Kada moram ginekologu?

Trudna sam i primjećujem:

1. KRVARENJE –Svako krvarenje tijekom trudnoće je opasno. Najopasnije je kad najavljuje pobačaj ili prijevremeni porod.
2. BOL – blagi pritisak I punoća u zdjelici tijekom prvog tromjesečja normalan su znak rane trudnoće, ali svaka druga bol , posebice praćena krvarenjem ili iscjetkom mora biti razjašnjena
3. ISCJEDAK IZ RODNICE – u trudnoći uobičajen je pojačani bjelkasti sekret iz rodnice, no svaka druga promjena iscjetka, posebice u koliko postaje žut, gnojav ili sukrvav može uputiti na opasnost pobačaja , prijevremenog poroda ili drugih patoloških pojava.

Ali, najopasnije poremetnje trudnoće nerijetko prolaze BEZ SIMPTOMA. Mogu se zapaziti tek kod redovitih pregleda u trudnoći.

KADA MORAM GINEKOLOGU?

Nisam trudna i primjećujem :

-promjene na stidnici, svrbež, otvrdnuće ili ozljedu koja krvari

-nagli porast obujma trbuha I nejasna bol u trbuhu

-promjena iscjetka iz rodnice, primjese krvi izmedju menstruacija, krv nakon odnosa

-čvor u dojci, iscjedak iz dojke, promjena areole ili otvorena rana na dojci

U peri i poslijemenopauzi:

• Ponovna pojava krvarenja iz rodnice, sukrvica, posve nepravilna krvarenja
• Promjena iscjetka iz rodnice, neugodan miris iscjetka

U koliko imate nešto od navedenog, nemojte se bojati. Što ranije postavimo dijagnozu I što Vas ranije počnemo liječiti uspjeh je bolji. A, osim toga, najčešće se, I kada imate smetnje, uopće ne radi o ozbiljnoj bolesti. A saznati da je strah bio neopravdan, najljepši je mogući osjećaj!!!!

Simptomi u perimenopauzi

Glavne promjene koje prate godine prije posljednje mjesečnice uzrokovane su postepenim padom lučenja progesterone I estrogena iz jajnika I promjenama u njihovom medjuomjeru. Pad lučenja progesterone najavljuje postepeni prestanak ovulacija. Obično ga slijedi postupni pad lučenja estrogena, koje, nakon nekoliko godina, može potpuno prestati. Procjenom vrijednosti estradiola, (E2) , hormona koji stimulira folikule (FSH) , antimilerovog hormona (AMH) I nekih drugih hormona koje luči jajnik, indeksa tjelesne mase (BMI) I navike pušenja, može se, donekle, procijeniti kada će menstruacije posve prestati.Medjutim, promjene u tijelu koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme javljaju se I mogu se pratiti I nekoliko godina prije menopause.

Ciklus obično postaje sve kraći, dkale žena koja je imala ranije ciklus na 28-30 dana prvo će primijetiti da menstruacije postaju učestalije. U jednom trenutku će posve prestati. Ta zadnja menstruacija je menopauza. Nakon toga, svako krvarenje , neovisno o količini može ukazati na problem I mora biti razjašnjeno.

Najčešći simptomi u perimenopauzi

Navale vrućine.

U većine žena prate menstruaciju tijekom godina koje prethode menopauzi I tada nisu neugodni. S godinama postaju neugodniji. Žene ih opisuju kao nagli osjećaj vručine u prsima I licu, koji se potom širi cijelim tijelom. Nakon vručine koja se osjeća nekoliko,m inuta slijedi profizno znojenje I nerijetko, palpitacije ( “preskakanje” srca). U nekih žena javlja se strah, čak I zimica….. Napadaji valova vručine mogu se javljati tijekom dana, no još su češći noću. Napadaji vručine traju obično dulje od godinu dana, no u nekih žena nastavljaju se dugi niz godina, pa I nakon 70.-te.

Poremetnje spavanja

Imaju ih I žene koje nemaju napadaje vrućine. Susreću se I u preko 50% pre I postmenopauzalnih žena. Često ih prate , ili čak uzrokuju strah I depresija. Premda liječenjem navala vrućine I san može postati kvalitetniji, ima mnogo žena u kojih se poremetnje spavaju nastavljaju I kada su navale vrućine zaustavljene.

Depresija

U vrijeme menopauzalne tranzicije, depresija se javlja u mnogih žena, posebice onih koje nikada ranije nisu imale psihičkih problema.

Suhoća rodnice

To je izravna posljedica pada u koncentracijama estrogena. Sluznica rodnice ima receptore za estrogene, pa, kada ih više nema postaje tanka, s posljedicom suhoće, pečenja, svrbeža I poteškoća kod spolnih odnosa.  Rodnica se skraćuje I suzuje. Dok se suhoća rodnice može susresti u ne više od 3% žena reprodukcijske dobi, kod onih u vrijeme kasne menopauzalne tranzicije ima je oko20% žena, a  čak do 50% onih u poslijemenopauzi,. Smetnje se s vrmenom pogoršavaju. Nastavak spolne aktivnosti ima značajan protektivni učinak.

Spolna funkcija

Sa smanjenjem koncentracije estrogena smanjuje se dotok krvi u genitalne organe. To je glavni razlog za smanjenje vlaženja rodnice I smanjenje spolnog nagona. Suhoća rodnice I nelagoda kod odnosa dodatni su nepovoljni učinak. Ove tegobe odlično reagiraju na lokalno liječenje estrogenima.

Bolovi u zglobovima

To su smetnje koje gotovo redovito prate peri I poslijemeopuzalčne godine I susreću se u više od polovice žena. Teže su izraženi u debelih I depresivnih. Smetnje se mogu ublažiti lokalnom I sistemskom primjenom estrogena.

Neke žene imaju izražene bolove u dojkama I migrene u vrijeme posljednjih mjesečnica prije menopause.

Lučenje estrogena iz jajnika nakon menopause gotovo posve prestaje. Jajnik I dalje luči testosterone, a on se u masnom tkivu konvertira u estrogen, pa je manjak estrogena uvijek niži u žena većeg indeksa tjelesne mase. Glavne  dugoročne posljedice nedostatka estrogena su:

• Gubitak koštane mase I osteoporoza – najveći je u prvim godinama nakon menopause
• Kardiocirkulacijske bolesti
• Demencija
• Artritis
• Promjena sastava tijela- nagomilavanje masti
• Promjene kože-atrofija
• Poremetnje ravnoteže

Tumori jajnika

Najveći broj žena s tumorom jajnika nemaju simptoma. Tvorba se obično otkrije tijekom rutinskog fizikalnog pregleda, tijekom ultrazvučnog pregleda ili u vrijeme druge pretrage trbuha. One žene koje pak imaju tegobe najčešće se žale na akutnu ili kroničnu bol u trbuhu ili druge probleme poput rastućeg abdominalnog obujma ili ascites.
Tumori manji od 5 centimetara vidljivi ultrazvukom, ispunjene prozirnom tekućinom i bez odebljanja stijenke , papila ili solidnih dijelova unutar tvorbe, najvjerojatnije su funkcionalne luteinske ciste ili druge ciste koje se vremenom ne mijenjaju ili koje običnopuknu i nestaju . Vrijednosti buljega kjojsi se najčešće radi su niske ili granične.Tvorbe adneksa veće od 5 centimetara, bilateralne, rastuće ili one koje ne nestaju, one koje se ultrazvukom projiciraju kao papilarne tvorbe sa solidnim, multicističnim ili septiranim odjeljcima zahtijevaju pomno praćenje i daljnje pretrage. Maligne tvorbe obično prate i povišenje vrijednosti tumorskih biljega. Svaku sumnjivu tvorbu na jajniku valja patološkohistološki obraditi. Oko 80 % tvorbi koje su se ultrazvukom doimale dobroćudnima bile su dobroćudne i nakon patološkohistološke obrade. Ultrazvuk je, međutim, manje točan u dijagnosticiranju zloćudnih promjena. Od 14 od 131 promjene koje su ultrazvučno okarakterizirane kao vjerojatno zloćudne, samo je jedna od njih (7%) bio zaista rak jajnika. MRI je usporediva s ultrazvukom u ocijenjivanju prirode adneksalnih tumora i korisna je u daljnjoj identifikaciji tvorbi koje se ultrazvukom ne mogu lako svrstati u jasno dobroćudne ili sumljive. Može se koristiti i CT. Konačna dijagnoza postavlja se ipak uvijek patološkohistološkom pretragom, pa je stoga najpametnije operirati svaku ženu u koje se nekom od metoda slikovne dijagnostike posumnja na zloćudni tumor jajnika.