13.04.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Žene u poslijemenopauzi
Krvarenje iz maternice
Svako krvarenje iz maternice kod žena u poslijemenopauzi indikacija je za uzimanje uzorka endometrija I njegovu citološku i(ili) patološkohistološku obradu. Medjutim, s obzirom da je postojanje raka endometrija ukoliko je njegova debljina ispod 4-5 mm izuzetno rijetka (manje od 1%), mjerenje debljine endometrija ultrazvukom alternative je uzimanju uzorka endometrija u žena koje krvare u poslijemenopauzi. To je preporuka američkog undruženja ginekologa I opstetričana /ACOG/. Premda ni u jednoj studiji nije nadjeno da se postojanje svakog slučaja raka endometrija može sa sigurnošću isključiti mjerenjem debljine endometrija, naš je stav da se obrada endometrija mora obaviti kod svake poslijemeopauzalne žene koja krvari. Postoje naime, oblici raka endometrija kod kojih žene krvare, a tumor nastaje u endometriju koji je vrlo tanak I atrofičan.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
KRVARENJA U PUEREPERIJU
Majka tijekom poroda prosječno izgubi oko 500ml krvi (kod carskog reza 1000ml pa i više). Svako krvarenje koje je veće od ovoga smatra se patološkim. Krvarenja nakon porođaja predstavljaju veliki problem budući da su uzrok za 22% smrti majki vezanih uz porod. Obzirom na vrijeme javljanja dijelimo ih na rana i kasna.
Rano krvarenje
Uzroci krvarenja neposredno nakon poroda su: atonija uterusa, ozljede genitalnog trakta, zaostali dijelovi placente,poremetnje zgrušavanja krvi, inverzija uterusa. Ako je krvarenje umjereno (do 1000 ml krvi) najčešći su uzroci atonija uterusa i retinirani ostaci placente. Potrebno ih je što prije uočiti i na vrijeme intervenirati. Kod atonije krvarenje se zaustavlja davanjem oksitocinskih i ergotinskih preparata, a kod sumnje na defektnu placentu obavlja se eksploracija maternice kojom se odstranjuju zaostali dijelovi. Treba pregledati cerviks, vaginu i vulvu da bi se otkrile evntualne laceracije.
U slučaju da žena izgubi više od 1000 ml krvi javljaju se znakovi ozbiljnog gubitka krvi. U slučajevima tako jakih krvarenja diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze koagulopatije (diseminirana intravaskularna koagulopatija, osobito u vezi s teškim EPH-gestozama ili abrupcijom placente), abrupcija placente, placenta arketa, inverzija uterusa. Hitna terapija usmjerena je na zaustavljanje krvarenja i nadomještaj izgubljenog volumena krvi.
Kasno kvarenje
Krvarenje se može javiti nakon 10-24 sata pa do nekoliko tjedana nakon porođaja. Najčešći uzroci takvih krvarenja su subinvolucija sijela posteljice, opala sluznice maternice ili ostaci posteljice. Nakon tako dugog vremenskog razdoblja, krvarenja iz laceracija rodnice i epiziotomijske rane izrazito su rijetka. U diferencijalnoj dijagnozi pomaže nam i ultrazvučni pregled. Ako konzervativna terapija antibioticima i uterotonicima nije uspješna, a sumnja se na ostatke placente, potrebno je učiniti kiretažu sa slanjem materijala na histološku i bakteriološku pretragu.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Kada treba učini konizaciju?
Ako je citološki i kolposkopski nalaz pozitivan, najprije valja učiniti ciljanu biopsiju i dobiti konačnu patološko-histološku dijagnozu. U koliko je promjena ograničena na mjesto biopsije, i sasvim malena, početna, izuzetno je moguće da i sama biopsija dovede do izliječenja. U koliko je citološki nalaz 6 tjedana nakon biopsije ponovno pozitivan, pametno je ukloniti čitavu transformacijsku zonu nekom od uobičajenih kirurških tehnika: ledom, ekscizijom električnom omčom, laserom ili nožem. Odluka o tome koju metodu izabrati najvažnija je u žena koje nisu radjale ili još namjeravaju radjati. U onih koje planiraju radjati, u kojih je citološka dijagnoza CIN III ili manja, a kolposkopski nalaz sa sigurnošću isključuje mogući invazivni rak potrebno je primijeniti poštedne kirurške metode: led ili eskciziju električnom omčom ili laserom (LEEP, LLETZ). Ekscizija električnom omčom ili laserom je metoda izbora jer se odstranjuje tanak sloj tkiva (nekoliko milimetara) kojeg je moguće patološkohistološki obraditi i dobiti konačnu dijagnozu. Liječenje ledom je takodjer poštedno, ali se odstranjeno tkivo ne može kvalitetno patološko-histološki pregledati. Nakon poštednih operacija vrat maternice ostaje praktički neoštećen i njegova je funkcija prilikom zanošenja (cervikalni faktor) i u trudnoći (intaktnost unutrašnjeg ušća, očuvana duljina) zadržana. U žena koje ne planiraju više radjati može se napraviti konizacija ( klinasta ekscizija vrata maternice kirurškim nožem prilikom koje se odstranjuje veći dio vrata maternice i može smanjiti njegova duljina i oštetiti unutrašnje ušće). Konizacija je obvezna u žena u kojih se sa sigurnošću ne može isključiti invazivni rak vrata maternice.
Opširnije
27.03.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Što je normalna menstruacija
Menstruacija je krvarenje izmaternice koje nastaje nakon naglog pada vrijednosti progesterone I estrogena a nakon involucije žutog tijela stvorenog ovulacijom.
Menstruacije se javljaju s učestalošću od 24-38 dana, izmedju ciklusa varijacija smije biti do 9 dana, trajanje do 8 dana. Menstruacijski ciklus računa se kao razmak izmedju prvih dana krvarenja. Menstruacije su normalne, ako su redovite I onda kada krvarenja traju kraće od 4 dana.
Kod nekih žena, najčešće radi preuranjenog propadanja žutog tijela, gotovo u svakom ciklusu, prije početka prave menstruacije, javlja se oskudno krvarenje u trajanju od dan, dva. To je predmenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
U nekih se slično oskudno krvarenje javlja nakon završene menstruacije. Zove se postumenstruacijsko krvarenje. Obično je beznačajno.
Neke žene imaju oskudno krvarenje sredinom ciklusa, to je intermenstruacijsko ili ovulacijsko krvarenje. Takodjer je beznačajno, a pripisuje se blagom padu vrijednosti estrogena oko ovulacije.
Opširnije