pišem Vam zato što moja ginekologica ne može pronaći uzrok problema i izliječiti ga. Borim se s time sada već dvije godine i sve moguće pape i ultrazvuci su bili u redu. Naime, radi se o tome da me prilikom seksualnog odnosa boli i peče (točnije na predjelu samog ulaza u vaginu, ne i unutar vagine) i to tako već 2 godine. Nakon seksualnog odnosa vagina izvana je crvena, peče, osjetljiva je na dodir, natečena i ponekad me peče prilikom mokrenja (ne uvijek). To me toliko smeta da sam prestala inicirati seks (suprug je preuzeo inicijativu) i vrlo sam nesretna zbog toga, a i on. Možete li me savjetovati? Što da napravim? Kako da si pomognem? Htjeli bi u skoroj budućnosti i bebu, ali s manjom seksa, boli i pečenjem ne znamo više što da radimo. Hvala Vam na izdvojenom vremenu i odgovoru.

Možda bi bilo dobro porazgovarati s psihologom……

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Imam 15 godina i obilnu menstruaciju.Ali najgore od svega je što imam neizdržive bolove.Imam osećaj da umirem.Ne mogu da živim normalno tih dana prikovana sam za krvevet.POMOZITE.

U koliko postoji prepreka istjecanju krvi iz maternice tijekom menstruCIJE, bolovi tijekom ciklusa postaju sve jači….Krv koja ne može istjecati ili istječe uz poteškoće, nakuplja se iznad prepreke i prije ili kasnije, može urzokovati teška oštećenja rodnice, maternice i jajovoda…..

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Postovanje,imam 34 godine,zbog trombofilije sam izgubila bebu,to mi je bila prva trudnoca,imam problema i sa stitnom zlezdom hipotireoza Tsh je sada 2,15,u trudnoci je bio 0,99-1,75,prolaktin u granicama normale.Nalaz za trombofiliju mi je PAI-1 4G-4G genotip,heterozigot za MTHFR jedan normalan C677 i jedan mutiran C677T alel,homozigot za faktor V i II oba alela normalna,to pise u zakljucku rezultata.Bila sam kod hematologa,rekla mi je da u narednoj trudnoci pijem samo kardiopirin i folnu kiselinu.Interesuje me dali je to dovoljno za ovakav rezultat,jer imam problem i sa stitnom zlezdom,dali uzimati jos nesto pored toga? Hvala unapred na odgovoru

Trombofilija i trudnoća

Definicija

To su nasljedne bolesti ili stečena stanja koja povećavaju opasnost tromboembolijskih komplikacija. Kod nasljednih trombofilija neki geni koji kodiraju stvaranje činitelja uključenih u proces zgrušavanja krvi su promijenjeni, pa se njihovi produkti stvaraju u manjku ili su nedjelotvorni, a kod stečenih, kao dio bolesnog procesa stvaraju se protutijela koja pokreću proces zgrušavanja..

Jesu li trombofilije opasne?

U stanjima kada postoji pojačana sklonost zgrušavanju krvi, postojanje trombofilije može olakšati nastanak tromboze ili embolije. Tijekom trudnoće, tijekom dugotrajnog mirovanje ili za vrijeme ili nakon velikih operacija sklonost zgrušavanju krvi je općenito povećana. U tim stanjima trombofilija može dodatno povisiti opasnost duboke venske tromboze. Tromboze u arterijama su rijetke. Sve trombofilije nisu jednako opasne: problem su najčešće osobe kod kojih su oba gena (naslijedjena i od majke i od oca) promijenjena za stvaranje faktora II i V ili imaju po jedan mutirani gen za stvaranje faktora II i jedan za faktor V. To su tzv.homozigoti za f.II, i f.V ,odnosno dvostruki heterozigoti. Opasno je imati i naslijedjeni manjak antitrombina III. Ostale trombofilije ne povećavaju značajno rizik nastanka tromboze i u stanjima kao što je trudnoća. Jednako tako, nekoć se vjerovalo da neke trombofilije imaju utjecaj na nastanak sponatnog pobačaja i još nekih poremetnji trudnoće. Danas se zna da to najvjerojatnije nije tako.

Koje su nasljedne trombofilije?

Najčešća je mutacija gena činitelja V Leiden i gena koji kodira nastanak protrombina (faktor II). Puno rjedje su mutacija gena koji kodira nastanak proteina S, proteina C i antitrombina III, homocisteina, PAI1, MRHFR itd….
Vrijednosti homocisteina, PAI-1 i MTHFR nisu povezane s rizikom tromboembilije, pa se te pretrage više, kao nepotrebne, ne rade.

Nasljedne trombofilije visokog rizika

To su trombofilije zbog manjka antitrombina III (AT III), homozigoti mutacija činitelja V i činitelja II, istodobno heterozigoti za činitelj V i II („double heterozygotes“). Žene s ovim defektima moraju primati tromboprofilaksu tijekom cijele trudnoće i tijekom babinja.

Nasljedne trombofilije niskog rizika

To su trombofilije zbog manjka proteina C, proteina S i heterozigoti za činitelj V i heterozigoti za činitelj II, kao i brojne ostale rijetke trombofilije. Žene s ovim defektima ne trebaju tromboprofilaksu tijekom trudnoće, a većina istraživača se slaže da je ne trebaju ni tijekom babinja.

Nasljedna trombofilija i poremetnje trudnoće

Brojna istraživanja provedena su s ciljem ustanoviti jesu li i koje nasljedne mutacije činitelja zgrušavanja povezane s nastankom poremetnji tijekom trudnoće. Rezultati su vrlo dvojbeni. Neke retrospektivne studije pokazale su umjereno povišen rizik heterozigotnih nositeljica za mutacije činitelja V, II, proteina C i S i gubitka trudnoće nakon 10-tog tjedna, odnosno za sporadični gubitak kasnijih trudnoća. Slične studije našle su blago povišen rizik pobačaja tijekom rane i kasnije trudnoće u žena s mutacijom činitelja II i V. Mutacije gena za protein S, C i AT nisu povezivane s gubitkom ranih trudnoća. Puno kvalitetnije, prospektivne studije, nisu pokazale nikakovu povezanost izmedju spontanih pobačaja i postojanja neke od trombofilija. Pokazana je tek blaga povezanost rizika sporadičnog umiranja djeteta u kasnijoj trudnoći ( nakon navršenih 22 tjedna) i mutacije činitelja V, činitelja II i manjka proteina S.
Najnovija istraživanja pokazuju pak, začudjujuće, kvalitetniju implantaciju u postupcima izvantjelesne oplodnje u žena koje nose neku mutaciju u smislu trombofilije. Zbog toga se u žena s učestalim neuspjehom postupka izvantjelesne oplodnje odredjivanje mutacija za činitelje zgrušavanja više ne preporučuje.

Jednako tako, nema dokaza o iole značajnijoj povezanosti nastanka intrauterinog zastoja rasta, preeklampsije i abrupcije posteljice i trombofilije.

Veza izmedju visokorizičnih trombofilija (molim vidjeti prethodni tekst Trombofilije) i smrti djeteta u kasnijoj trudnoći donekle je ipak dokazana. Nema medjutim dokaza o koristi profilakse lijekovima koji sprečavaju zgrušavanje krvi za ishod trudnoće u žena s takovom anamnezom. Profilaktička antikoagulacija može se propisati strogo individualno, u pojedinačne trudnice. Uzima se u obzir detaljna anamneza, rezultati nalaza iz prethodnih trudnoća ( posebice patološko-histološke nalazi ploda i posteljice) i sve ostale okolnosti koje se mogu dovesti u svezu s ranije nepovoljnim ishodima trudnoća. Za donošenje ispravne odluke o liječenju i za vodjenje takove trudnoće potrebno je veliko znanje i iskustvo. Valja imati na umu, da uz pozitivne učinke koji se očekuju, svaki lijek ima svoje nuspojave i svako liječenje komplikacije, a odvagati koliki rizik se smije preuzeti nije uvijek jednostavno. Profilaksa heparinom najčešće prolazi bez poteškoća, ali moguće su i vrlo ozbiljne komplikacije.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Zaručnik I ja već godinu dana pokušavamo “napraviti” bebu. Već sam nažalost imala spontani. Ijako sad imam normalni menstrualni ciklus, redovne ginekološke preglede i dalje nam nije jasno sto se desava? Unazad 2 godine izgubila sam menstruaciju.. Nakon propisane terapije, doktorica je ukazala da je kod mene sve uredu. Sada mi zanima vaše stručno mišljenje.. Sto bi bilo najbolje napraviti? Kome se trebamo obratiti?

Sekundarna amenoreja

Nakon što su ciklusi manje-više redoviti neko vrijeme, menstruacija može izostati. Tada govorimo o sekundarnoj amenoreji. U koliko su raniji ciklusi bili posve redoviti, sekundarna amenoreja postoji kada menstruacija izostane 3 I više mjeseci. Ako su raniji ciklusi bili neredoviti, sekundarna amenoreja postoji kad mjesečnica izostane 6 ili više mjeseci.
Naravno da je trudnoća najčešći razlog za sekundarnu amenoreju I valja je isključiti u svake pacijentice u koje menstruacija izostane.
Najčešći razlozi za nastanak sekundarne amenoreje su poremetnje na razini hipotalamusa (oko 50%), najčešće se radi o disfunkciji, puno rjedje o ozbiljnijoj bolesti te regije mozga. Na drugom mjestu su policistični jajnici (20%), ili neki drugi poremećaj u funciji jajnika, potom poremetnje na razini hipofize (npr. mali tumori, mikroadenomi). Puno rjedje sekundarna amenoreja nastaje zbog nekog poremećaja na razini maternice (najčešće adhezija). Rijetko je sekundarna amenoreja posljedica bolesti nekog drugog organa, npr. bolesti nadbubrežne žlijezde ili štitnjače, ili neke teške sistemske bolesti.
Funkcionalna hipotalamička amenoreja nastaje zbog poremetnji u stvaranju hormona hipotalamusa (GNRH) koji nadzire lučenje hormona hipofize koji inače direktno kontroliraju proces ovulacije u jajniku. Kada nema hormona hipotalamusa, kada su njegove vrijednosti vrlo niske ili pulzacije nepravilne, lučenje gonadotropina hipofize se remeti, a najvažnije je da se remeti normalno povećanje sekrecije LH hormona u vrijeme ovulacije, pa ovulacije prestaju. Ako ovo stanje traje dugo jako se smanjuje lučenje estrogena iz jajnika. Najopasnija posljedica manjka estrogena je krhkost kostiju I posljedični lomovi kosti, urogenitalna atrofija s dispareunijom, propadanje kože itd….
Funkcionalna hipotalamička amenoreja najčešće se susreće u djevojaka I žena koje naglo omršave (obično se gubi 10% od idealne tjelesne težine), izlažu se ozbiljnim fizičkim naporima (sportašice, balerine…) ili postoji selektivna redukcija unosa masti I uopće jako smanjenje količine masti u tijelu. Može nastupiti I u uvjetima jake emocionalne neravnoteže I stresa. Sklonost nastanku amenoreje u odredjenim uvjetima genetski je uvjetovana. Uz datu genetsku predispoziciju, amenoreja će nastupiti, dok u djevojaka neporemećenog genoma, isti uvjeti neće uzrokovati amenoreju. Obično s prestankom razloga koji ju je uzrokovao, amenoreja prestaje, ali ne uvijek. Katkad je npr. potreban puno veći dobitak na težini da bi se ciklus regulirao, a katkad uz to moraju biti zadovoljeni I neki drugi uvjeti: npr. smanjenje vrijednosti nekih hormona u tijelu itd….
Drugi po učestalosti razlog za nastanak sekundarne amenoreje su policistični jajnici (sindrom PCOS). Premda je u žena s ovom poremetnjom češća oligomenoreja (rijetke menstruacije), u nekih od njih menstruacije potpuno prestaju. Sindrom policističnih jajnika nije jednostavna bolest jajnika, to je zapravo složeni poremećaj s promjenama funkcije mnogih sustava. U osnovi najčešće postoji povećano lučenje androgena (najčešće testosterona), žene su vrlo često preuhranjene ili jasno pretile, imaju trajno povećane količine estrogena zbog kojih se javlja hiperplazija endometrija, često uz to postoji rezistencija na inzulin ili šećerna bolest. Za razliku od žena s hipotalamičkom amenorejom, u ove skupine žena sa sekundarnom amenorejom nema opasnosti od lomova kostiju, ali postoji ozbiljna opasnost od nastanka tzv.metaboličkog sindroma I brojnih rizika koji ga prati: visoki krvni tlak, povišena razina masti u krvi, koronarna bolest itd…

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Radila sam beta hcg test 16 dana nakon ovulacije i i rezultati nalaza su pokazali <2.0, medjutim, menstruacija mi je izostala, pa me zanima da li se ipak radi o trudnoci.

Postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. U normalnim intrauterinim trudnoćama, vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Postovani,s obzirom da pokusavamo dobiti dijete zanima me svako koliko je dobro imati odnose?svaki dan,svaki drugi?Nama je najveci problem sta imamo odnose svaki dan i koji put vise puta pa me zanima sta se dogada sa sjemenom ako se konzumira tako cesto?Negdje pise da kvaliteta pada a negdje da je dobro imate ceste odnose..Vjerovatno je glupo pitanje ali me muci vec dosta vremena.Hvala.Lp

Kada je najlakše zanijeti

Što je normalna sposobnost zanošenja?

U zdravih žena i muškaraca najveći se broj trudnoća dogadja unutar prvih 6 mjeseci redovitih spolnih odnosa. Tijekom prvog mjeseca zanijet će ih nekih 30%. Unutar 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa zanijet će ukupno 85% parova. Tijekom idućih će 36 mjeseci uspjeti zanijeti još oko polovine od preostalih 15%. Tijekom života spontano će uspjeti zanijeti još nekih 5-7% od onih koji nisu uspjeli postići trudnoću ni nakon 48 mjeseci . Ostali su neplodni parovi koji mogu zanijeti uz pomoć neke od metoda potpomognutog zanošenja. U jednom malom postostku to su i parovi kojima se može pomoći promjenom nekih nepovoljnih životnih navika.

Koja je mogućnost zanošenja tijekom ciklusa?

Mogućnost zanošenja ovisi o postojanju ovulacije i postojanju i kvaliteti sjemena. Zanosi se tijekom 5 dana prije ovulacije do same ovulacije, najčešće tijekom jednog do dva dana prije ovulacije. Nakon ovulacije mogućnosti za zanošenje više nema.
Kvaliteta sjemena mijenja se s razdobljem apstinencije. Pokretnost, morfologija i broj spermija najveći je nakon apstinencije koja traje 2-3 dana. Dulja apstinencija smanjuje oplodnu sposobnost spermija. Zbog toga najveće izglede za zanošenje imaju zdravi parovi koji imaju odnose svaki ili svaki drugi dan, premda će i učestalost odnosa od 2 puta tjedno ako oni započmu ubrzo nakon menstruacije osigurati da se odnos dogodi u razdoblju najpovoljnijem za zanošenje.

Žene mogu prepoznati ovulaciju praćenjem izgleda i količine cervikalne sluzi ili odredjivanjem prisutnost hormona luteinizacije u mokraći. U vrijeme ovulacije cervikalna je sluz potpuno prozirna i rijetka gotovo poput vode.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Dr. Škrablin nastavlja s radom u Poliklinici Bates, Svetice 15,

te u Poliklinici Area Fertility, Voćarska cesta 14, Zagreb.