02.12.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Placentacija kod višeplodnih trudnoća
Blizanci mogu imati monokorijalnu ili bikorijalnu posteljicu. Bikorijalna posteljica može biti sjedinjena ili odvojena, oboje se javlja s otprilike polovičnom učestalošću. Membrana koja odjeljuje djecu je debela i gradjena od 4 sloja: dva amniona i dva koriona izmedju kojih je sloj decidue, atrofičnih resica i atrofičnih krvnih žila.
Monokorijalna posteljica može biti monoamnijska /MoMo/ ili biamnijska /DiMo/.Kod MoMo placentacije blizanci su u zajedničkoj vreći i njihove pupkovine su vrlo blizu. Ispreplitanje pupkovina najvažniji je uzrok poremetnjama u takvih trudnoća. Kod DiMo placente djeca su odvojena tankom, prozirnom membranom gradjenom od dva sloja amniona. U svih monokorijalnih posteljica postoje krvožilni spojevi medju dvjema fetalnim krvotocima, smješteni u korionu. Svi blizanci s monokorijalnom posteljicom su MT.
MT pak mogu imati razne tipove posteljice, ovisno o tome kada je, tijekom rane embriogeneze, nastupila dioba zametka. Kada dioba uslijedi vrlo rano nastaju bikorijalni MT i njih je oko 30%. Kasnijom diobom nastaju monokorijalni MT. Dioba 14 i više dana nakon oplodnje rezultira nastankom izuzetno rijetkih sijamskih blizanaca /conjoined twins/.
U monokorijalnih posteljica susreću se krvožilne komunikacije izmedju krvotoka plodova. One mogu biti arterijsko arterijske, arterijsko venske ili vensko venske. Arterijsko venske anastomoze postoje uz zajednički kotiledom. Krv jednog blizanca ulazi u kotiledon i potom žilnim ogrankom drugog blizanca u njegov krvotok. Promjer krvne anastomoze može biti jako različit, no uvijek se zadržava u površnim slojevima posteljice; resice ne anastomoziraju nikada.Kada površna arterija jednog ploda opskrbljuje kotiledon i potom venom drugog ploda ulazi u njegov krvotok govorimo o “trećem krvotoku” blizanaca. U takvih trudnoća jedan plod /davatelj/ stalno gubi krv u krvotoku drugog blizanca /primatelja/. Nastaje sindrom medjublizanačke transfuzije, TTS / twin transfusion syndrome/. Problem nastupa kada je kapacitet prijelaza krvi velik, pa jedan plod sve više zaostaje u rastu i razvoju i ulazi u sve težu anemiju, a drugi postaje hipertrofičan, pletoričan i punokrvan, cijanotičan. Hiperperfuzija jednog od blizanaca može uzrokovati akardiju /srce gubi funkciju i atrofira/ ili, odumiranje jednog ploda direktno ugrožava onog drugog zbog direktnog prijelaza tromboplastičkog materijala u njegov krvotok. Prikaz zajedničkog, trećeg krvotoka zahtijeva strpljivost i umijeće patologa koji pregledava posteljicu. Još je upitno zašto vaskularne komunikacije u ljudi nastaju samo u monokorijalnih posteljica, u životinja naime ni u dikorijalnih nisu nikakva rijetkost .
Opširnije
02.12.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Nenormalno krvarenje iz maternice žene reprodukcijske dobi
Nenormalno krvarenje iz maternice je svako krvarenje koje odstupa od uobičajenog ritma, regularnosti, trajanja I obilnosti.
Postoje brojnI uzroci ovakovih krvarenja. Jedan dio može se prikazati nekom od “imaging” tehnika (npr. UZV) I dokazati patološkohistološkom analizom; to su polipi, adenomioza, leiomiom, maligne promjene I hiperplazija endometrija. Druge se promjene ne vide “imaging”tehnikama I imaju netipičnu patološkohistološku sliku; to su krvarenja radi koagulopatija, krvarenja radi poremetnji ovulacija, krvarenja radi disfunkcije endometrija, zbog jatrogenih uzroka I neklasificirana krvarenja.
Opširnije
01.12.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Menopauza i senij
Menopauza je jednostavno rečeno posljednja menstruacija; dakle posljednje krvarenje iz maternice koje nastaje nakon ovulacije, normalnog propadanja žutog tijela i brzog pada razine steroidnih hormona jajnika. Potom, u godinama koje slijede ulazimo u razdoblje senija- normalna funkcija jajnika odavno je prestala i tijelo raspolaže s varijabilnom količinom, najčešće s minimalnim količinama estrogena. Uočljiva je involucija tijela, propadanje veziva, gubitak elastičnosti tkiva i genitalna atrofija. Uz simptome urinarne inkontinencije, izostanak libida, smanjenje pamćenja, nerijeko sve to prati i izražena osteoporoza. Kardiovaskularni incidenti postaju učestaliji i ozbiljniji…..Razdoblje perimenopauze, menopauze i ranih godina senija je klimakterij
Opširnije
01.12.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
Utjecaj dobi na sposobnost zanošenja
Ako imaju odnos u vrijeme najveće plodnosti tijekom jednog ciklusa zanijet će 50% žena u dobi od 10-26 godina, 40% žena u dobi od 27-34 godina i 30% žena u dobi od 35-39 godina, pod uvjetom da su im i partneri iste dobi.
Ako su partneri samo 5 godina stariji učestalost zanošenja past će na 45% za žene do 27 godina, na 35 % ako su u dobi od 27-34 godine i na samo 15 % ako su u dobi od 35-39 godina.
Učestalost zanoženja žena nakon 40.te godine vrlo je niska i još dodatno s dobi jako opada, tako da je spontana trudnoća nakon 45.te godine života žene samo sporadična.
Opširnije
20.11.2024 | Česta pitanja, Opstetricija
Trudnoću može pratiti svaki ginekolog i ona će doista najčešće dobro završiti bez obzira tko i gdje ju prati. Ima , medjutim, situacija i okolnosti kada je nadzor iskusnih neohodan i nenadoknadiv. To ne garantira da će se povoljniji ishod dogoditi u svakoj tako praćenoj trudnoći. Neke nevolje ne mogu izbjeći ili ukloniti ni najbolji. Znamo ipak mnoge situacije kada je dobar ishod postignut baš zahvaljujući optimalnom nadzoru. Isto tako, na žalost, pamtimo i one gdje, vrlo vjerojatno zbog nedovoljnog iskustva, ishod nije bio onakav kakav je mogao i trebao biti.
Opširnije
20.11.2024 | Česta pitanja, Ginekologija
U Vašim godinama izostaju ovulacije i u takvih su ciklusa moguće poremetnje kako u pogledu nastupa krvarenja, tako u pogledu trajanja i, posebno, obilnosti. Cista u jajniku može ukazivati na folikul koji još nije nestao, već i dalje traje, i luči estrogene radi čega endometrij jako naraste i kad krvarenje započme ono može biti izuzetno obilno.
U obradi najvažnije je isključiti malignu bolest koja se može “skrivati” ispod nepravilnih krvarenja. To je moguće učiniti uzimanjem uzorka sluznice endometrija četkicom /uterobrush/ ili patološko histološkom obradom tkiva endometrija uzetog kod fgrakcionirane kiretaže. Neki rade histeroskopiju, no s ovim ciljem, ona je zapravo nepotreban operacijski zahvat koji traži opću anesteziju. Za uzimanje uterobrusha analgezija nije potrebna, a frakcioniranu kiretažu jednostavno i posve bezbolno radi se u lokalnoj anesteziji /istoj kao npr. vadjenje zuba/.
U koliko je nalaz endometrija uredan, ciklus se može kontrolirati kombinacijama hormona, intrauterinim uloškom ili homeopatski.
Opširnije
