15.07.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
DIZMENOREJA
Rijetke su žene koje tiijekom menstruacije ne osjećaju baš nikakove tegobe. Medjutim, kontrakcije maternice kojima se izbacuju krv i ostatci endometrija osjećaju se najčešće kao blaga neugoda. Jači bolovi u točno odredjenim danima javljaju se u relativno velikom boju žena i predstavljaju veće ili manje probleme. Nerijetko ih prate i druge tegobe od psihičkih do tjelesnih. U nekih se žena tegobe javljaju već nekoliko dana prije početka krvarenja, početkom krvarenja ili tijekom njega. Danas se najveći broj dizmenoreja pripisuje endometriozi, no uzrok je daleko češće negdje drugdje: u nesrazmjeru steroidnih hormona, većim ili manjim abnormalnostima spolnih organa, neurovegetativnoj nestabilnosti ili su uzroci uglavnom psihički problemi.
Opširnije
15.07.2025 | Česta pitanja, Nekategorizirano, Opstetricija
Normalna rana trudnoća
Sitne dimenzije oplodjene jajne stanice i ranog embrija onemogućuju vizulizaciju rane trudnoće do trenutka kada dosegnu granice razlučivosti danas dostupnih metoda slikovne dijagnostike. Medjutim, postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. Tada postaju pozitivni testovi na trudnoću. U normalnim intrauterinim trudnoćama , vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.
Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke, u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.
Opširnije
15.07.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Lučenje estrogena iz jajnika nakon menopause gotovo posve prestaje. Jajnik I dalje luči testosterone, a on se u masnom tkivu konvertira u estrogen, pa je manjak estrogena uvijek niži u žena većeg indeksa tjelesne mase. Glavne dugoročne posljedice nedostatka estrogena su:
- Gubitak koštane mase I osteoporoza – najveći je u prvim godinama nakon menopause
- Kardiocirkulacijske bolesti
- Demencija
- Artritis
- Promjena sastava tijela- nagomilavanje masti
- Promjene kože-atrofija
- Poremetnje ravnoteže
Opširnije
15.07.2025 | Česta pitanja, Ginekologija
Htina kontracepija- kada se mora primjeniti da bi bila djelotvorna?
Hitnu kontracepciju najbolje je primijeniti što ranije, no neki preparati učinkoviti su i unutar 120 sati od nezaštićenog odnosa (ulipristal). Može se dati bilo kojeg dana menstruacijskog ciklusa.
Koji preparat se smatra najučinkovitijim ?
Najučinkovitiji je bakreni intrauterini uložak, jer na njegovu učinkovitost ne utječe debljina, a sprečavati će trudnoće i ubuduće, tijekom razdoblja nošenja uloška. Za žene koje ne žele intrauterini uložak preporučuje se ulipristal ili levonorgestrel u jednoj dozi, no djelotvorni su i „klasični“ kombinirani kontraceptivi uzeti u dvije doze s razmakom od 12 sati. Iskustvo kaže da levonorgestrel ima manje nuspojava, ali ga treba primijeniti unutar 72 sata od nezaštićenog odnosa. Kod posebno debelih žena ulipristal i levonorgestrel mogu biti smanjeno djelotvorni.
Opširnije
