16.09.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Je li dojenje kontacepcija?
Tijekom akta dojenja povećava se lučenje hormona prolaktina. Prolaktin smanjuju količinu i pulzatilnost sekrecije hormona koji potiče lučenje gonadotropina (CRF) u hipotalamusu. Bez CRF-a nema gonadotropina LH i FSH koje luči hipofiza a koji potiču sazrijevanja folikula u jajniku, nema ovulacije ni trudnoće. Zato se tijekom dojenja javlja tzv. laktacijska amenoreja.
Kada je dojenje kontracepcija?
Dojenje može biti djelotvorna kontracepcija samo ako se dijete hrani isključivo majčinim mlijekom (dodatne hrane ne smije biti više od 10%) i dojenje provodi tijekom čitavih 24 sata: noću svakih 6 sati i danju svaka 4 sata, i to u pravilnim razmacima. To je tzv. „potpuno dojenje“ . Potpuno dojenje jednako je djelotvorno kao i uzimanje peroralne kontracepcije .
Opširnije
16.09.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Sekundarna amenoreja
Nakon što su ciklusi manje-više redoviti neko vrijeme, menstruacija može izostati. Tada govorimo o sekundarnoj amenoreji. U koliko su raniji ciklusi bili posve redoviti, sekundarna amenoreja postoji kada menstruacija izostane 3 I više mjeseci. Ako su raniji ciklusi bili neredoviti, sekundarna amenoreja postoji kad mjesečnica izostane 6 ili više mjeseci.
Naravno da je trudnoća najčešći razlog za sekundarnu amenoreju I valja je isključiti u svake pacijentice u koje menstruacija izostane.
Najčešći razlozi za nastanak sekundarne amenoreje su poremetnje na razini hipotalamusa (oko 50%), najčešće se radi o disfunkciji, puno rjedje o ozbiljnijoj bolesti te regije mozga. Na drugom mjestu su policistični jajnici (20%), ili neki drugi poremećaj u funciji jajnika, potom poremetnje na razini hipofize (npr. mali tumori, mikroadenomi). Puno rjedje sekundarna amenoreja nastaje zbog nekog poremećaja na razini maternice (najčešće adhezija). Rijetko je sekundarna amenoreja posljedica bolesti nekog drugog organa, npr. bolesti nadbubrežne žlijezde ili štitnjače, ili neke teške sistemske bolesti.
Funkcionalna hipotalamička amenoreja nastaje zbog poremetnji u stvaranju hormona hipotalamusa (GNRH) koji nadzire lučenje hormona hipofize koji inače direktno kontroliraju proces ovulacije u jajniku. Kada nema hormona hipotalamusa, kada su njegove vrijednosti vrlo niske ili pulzacije nepravilne, lučenje gonadotropina hipofize se remeti, a najvažnije je da se remeti normalno povećanje sekrecije LH hormona u vrijeme ovulacije, pa ovulacije prestaju. Ako ovo stanje traje dugo jako se smanjuje lučenje estrogena iz jajnika. Najopasnija posljedica manjka estrogena je krhkost kostiju I posljedični lomovi kosti, urogenitalna atrofija s dispareunijom, propadanje kože itd….
Funkcionalna hipotalamička amenoreja najčešće se susreće u djevojaka I žena koje naglo omršave (obično se gubi 10% od idealne tjelesne težine), izlažu se ozbiljnim fizičkim naporima (sportašice, balerine…) ili postoji selektivna redukcija unosa masti I uopće jako smanjenje količine masti u tijelu. Može nastupiti I u uvjetima jake emocionalne neravnoteže I stresa. Sklonost nastanku amenoreje u odredjenim uvjetima genetski je uvjetovana. Uz datu genetsku predispoziciju, amenoreja će nastupiti, dok u djevojaka neporemećenog genoma, isti uvjeti neće uzrokovati amenoreju. Obično s prestankom razloga koji ju je uzrokovao, amenoreja prestaje, ali ne uvijek. Katkad je npr. potreban puno veći dobitak na težini da bi se ciklus regulirao, a katkad uz to moraju biti zadovoljeni I neki drugi uvjeti: npr. smanjenje vrijednosti nekih hormona u tijelu itd….
Drugi po učestalosti razlog za nastanak sekundarne amenoreje su policistični jajnici (sindrom PCOS). Premda je u žena s ovom poremetnjom češća oligomenoreja (rijetke menstruacije), u nekih od njih menstruacije potpuno prestaju. Sindrom policističnih jajnika nije jednostavna bolest jajnika, to je zapravo složeni poremećaj s promjenama funkcije mnogih sustava. U osnovi najčešće postoji povećano lučenje androgena (najčešće testosterona), žene su vrlo često preuhranjene ili jasno pretile, imaju trajno povećane količine estrogena zbog kojih se javlja hiperplazija endometrija, često uz to postoji rezistencija na inzulin ili šećerna bolest. Za razliku od žena s hipotalamičkom amenorejom, u ove skupine žena sa sekundarnom amenorejom nema opasnosti od lomova kostiju, ali postoji ozbiljna opasnost od nastanka tzv.metaboličkog sindroma I brojnih rizika koji ga prati: visoki krvni tlak, povišena razina masti u krvi, koronarna bolest itd…
Opširnije
14.09.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Klimakterij
Menopauza je posljednja menstruacija u životu I da je ona prošla možemo znati samo naknadno. Nakon menopauze nema više menstruacija. Bilo koje krvarenje koje nastupi nakon menopauze nije više menstruacija, nenormalno je I valja ustanoviti razlog zbog kojeg se dogodilo. Vrijeme prije I nakon menopauze zovemo perimenopauza I može trajati različito dugo. U nekih žena tegobe mogu trajati 10 godina I dulje.
U predmenopauzi mijenjaju se koncentracije hormona, posebice estrogena I progesterona. Najprije počne opadati I varirati razina progesterone, a s prestankom ovulacija preoizvodnja progesterone potpuno prestaje. Kasnije počinju varirati I razine estrogena, premda se, u nekih žena više, u nekih manje, proozvodnja estrogena nastavlja I dalje. S obzirom da sva tkiva I organi posjedjuju receptore za estrogene I progesterone, tkiva I organi zapažaju promjene koncentracije hormona I njihova medjuromjera I to uzrokuje probleme u dijela žena. Pravilnom intepretacijom tegoba I sagledavanjem zdravstvenog stanja svake pojedine žene mogu se izbjeći brojne nepotrebne, pa I neugodne pretrage I pregledi.
Brojne žene proživjet će ovo razdoblje bez većih poteškoća. Obično su to one koje ni prije nisu imale predmenstrucijske poteškoće ili postporodjaju depresiju. Mnoge, medjutim, imaju vrlo ozbiljne I brojne poteškoće.
Iskustvo pokazuje da žena pred menopauzu doživljavaju niz zdravstvenih problema, uključujući nesanicu, neraspoloženje, razdražljivost bol u zglobovima, lupanje srca, vrtoglavicu, promjene u okusu i mirisu, povlačenje desni, probavne smetnje, tjeskobu i napade panike. Ovo su najčešći znakovi razdoblja koje prethodi menopauzi. Nerijetko su vrlo neugodni I nerijetko razlog za mnogoborojne posjete liječniku.
Među ostalim tegobama koje se javljaju u tom razdoblju su glavobolja, trnci na području kože, stanjivanje kože i kose, ali i problemi s pamćenjem, zbunjenost, osjećaj depresije i loša koncentracija. Niz žena ima prolazno poremećenu funkciju štitnjače, posebice prolaznu hipertireozu. Ovaj poremećaj može trajati I do 5 godina.
Puno kasnije javljaju se suhoća rodnice, promjene na koži sa boranjem I pojavom hiperpigmentacija, promjene na kostima, brojne urogenitalne poteškoće. Ovo su kasne posljedice manjka hormona I javljaju se većinom 10 I više godina nakon menopauze,. Obilježavaju razdoblje života koje zovemo senij.
Hormonsko nadomjesno liječenje riješit će većinu perimenopauzalnih problema, ali valja znati da to liječenje nije za sve žene I da se sve tegobe u svih žena ne mogu liječiti samo jednom kombinacijom hormona ili jednom dozom hormona. Žene s visokom rezidualnom koncetracijom estrogena nisu kandidati za nadoknadu estrogenom.
Opširnije
14.09.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Hitna kontracepcija
Kome je potrebna?
Kandidati su žene koje su imale nezaštićeni spolni odnos ili se može pretpostaviti da su metode kontracepcije koje inače rabi zakazale ( npr. pukao prezervativ)
Postoje li kontraindikacije za hitnu kontracepciju?
Hormonalni preparati koji se rabe nemaju kontraindikacije. Hitna intrauterina kontracepcija ne smije se primijeniti u koliko je moguća trudnoća, pa ju je prije postavljanja uloška potrebno isključiti.
Prije primjene nije potreban ginekološki pregled ni laboratorijske pretrage.
Od nuspojava najčešće je mučnina i povraćanje. U koliko se povraća unutar 3 sata od uzimanja preparata, najbolje je propisati neki lijek protiv povraćanja i ponoviti medikaciju.
Kada se mora primjeniti da bi bila djelotvorna?
Hitnu kontracepciju najbolje je primijeniti što ranije, no neki preparati učinkoviti su i unutar 120 sati od nezaštićenog odnosa (ulipristal). Može se dati bilo kojeg dana menstruacijskog ciklusa.
Koji preparat se smatra najučinkovitijim ?
Najučinkovitiji je bakreni intrauterini uložak, jer na njegovu učinkovitost ne utječe debljina, a sprečavati će trudnoće i ubuduće, tijekom razdoblja nošenja uloška. Za žene koje ne žele intrauterini uložak preporučuje se ulipristal ili levonorgestrel u jednoj dozi, no djelotvorni su i „klasični“ kombinirani kontraceptivi uzeti u dvije doze s razmakom od 12 sati. Iskustvo kaže da levonorgestrel ima manje nuspojava, ali ga treba primijeniti unutar 72 sata od nezaštićenog odnosa. Kod posebno debelih žena ulipristal i levonorgestrel mogu biti smanjeno djelotvorni.
Opširnije
