08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Pap test je pozitivan- što dalje?
U više od 90% pacijentica s displazijom ili rakom vrata maternice dokazana je infekcija onkogenim HPV virusom. Zato HPV tipizacija u pacijentica s takovim nalazom nije obvezatna. Uputno ju je učiniti u žena čiji citološki obrisak nije jasan ili je dvojben ( postoje atipične stanice, tzv. ASC-US).
Citološka dijagnoza cervikalne intraepitelijalne neoplazije (CIN) je dijagnoza postojanja displastičkih pločastih stanica sluznice vrata maternice koje su strogo ograničene na područje epitela. Nema prodora kroz bazalnu membranu. Premda nije moguće ustanoviti kada će uslijediti prodor malignih stanica u stromu, pod kojim uvjetima i kod kojih žena, poznato je da je to vrlo spor i dugotrajan proces. Zato postupak u žena s dijagnozom CIN-a može biti aktivan , ali i ekspektativan. U žena s CIN-I rizik razvitka malignoma je malen, a velika je vjerojatnost spontane regresije i normalizacije nalaza. Samo u 10% njih unutar 1 godine uočava se progresija nalaza. U onih s CINIII vjerojatnost regresije postoji, ali je ona bitno manja no u žena s CIN I, a rizik napredovanja prema invazivnom raku značajno je viši. U svih je medjutim pacijentica s dijagnozom CIN-a najvažniji cilj liječenja spriječiti nastanak invazivnog raka, a istodobno ne izložiti pacijenticu prevelikim zahvatima. Odabir postupka prvenstveno ovisi o citološkom i kolposkopskom nalazu, rezultatu biopsije, ali i dobi, želji za potomstvom i suradljivosti žene. U koliko žena razumije postupak i ocijenimo da će ozbiljno slijediti upute liječnika, posebice u nižih oblika CIN-a, može se čekati spontana regresija bolesti. U žena koje nisu suradljive, pametnije je odlučiti se za aktivan postupak. Ipak, prema mišljenju većine, CIN I koji traje nekoliko godina pametno je aktivno liječiti
Liječenje u medicini uspješno je samo u koliko se može ukloniti uzrok bolesti. Uzrok CIN_a je onkogeni HPV virus, ali lijek koji će sa sigurnošću ukloniti virus ne postoji. Preporučaju se mnoga sredstva, no nema dokaza da zaista djeluju. U koliko tijelo samo ne ukloni virus, ono što možemo učiniti je ukloniti morfološke posljedice infekcije. Ako je citološki i kolposkopski nalaz pozitivan, najprije valja učiniti ciljanu biopsiju i dobiti konačnu patološko-histološku dijagnozu. U koliko je promjena ograničena na mjesto biopsije, i sasvim malena, početna, izuzetno je moguće da i sama biopsija dovede do izliječenja. U koliko je citološki nalaz 6 tjedana nakon biopsije ponovno pozitivan, pametno je ukloniti čitavu transformacijsku zonu nekom od uobičajenih kirurških tehnika: ledom, ekscizijom električnom omčom, laserom ili nožem. Odluka o tome koju metodu izabrati najvažnija je u žena koje nisu radjale ili još namjeravaju radjati. U onih koje planiraju radjati, u kojih je citološka dijagnoza CIN III ili manja, a kolposkopski nalaz sa sigurnošću isključuje mogući invazivni rak potrebno je primijeniti poštedne kirurške metode: led ili eskciziju električnom omčom ili laserom (LEEP, LLETZ). Ekscizija električnom omčom ili laserom je metoda izbora jer se odstranjuje tanak sloj tkiva (nekoliko milimetara) kojeg je moguće patološkohistološki obraditi i dobiti konačnu dijagnozu. Liječenje ledom je takodjer poštedno, ali se odstranjeno tkivo ne može kvalitetno patološko-histološki pregledati. Nakon poštednih operacija vrat maternice ostaje praktički neoštećen i njegova je funkcija prilikom zanošenja (cervikalni faktor) i u trudnoći (intaktnost unutrašnjeg ušća, očuvana duljina) zadržana. U žena koje ne planiraju više radjati može se napraviti konizacija ( klinasta ekscizija vrata maternice kirurškim nožem prilikom koje se odstranjuje veći dio vrata maternice i može smanjiti njegova duljina i oštetiti unutrašnje ušće). Konizacija je obvezna u žena u kojih se sa sigurnošću ne može isključiti invazivni rak vrata maternice.
S obzirom da navedenim tehnikama ne uklanjamo virus, pametno je prilikom slijedećih kontrolnih pregleda ponoviti izolaciju virusa. Zadržavanje virusa upućuje na trajnu mogućnost ponovne pojave bolesti i zahtijeva dalji trajni pažljiv nadzor pacijentice.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Koji je utjecaj navika i načina života na mogućnost zanošenja?
Pušenje
Pušenje je široko rasprostranjeno i u razvijenim zemljama drži se da puši nekih 18-20% žena u fertilnoj dobi. U njih 13% pušenje se smatra glavnim razlogom smanjene sposobnosti zanijeti. Drži se da pušenje ima nepovoljan učinak ako žena puši više od 10 cigareta dnevno. Razlog za smanjenje plodnosti pušačica nije precizno utvrdjen, ali nepovoljan utjecaj vjerojatno imaju brojni otrovi iz duhanskog dima na djelotvornost sluznice jajovoda, kakvoću cervikalne sluzi i kvalitetu jajnih stanica. Nepovoljan učinak dim duhana ima i na sposobnost implantacije zametka u ranoj fazi trudnoće pa su kod žena koje puše učestaliji rani spontani pobačaji. Danas se sumnja da dim duhana uzrokuje prijevremeno starenje jajnih stanica koje kao takve postaju manje sposobne biti oplodjene i stvoriti kvalitetan plod. Pušene značajno smanjuje ne samo broj žena koje uspješno zanose već i produljuje razdoblje potrebno za postizanje trudnoće. Ono što dodatno brine je i podatak da je u žena koje puše umanjena djelotvornost i metoda potpomognutog zanošenja. To znači da će, u usporedbi sa zenama koje ne puše, u žena koje puše metode potpomognute oplodnje češće zakazati.
Dodatno, sumnja se da pušenje u trudnoći može oštetiti i jajnike ženskih fetusa kao i testise muških, pa je povećana učestalost neplodnosti potomstva još jedan nepovoljni učinak pušenja u žena.
Pušenje kod muškaraca umanjuje kvalitetu sjemena; jedno istraživanje pokazuje da je broj spermija smanjen za 23%, a njihova pokretnost za 13%.
Debljina
Preuhranjenost je jedna od najčešćih bolesti čovjeka zapadne hemisfere; u većine razvijenih zemalja debelih je oko 30%-50% odraslih. Razlika izmedju preuhranjenih i adipoznih može se iskazati indeksom tjelesne mase ( BMI) kojeg se može odrediti iz raspoloživih nomograma, tablica ili formulom: težina podijeljena kvadratom visine u metrima. Smatra se da su debeli bijelci čiji je BMI 25-29.9 kg/m2, a pretili su oni čiji je BMI iznad 30 kg/m2.
U žena s BMI iznad 27 kg/m2 smanjuje se učestalost ovulacija. Mehanizam anovulacije u vjerojatno je hiperinzulinemija zbog smanjene mogućnosti korištenja glukoze u tkivima debelih (inzulinska rezistencija) i hiperleptinemija koja dodatno pojačana rezistenciju na inzulin i djeluje nepovoljno na jajne stanice.
Nepovoljan učinak na učestalost ovulacija i djelotvornost jajnika uopće ima i pretjerana mršavost. Kada je BMI niži od 17 kg/m2 remeti se ovulacija i nerijetko nastupa anovulacija (ovulacije prestaju).
Utjecaj debljine ili mršavosti na fertilnost muškaraca još nije detaljnije istražena, ali se pretpostavlja da i ovdje ekstremi remete plodnost jer i debljina i mršavost mijenjaju koncentracija steroidnih hormona uključenih u nadzor spermatogeneze.
Težina optimalna za reprodukciju i ona koja osigurava najmanji zdravstveni rizik je BMI 18.5-25 kg/m2.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Bartolinijeve žlijezde su parne žlijezde koje luče sluz ,a nalaze se duboko ispod mišića u stražnjoj trećioni velikih labija. Njihv se izvodni kanal s vremenom suzi ili zatvori, sekret koji se luči stoji iznad suženja ili opstrukcije i tako se žlijezda povećava. To se,naravno najprije vidi i osjeti, kasnije počinje boljeti, nerijetko se upali. Tada su bolovi posebno jaki, koža crvena i topla….Liječi se na više načina, otvaranjem da istekne gnoj, potom antibioticima ili na nekoliko načina kirurški…..
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Opstetricija
Rana trudnoća
Sitne dimenzije oplodjene jajne stanice i ranog embrija onemogućuju vizulizaciju rane trudnoće do trenutka kada dosegnu granice razlučivosti danas dostupnih metoda slikovne dijagnostike. Medjutim, postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. U normalnim intrauterinim trudnoćama, vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.
Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke, u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Ekosistem rodnice
Domaćin posjeduje mehanizme kojima prepoznaje mikrobe svoje flore, a uljeza uništava, ali nije poznato koji su mehanizmi koji dopuštaju bakterijsku kolonizaciju samo nekim sojevima oportunista. Imunosni sustav domaćina tolerira bakterije jer ih je susreo vrlo rano tijekom embrionalnog života, na njih se «navikao» zbog kronične ekspozicije,one se možda umnažaju brže no što ih imunosni sustav može razoriti ili ih tijelo podnosi je su korisni domaćinu, slično djelovanju bakterija koje nastanjuju probavni sustav i stvaraju vitamin K. Prisutnost normalne flore onemogućuje kolonizaciju, prianjanje, proliferaciju i oštećenje opasnim i virulentnim mikroorganozmima. Organizmi normalne flore natječu se s virulentnim bakterijama za hranu, mjesta prianjanja, možda stvaraju antibakterijske suspstance, citolitičke nusprodukte metabolizma ili bakteriocine koji uništavaju mikrobe stranih sojeva. Poznato je kako je sadržaj i sastav organskih kiselina u izlučevinama rodnice različit uz prisutnost različitih bakterijskih sojeva, a mijenja se nakon liječenja.
Mikrookoliš rodnice djeluje kao dio bakterijskog ekosustava. Mikroorganizmi koji nastavaju rodnicu hrane se eksudatom ili tvarima koje nastaju tijekom metabolizma vaginalnog epitela. Mikrookoliš rodnice upravlja tipom mikroba koji će nastavati rodnicu. S obzirom na promjenljivost epitela tijekom ciklusa, mikrookoliš se stalno mijenja, pa je i flora u različitim fazama ciklusa različita (6). Flora novorodjenčadi obiluje latobacilima, koji se umnažaju zahvaljujući visokim vrijednostima majčinih estrogena. Nakon 30 dana života laktobacili nestaju, da bi se ponovno pojavili u vrijeme menarhe. Tijekom trudnoće, zbog obilja estogena ponovno se umnaža flora rodnice, ali se smanjuje broj sojeva, prevladavaju latobacili i, kasnije tijekom trudnoće, gljivice. Tijekom menstruacije, pH rodnice raste, povećava se ponuda hranjivih tvari, mijenja se flora rodnice, javljaju se streptokoki i stafilokoki, neki anaerobi. Neki oportunistički stafilokoki nastavaju rodnice nekih žena i normalno ne uzrokuju tegobe. Medjutim, stvarajući toksin toksičkog šoka (toxic shock syndrome toxin-1), mogu uzrokovati teške infekcije poslijeoperacijskih rana i toksički šok nakon menstruacije.
Najstarije saznanje o korištenju hranjivih tvari iz raspadnutog epitela rodnice je korištenje glikogena iz vaginalnog epitela za rast laktobacila. Kasnije, modernije bakteriološke studije pokazale su da laktobacili nisu jedini pripadnici normalne mikroflore rodnice. Bakterije koje razaraju glikogen mogu stvarati tvari potrebne u metabolizmu neglikogenolitičkih bakterija, to je simbioza, «cross feeding» kojom različite bakterije pomažu jedne drugoj preživjeti u mikrookolišu rodnice. Cross feeding je dokazan ne samo korištenjem glikogena, već i nekih aminokiselina, a u nekih sojeva anaeroba npr. neke tvari koje metaboliziraju sojevi bacteroides postaju hrana propionibakterijama. Mijenjenje osobina ekosustava mijenja aktivnost normalne mikroflore; mijenja se medjuomjer bakterijskih sojeva, broj pripadnika soja, nastanjuju se drugi sojevi, neki nestaju . Npr. male različitosti ekosustava rodnica i endocerviks uzrok su malim različitostima normalne mikroflore oba dijela genitala. Rodnica i endocerviks imaju različiti pH, u rodnici nema žlijezda, epiteli su različiti, sve to uzrokuje sitne razlike karakteristika tvari koje se pojavljuju u dodiru s mikroorganizmima. Moderna mikrobiologija pokazuje kako niski normalni vaginalni pH ima vrlo važne konzekvence po vaginalnu floru; ne samo da onemogućuje razmnožavanje nekih bakterijskih sojeva, već djeluje na topivost mikronutrijenata ili djelotvornost enzima koje koriste neki sojevi bakterija. Niski pH rodnice nije posljedica samo glikogenolize laktobacilima. Rodnica djevojčica kisela je i prije bakterijske kolonizacije. Nadalje, pH rodnice ne ovisi samo o glikegenolizi; neke bakterije koje metaboliziraju proteine stvaraju bazične produkte, aminokiseline se metaboliziraju u uvjetima niskih parcijalnih tlakova kisika do organskih kiselina ili amonijaka. Rodnica je sredina niskog parcijalnog tlaka kisika, anaerobni mikrookoliš. To znači da dio normalne mikroflore koristi fermentaciju, a ne oksidativni metabolizam. Osobitost mikrookoliša rodnice je arhitektonika i osobitosti površine, glikokaliks koji omogućuje prianjanje samo odredjenim mikrobima. Neki povrišinski receptori mogu biti jednaki ili vrlo slični za pripadnike normalne flore, ali i za patogene.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Nalaz je nejasan; treba ga ponoviti…..
Opširnije
