST. S obzirom da je osnovno ljudsko pravo i pravo na zdravlje,  tako prema definiciji neplodnosti kao bolesti zakon omogućava takvim parovima da se postupak umjetne prokreacije financira iz zdravstvenog fonda.

INFERTILNOST je nemogućnost radjanja žive i za život sposobne djece          ( spontrani pobačaji, mrtvorodjena djeca, mrtva djeca post partum).

STERILITET može biti:

1. PRIMARNI – ako žena nikad nije zanijela

                                               2.SEKUNDARNI  – ako žena ne može zanijeti nakon prethodnih trudnoća, bez obzira na njihov ishod.

12% bračnih parova NEPLODNO bez svoje želje.

Može se govoriti o MUŠKOJ  STERILNOSTI  I  ŽENSKOJ STERILNOSTI.

Muškarci su uzrokom neplodnosti para u oko 3o% slučajeva, takodjer i žene, dok su  ostali kombinirani. Upravo se zbog toga  se problem neplodnosti promatra kao problem PARA U CJELINI.

ETIOLOŠKI se bračna neplodnost može podijeliti na skupine:

1. manja vrijednost sperme ( oplodna sposobnost muškarca u prvom redu ovisi o broju i kvaliteti spermija u jednom ejakulatu )

                                                           – volumen ejakulata minimalno l ml, fiziološki    2,5-3 ml

                                                           – normospermia (minimalno 20000000/ml ejakulata, minimalno 60% pokretnih, odnosno 4o% u grupi a. i b.)

                                                           – oligospermia ( broj spermija manji od 2ooooooo/ml ejakulata uz 60% pokretnih) – blaža i teža

                                                           – azoospermia ( potpuni nedostatak spermija)

                                                           – asthenospermia ( smanjena pokretljivost bez obzira na broj spermija)

                                               – necrospermia (potpuna nepokretnost sp.                                                       – teratospermia (povećan broj abnormalnih oblika spermija)  #Uglavnom prisutne kombinacije npr “oligoasthenospermia”

                        * uzroci smanjene oplodne sposobnosti muškarca mogu biti:

            – nasljedni kromosomski poremećaji (Klinefelterov sy.)

            – infekcije (orhitis kao kompl. epidem. parotitisa)

            – metabolički poremećaji (dijabetes)

            – neurološki popremećaji (paraplegija,…)

            – vaskularni poremećaji (varicocoela,…)

            – faktori okoline(hipertermija,ionizirajuće zračenje…)

            – zapreke u izlučivanju sperme (stenoze, tumori, upale,…)

            – hormonski poremećaji(hipot.-hipof. por.,…)

2. 2. izostanak ovulacije
3. zapreke u prodiranju spermija k jajašcu (konglutinacija cerviksa, opstrukcija tuba)
4. smetnje u nidaciji oplodjenog jajašca

                        * najčešći uzroci ženskog steriliteta su

            – infekcije koje dovode do oštećenja i neprohodnosti jajovoda

            – ovarijski ili hormonalni poremećaji

            – endometrioza

            – idiopatski sterilitet

            – imunološka nepodnošljivost

Dijastaza mišića prednje trbušne stijenke nakon poroda

Dijastaza ravnih abdominalnih mišića  je slabost veziva koja dovodi do odvajanja mišića u sredini središnje linije trbuha-linije albe. Smatra se da postoji ako je u točci 2-2,5 cm ispod pupka udaljenost ravnih mišića 16 mm ili veća. Ta se udaljenost može mjeriti UZV-om. Poznato je da se javlja tijekom trudnoće I prvih tjedana nakon poroda. Malo znamo o rizičnim činiteljima I načinima kako je spriječiti. S 35 tjedana trudnoće, dijastaza se susreće gotovo u svake žene, ali 6 mjeseci nakon poroda zaostaje u njih oko 40%.  Snaga se I otpornost trbušnih mišića jako oporavlja nakon poroda, a učestalost I veličina dijastaze obrnuto je proporcionalna snazi trbušnih mišića.  Dijastaza koja postoji 6 mjeseci nakon poroda nije češća u debelih žena ili  onih koje su dobile  na tjelesnoj težini tijekom trudnoće više kilograma od onih koje su dobile manje kilograma I nije ovisna o opsegu trbuha prije poroda ili prije trudnoće. Učestalost značajne dijastaze nakon poroda jednaka je u žena koje su rodile vaginalno I onih koje su rodile carskim rezom. Medjutim, snaga je trbušnih mišića uvijek manja u žena koje su rodile u usporedbi s onima koje nisu bile trudne, a broj prethodnih trudnoća takodjer korelira sa slabošću mišića I veličinom dijastaze. Danas se rade brojna istraživanja koja pokušavaju pokazati može li se vježbanjem nakon poroda smanjiti I sasvim ukloniti  dijastaza  ravnih trbušnih mišića. Jednako tako istražuje se koji je  tip vježbi djelotvoran,  a koji nije djelotvoran, ili je čak štetan. Premda još ne znamo mogu li vježbe pomoći povratku snage I djelotvornosti abdominalnih mišića do te mjere da se dijastaza smanji ili nestane, preporuka je vježbati uz stručnjaka koji će odabrati one vježbe koje su se sada pokazale korisnima u učvršivanju abdominalne musculature.

Nenormalno krvarenje iz maternice žene reprodukcijske dobi

Nenormalno krvarenje iz maternice je svako krvarenje koje odstupa od uobičajenog ritma, regularnosti, trajanja I obilnosti.

Postoje brojnI uzroci ovakovih krvarenja. Jedan dio može se prikazati nekom od “imaging” tehnika (npr. UZV) I dokazati  patološkohistološkom analizom; to su polipi, adenomioza, leiomiom, maligne promjene I hiperplazija endometrija. Druge se promjene ne vide “imaging”tehnikama I imaju netipičnu patološkohistološku sliku; to su krvarenja radi koagulopatija, krvarenja radi poremetnji ovulacija, krvarenja radi disfunkcije endometrija, zbog jatrogenih uzroka I neklasificirana krvarenja.

Što je normalna menstruacija

Menstruacija je krvarenje izmaternice koje nastaje nakon naglog pada vrijednosti progesterone I estrogena a nakon involucije žutog tijela stvorenog ovulacijom.

Menstruacije se javljaju s učestalošću od 24-38 dana, izmedju ciklusa varijacija smije biti do 9 dana, trajanje do 8 dana. Menstruacijski ciklus računa se kao razmak izmedju prvih dana krvarenja. Menstruacije su normalne, ako su redovite I onda kada krvarenja traju kraće od 4 dana.

Kod nekih žena, najčešće radi preuranjenog propadanja žutog tijela, gotovo u svakom ciklusu, prije početka prave menstruacije, javlja se oskudno krvarenje u trajanju od dan, dva. To je predmenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.

U nekih se slično oskudno krvarenje javlja nakon završene menstruacije. Zove se postumenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.

Neke žene imaju oskudno krvarenje sredinom ciklusa, to je intermenstruacijsko ili ovulacijsko krvarenje. Takodjer je beznačajno, a pripisuje se blagom padu vrijednosti estrogena oko ovulacije.