13.12.2025 | Blog
Normalna rana trudnoća
Sitne dimenzije oplodjene jajne stanice i ranog embrija onemogućuju vizulizaciju rane trudnoće do trenutka kada dosegnu granice razlučivosti danas dostupnih metoda slikovne dijagnostike. Medjutim, postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. U normalnim intrauterinim trudnoćama, vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.
Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke, u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.
Trofoblast stvara mnoge druge proteine i hormone, od kojih su dobro istražene promjene vrijednosti estradiola i progesterona u normalnoj i poremećenim trudnoćama te, korištenjem odredjivanja vrijednosti progesterona, ocijenjena mogućnost razlikovanja normalne, od poremećene intrauterine i ektopične trudnoće. U normalnoj intrauterinoj trudnoći vrijednosti serumskog progesterona mogu biti vrlo različite, no značajno su niže vrijednosti nadjene u ektopičnih i intrauterinih trudnoća koje se ne razvijaju normalno. U jednoj metaanalizi nadjeno je da je samo u 0,3% normalnih vijabilnih intrauterinih trudnoća serumska vrijednost progesterona niža od 5 ng/mL (15,9 nmol/L). Ovako niske vrijednosti pomažu isključiti normalnu intrauterinu trudnoću, ali se njima ne može razlikovati ektopična od odumrle intrauterine trudnoće. Vrijednosti pak progesterona u serumu iznad 20 ng/mL (63,6 mmol/L) s velikom vjerojatnošću isključuju ektopičnu trudnoće, jer su tako visoke vrijednosti nadjene samo u 2,6% ektopičnih trudnoća. Pouzdanost niskih vrijednosti progesterona u predvidjanju nevijablinih trudnoća jako je različita u različitih populacija žena, a jednako tako razlikuje se u žena s nevijabilnom spontanom trudnoćom od onih u kojih je nevijabilna trudnoća nastupila nakon primjene metoda hiperstimulacije jajnika . Prema mišljenju većine istraživača, premda su vrijednosti progesterona u serumu korisne u razlikovanju uredne od poremećene rane trudnoće ili ektopične trudnoće, one uglavnom potvrdjuju dijagnozu koja se postavlja kombinacijom transvaginalne ultrazvučne pretrage i vrijednosti HCG-a u serumu, pa se najčešće ne odredjuju rutinski.
Prvi jasni znak postojanje trudnoće u maternici je postojanje gestacijskog mjehura. Gestacijski mjehur je ultrazvučni, a ne anatomski termin. Gestacijski mjehur je sitno razrjedjenje unutar debelog endometrija ( decidue) i vidi se lateralno od središnje linije materišta.
U normalnoj trudnoći, gestacijski mjehur raste brzinom od 1 mm/dan. Daljim rastom, unutar gestacijskog mjehura, pojavljuje se najprije žumanjčana vreća ( s 5 tjedana menstruacijske dobi) , a potom i plod . Diskriminatorna veličina gestacijskog mjehura za vizualizaciju žumanjčane vreće transvaginalnim ultrazvukom je 5-13 mm, ovisno o frekvenciji korištene ultrazvučne sonde. Embrij postoji od 9. tog dana nakon oplodnje,a najranije se vidi transvaginalnim ultrazvukom kao zadebljanje žumanjčane vreće. Srčana aktivnost mora se vidjeti u plodova duljine 4 mm.
Do duljine ploda od 18 mm ne vide se ni tjeme ni trtica ploda, već se zapravo mjeri najveća duljina ploda. Tada se zatvara gornja neuropora i iz nje razvija mozak i glava, a iz stražnje produljuje se rep. Jasno se ističu pulzacije srca i one se vide prije no što se plod može jasno razgraničiti od žumanjčane vreće. Nadalje, rep nestaje i stvaraju se izbočenja ruku i nogu sa stvaranjem stopala i postranično ruku. Udaljenost tjeme – trtica mjeri se nakon što dimenzije ploda narastu do 17-22 mm. S 10 tjedana gestacije plod poprima obilježja čovjeka i od tog se vermena zove fetusom . Dakle, fetalno doba započinje s 70 dana gestacije.
Opširnije
12.12.2025 | Blog
Ultrazvučna dijagnostika u trudnoći, ginekologiji I porodništvu
Uz klinički pregled (anamneza, inspekcija I palpacija organa) koji je uvijek osnova svake dijagnoze u kliničkoj medicini, ultrazvuk je dodatna pretraga koja njeno postavljanje bitno olakšava. UZV je jedina slikovna metoda koja omogućuje ponovljeni pregled djeteta tijekom trudnoće. UZV je subjektivna metoda pa kvaliteta nalaza jako ovisi o poznavanju kliničkog nalaza, motiviranosti pregledavatelja, kvaliteti UZV uredjaja, pravilnom odabiru sonde kojom se pregled obavlja I znanju I iskustvu liječnika koji obavlja pregled. Idealno je kad isti liječnik koji obavlja klinički pregled istodobno obavlja I pregled genitalnih organa ili djeteta UZV-om. Sve drugo je zbog subjektivnosti metode potencijalno manje precizno.
To je metoda kojom se bezopasno pregledavaju genitalni organi (maternica, jajnici, drugi organi u maloj zdjelici) I kojom se prati napredovanje trudnoće I razvoj djeteta. Ultrazvuk je dijagnostička metoda. Kod ultrazvučnog pregleda koristimo ultrazvučni aparat, ultrazvučnu sondu i posebni gel koji olakšava stvaranje slike.
Svaki UZV pregled je posve bezbolan.
Kako nastaje UZV slika I koje metode stvaranja slike postoje?
Koristeći valove zvuka visokih valnih dužina koji se dijelom odbijaju, a dijelom propuštaju, ovisno o gustoći tkiva kroz koji prolaze, stvaraju se slike unutrašnjih organa. Prilikom ultrazvučnog pregleda nema straha od zračenja jer ne koristi ionizirajuće zračenje. Slike se stvaraju sada, u realnom vremenu. Ultrazvukom se može prikazati struktura, ali i gibanje unutarnjih organa te protok krvi u krvnim žilama (to je obojeni UZV ili color dopler). Osnovna slika koju stvara uredjaj je dvodimenzionalna slika (2D UZV). Danas je moguće stvoriti I fiksne trodimenzionalne slike organa (3D UZV), a može se stvoriti I trodimenzionalna slika gibanja (4D UZV). Posebnom organizacijom već napravljenih dvodimenzionalnih slika, aparat može stvoriti I točno odredjene,zadane presjeke nekih organa (5D UZV). 3D, 4D I 5D UZV imaju odredjene indikacije, no za kvalitetnu dijagnostiku I u ginekologiji I u porodništvu dovoljna je kvalitetna 2D UZV slika I dovoljno iskustvo liječnika koji obavlja pregled.
Tehnika pregleda :
- Pregled traje nekih 15-20 minuta, u odredjenim situacijama I dulje
- Izvodi se ultrazvučnom sondom prislonjenom uz kožu ili uvedenom u rodnicu
- Pacijentica obično leži na krevetu s blago podignutom glavom, a kod vaginalne pretrage mora imati podignutu zdjelicu
- Pregledavani dio tijela namaže se gelom, a vaginalna sonda oblaže sterilnim kondomom u koji se prije presvljačenja sonde stavi malo gela
- Liječnik pomiče sondu preko namazanog dijela tijela ili u rodnicu uvodi vaginalnu sondu
- Nakon što se pregled obavi, gel se briše, a, s obzirom da nije mastan, ne ostavlja tragove ili mrlje
Treba li za pregled UZV-om posebna priprema?
Za većinu UZV pretraga u ginekologiji ili porodništvu nije potrebna posebna priprema. Medjutim, kao što je preporučljivo i za druge vrste pregleda, potrebno je nositi što udobniju odjeću. Zbog sonde potrebno je ukloniti svu odjeću i nakit kako bi se pregledani dio tijela mogao najbolje pregledati.
Može li se prilikom ginekološkog UZV pregleda obaviti I pregled crijeva?
Ultrazvuk nije idealna metoda za pregled crijeva, odnosno organa koji su ispunjeni zrakom ili plinom jer upravo zrak ili plin prekida ultrazvučne valove .
Smeta li pretrazi debljina?
Vrlo je teško dobro obaviti ultrazvuk kod adipoznih žena jer mast apsorbira UZV valove I stvara slabi kontrast. Što je debljina potkožnog tkiva veća to je, na žalost, UZV slika slabije kvalitete.
Koliko je pregleda UZV-om potrebno obaviti u trudnoći?
Preporuke su različite. Uobičajeno je u prvih nekoliko tjedana amonoreje UZV-om potvrditi trudnoću I, usput, dokazati da je ona smještena u maternici. Na taj način najsigurnije se isključuje ektopična trudnoća, što je vrlo važno jer se nerijetko u ranoj trudnoći javljaju simptomi koji mogu ukazivati na ektopičnu trudnoću, a u nekih je žena ona posebno rizična, pa ju je potrebno što rano isključiti.
Potom, pametno je ponoviti pretragu negdje oko 20-tog tjedna jer će se tada moći vidjeti I isključiti većina anomalija koje je tim putem uopće moguće vidjeti. Neki taj pregled zovu “anomaly scan”. S obzirom da se neke anomalije tada još I nisu razvile, nije ih moguće sve vidjeti, pa je, za potpunu sigurnost, pretrage potrebno kasnije ponavljati. Posebno se to odnosi na anomalije bubrega I CNS-a.
Ove dvije pretrage većinom su dovoljne ako je trudnoća normalna I razvija se bez komplikacija.
Uz komplikacije illi rizike pretragu je moguće ponoviti onoliko puta koliko je to potrebno. Posebno se to odnosi na trudnoće u kojih postoje hipertenzivne komplikacije kod trudnice, kolestaza, bubrežne bolesti ili sumnja na zastoj rasta djeteta. Tada se, uz uobičajeni dvodimenzionalni pregled morfologije I veličine djeteta, pretrazi može dodati doplerska analiza (CD). Uz sumnje na neke anomalije može se učiniti I trodimenzionalni, odnosno četverodimenzionalni pregled djeteta (3D/4D). 5D pregled je puno skuplji, no, prema mom saznanju i iskustvu, nema prednosti pred ostalim spomenutim metodama.
Neki roditelji žele pregled UZV-om kod svakog kliničkog pregleda trudnice. To se može učiniti, no, tada pregledi ne smije trajati dulje od nekoliko minuta. Zbog zagrijavanja ciljnih tkiva, dugotrajno pregledavanje samo da bi se dijete “gledalo”, ipak može biti štetno!
U Poliklinici GinOps radimo sve vrste pregleda UZV-om u ginekologiji I porodništvu I s veseljem ćemo obaviti I Vaš pregled.
Opširnije
11.12.2025 | Blog
Citologija vrata maternice i kolposkopija u trudnoći
Premda to nigdje nije sustavno usporedjivano, drži se da se cervikalna citologija trudnice ne razlikuje od one netrudnih žena, ali je interpretacija rezultata teža.
Izgled vrata maternice u trudnoći mijenja se maroskopski, a citološka slika obrisaka i histološka slika materijala uzetog biopsijom ili konizacijom, zbog graviditetnim je promjena, drugačija. Na ektocerviksu pojačana je prokrvljenost, epitel premazan octenom kiselinom pokazuje izrazitiju reakciju, a sam je volumen tkiva zbog hipertrofije fibromuskularne strome povećan. Nerijetko prisutan je i upalni infiltrat koji dodatno remeti citološku dijagnostiku. Endocerviks je izvrnut, a cilindrični epitel izložen kiselom iscjetku rodnice pokazuje sklonost izrazitoj pločastoj metaplaziji. Stanični elementi vrata maternice su pod utjecajem visoke koncentracije estrogena promijenjeni. Javlja se hiperplazija bazalnih stanica, metaplazija je većinom nezrela, stroma decidualizira, a primjećuju se i značajke Arias Stella fenomena. Iako su stanične razlike gledano svjetlosnim mikroskopom nerijetko velike, citometrija je pak pokazala da je CIN morfološki jednak u i izvan trudnoće.
Kolposkopija u trudnoći
Kolpokopija u trudnoći zahtjeva izrazitu vještinu kolposkopičara. Izvrnuće donjeg dijela endocervikalnog kanala progresivno je, a osjetljivost izvrnutog epitela na kiselost rodnice sve veća tijekom trudnoće.Ovaj je proces posebno vidljiv tijekom prve trudnoće. Prema koncu prvog trimestra, izvrnuće i posljednična pločasta metaplazija dovode do stvaranja kolumnarnih izbočenja i otoka nezrelog metaplastičnog epitela. Tipična slika cilindričnog epitela, slike bobica groždja, tada nestaje. Tijekom drugog trimestra ovaj proces dalje napreduje stvarajući sloj nježnog i mutnog epitela koji će jako pobijeliti nakon premazivanja 3%-5% octenom kiselinom. Zbog izrazito pojačane prokrvljenosti i plavog tona okolnog tkiva izražajnost acidobijelog epitela još je jača. U ovim je područjima sasvim fiziološke nezrele metaplazije moguće zamijetiti fine punktacije, pa i sliku nježnog mozaika. Ove promjene slične su promjenama koje prate pretklinički i klinički rak. Istodobno, sasvim mala žarišta invazivnog raka, nerijetko je teško uočiti upravo zbog izrazitosti okolnog acidobijelog epitela i difuznih razbacanih krvožilnih abnormalnosti tipičnih za trudnoću. Dodatno, zbog decidualizacije epitel nerijetko postaje žućkast, izbočen i vulnerabilan. Polipoidna površina mijenja tijek krvnih žila pa one poprimaju atipičan izgled. Ovo obično uzrokuje „overgrading“ kolposkopske dijagnoze. Izvrtanje donjeg endocerviksa i progresivna metaplazija završavaju oko 36. tjedna trudnoće. Premda je metaplazija fiziološka, stanice mogu izgledati atipično, pa je za postavljanje konačne dijagnoze nerijetko potrebna patološko-histološka potvrda.
U babinju metaplastički se epitel vraća u cervikalni kanala, a metaplazija postaje zrela. Tijekom idućih će se trudnoća područje metaplazije koja je postojala u ranijoj trudnoći ponovno donekle izvrnuti, no to izvrnuće više nikada neće biti toliko dramatično kao tijekom prve trudnoće.
U rukama iskusnog liječnika, kolposkopija je sigurna i prilično pouzdana metoda evaluacije nenormalne cervikalne citologije u trudnoći. Cilj je isključiti invazivnu bolest i omogućiti normalan završetak trudnoće u svih trudnica u kojih je to moguće. Premda će u netrudne žene koja ima nenormalan Papa obrisak, biopsija slijediti svaki pozitivan kolposkopski nalaz, u trudne će žene biopsija biti potrebna samo tamo gdje se citološki i kolposkopski ne može isključiti invazija (4, 5), a može se izostaviti tamo gdje su citologija i kolposkopija minimalno promijenjeni (ASCUS i LSIL). Pogreške kolposkopije su, ako se uzima u obzir bez citološkog nalaza su, medjutim uvijek moguće, čak i u vrlo iskusnih kolposkopičara. I na postojanje invazivnog raka samom je kolposkopijom katkad teško posumnjati. Uz blage pak citološke i kolposkopske promjene mikroinvazivni rak nadjen je vrlo rijetko. U opsežnom pregledu do sada objavljenih istraživanja kolposkopija tijekom trudnoće ukazivala je na invazivni rak samo u 68% žena u kojih je konačna dijagnoza bio invazivni rak. U kombinaciji s ciljanom biopsijom, medjutim, vrlo je pouzdana. Mikroinvazivni pak rak bio je nadjen samo u 2 od 754 trudnice s citološkom dijagnozom LSIL i samo u 1 od 350 trudnica s kolposkopskim nalazom koji upućuje samo na LSIL. U koliko su obje metode, citologija i kolposkopija ukazivale na normalan nalaz ili samo LSIL promjenu, nije bilo ni mikroinvazivnog raka, a ni uznapredovalije bolesti .
Tehnički, sam pregled može biti zahtjevan: vizualizaciju vrata maternice nerijetko otežavaju opušteni lateralni zidovi rodnice, gusta endocervikalna sluz može biti posebno obilna i teško ju je ukloniti, tkivo je tijekom trudnoće vrlo osjetljivo i na sam dodir lako krvari. Od pomoći mogu biti vaginalni retraktori, a octena kiselina djeluje mukolitički, pa je uz oprezno brisanje obično prije ili kasnije sluz ipak moguće ukloniti.
Opširnije
11.12.2025 | Blog
Nadzor trudnoće uoči termina
Premda je trudnoću potrebno pratiti od zanošenja, s približavanjem termina poroda taj nadzor postaje sve važniji, a pregledi češći. U tom su razdoblju, naime, rizici za dijete i majku veći nego ranije. Izuzetno je važno pažljivo procijeniti postizanje djetetove pune zrelosti, izglede za normalan vaginalni porod ili potrebu da se obavi carski rez, kao i pravilno procijeniti je li oksigenacija djeteta i dalje dobra i nastavlja li se normalan rast djeteta ili su i tu komplikacije moguće ili već postoje. U rizičnih i poremećenih trudnoća jako je važno pratiti zdravlje trudnice koje se s približavanmjem termina može naglo narušavati.
Znamo da je i za majku i za dijete vaginalni porod najbolja opcija i tu nema dvojbi. Složit ćete se samnom da nešto opasno “ne štima” ako se proporcija radjanja carskim rezom primakla, čak i premašila brojku od 50% u mnogim bolnicama. A, istodobno, još uvijek se carski rez ne napravi upravo tamo gdje je neophodan i to onda to nosi ogromne posljedice za majku, dijete, opstetričara i sve uključene.. Hoće li trebati carski rez iskusni će porodničar najčešće moći procijeniti mnogo prije punog termina, premda se, naravno, indikacija može pojaviti u akutnim situacijama neposredno prije ili u samom porodu. Danas se, medjutim, carski rez najčešće bira zbog “ugode “ trudnice i doktora. Dogovara se tjednima unaprijed i radi bez medicinski opravdanog razloga. No, sve je brzo gotovo, dok kod vaginalnog poroda žena prolazi ne baš najugodnije razdoblje, a doktor se treba mnogo više potruditi. I to zna trajati satima! Preuzeli smo navike “razvijenog svijeta” koje iz mnogo razloga kojih postajemo svjesni sve više sigurno nisu dobra opcija. Proces radjanja nešto je nenadoknadivo dobro za dijete i za njegovu majku i vaginalni porod valja forsirati gdje god je to moguće. Ali zato u antenatalnoj skrbi treba provesti dosta vremena kako bi se to objasnilo trudnici i kako bi ju se na njega pripremilo.
Sve gore navedeno, dakle: zrelost djeteta, ugroženost djeteta, potreba za carskim rezom ili ne može se procijeniti u terminu poroda, posebice točno u koliko opstetričar vodi tu trudnoću od početka. Postoje metode kojima se to može precizno ustanoviti; serijsko kliničko praćenje trudnoće, ASC-amnioskopija, ACZ-amniocenteza, pravilna serijska UZV biometrija od prvog trimestra i kombinacija tih metoda, uz naravno CTG (kardiotokografija) i doplerske metode. Neke od tih metoda na žalost obavljaju samo stari, iskusni opsatetričari, jer se novim “tehnologijama” pokušava zamijeniti stare prokušane i jednostavne, godinama provjerene i sigurne metode. Neke jednostavne metode se, posve neopravdano, smatraju zastarjelim!!!!
Izračunavanje termina poroda matematički, formulom koja za to postoji, pravilno predvidja samo oko 5% dana poroda. Zbog variranja datuma ovulacija i u žena s pravilnim ciklusima, trudnoća uvijek može biti “malo manja ili malo veća”. To “malo veća ili manja “ trudnoća još je češća u žena u kojih su ciklusi neredoviti. Dobro znamo da se dijete treba roditi onda kada je potpuno zrelo. Tada porod započinje spontano i taj trenuitak valja čekati. Svako ishitreno, danas nerijetko iz kojekavih razloga ranije radjanje /planirani porod indukcijom, izborni, dogovoreni carski rez/, može smanjiti djetetove šanse za, uz ostale probleme koje zbog toga može imati, normalan intelektualni razvoj. Treba znati prepoznati kada je postignuta djetetova zrelost i ne dopustiti radjanje prije toga. S trudnicom valja razgovarati i objasniti joj zašto je to potrebno.
Istim ili sličnim metodama prepoznat ćemo poteškoće u opskrbi kisikom kod djeteta. Iskustan opstetričar će, prema promjenama nalaza na vratu maternice , dinamici spuštanja glavice u porodjajni kanal, ranijim porodima i, nerijetko, psihosomatskim osobitostima trudnice procijenti hoće li u konkretne žene biti mogući i je li izgledan normalan vaginalni porod. U dijela onih koje imaju problem, mogu se pravodobno savjetovanjem i odredjenim postupcima malo promijeniti okolnosti i popraviti izglede za vaginalni porod. S druge strane, u onih u kojih vaginalni porod ne dolazi u obzir, to valja uočiti uočiti na vrijeme, planirati gdje obaviti carski rezi i odlučiti kada. U ovih je trudnica posebno važno točno procijeniti zrelost djeteta kako se planirani carski rez ne bio radio prije no što je dijete zrelo za život iozvan majke.
Opširnije
04.12.2025 | Blog
leukoreja
Što je leukoreja?
Iscjedak koji se izlučuje iz rodnice u većoj ili manjoj količini zove se leukoreja.
Postoji li leukoreja kod zdrave žene?
Rodnica zdrave žene uvijek je donekle vlažna jer u nju dospijevaju sekreti endocervikalnih žlijezda (žlijezde koje oblažu unutrašnjost vrata maternice) i nešto tekućine endometrijskih žlijezda, no taj iscjedak ne curi iz rodnice, nema mirisa, ne sadrži krv i gotovo je proziran. U vrijeme ovulacije postaje obilniji, proziran je poput vode i dade se opipati na izlasku iz rodnice. U koliko kapnemo kap te tekućine na predmetno staklo i to pogledamo pod mikroskopom u ordinaciji vidjet ćemo samo stanice normalne površine rodnice i po koji leukocit. U njemu nema bakterija, gljivica ili puno leukocita. Izrazito pak oskudan ili izostali sekret stvara jako suhu rodnicu što čini velike probleme (o tomu ću uskoro opširno pisati).
Zašto je leukoreja problem?
Pojačano izlučivanje iz rodnice može ukazivati na ozbiljan problem. U nekih žena taj iscjedak ukazuje i upozorava na organski problem koji postoji negdje u predjelu unutarnjeg genitala. Mogu postojati patološke promjene u rodnici, polipi ili bradavice vrata maternice ili njene unutrašnjosti (endometrija), upale vrata maternice, maternice ili jajovoda, velike deformacije sluznice vrata maternice, dobroćudne ,ali i zloćudne novotvorine. Premda je jajnik daleko i zapravo fizički posve odvojen od rodnice, leukoreja odredjenog oblika može pokazivati čak i bolest jajnika, nerijetko karcinoma. U druge pak velike skupine žena obilan iscjedak nije posljedica organske bolesti genitala, nego je konstitucijski ili funkcionalni problem. U tom, medjutim, slučaju, premda sam nije znak problema, može to postati ako se u obilnom sekretu pojave mikroorganizmi koji će onda prouzročiti bolesti. U svakom pak slučaju leukoreja je neugodan higijenski problem.
Kakva leukoreja može biti
Iscjedak može biti više ili manje obilan, različite boje, konzistencije, mirisa. Katkad sadrži krv. Neke leukoreje više su ili manje iritabilne: uzrokuju pečenje, svrbez; neke su vrlo blage, mogu biti žute, zelene, prozirne, konzistencije bjelanjka jajeta. U nekih su žena izuzetno neugodnog mirisa, kiselog ili mirisa truleži. U nekih su gljivice neodvojiv problem. Kod drugih se pak mogu primjetiti i „tračci“ ili je izrazito gusta, viskozna ili teče poput mlijeka. U nekih žena primjećuje se udruženost leukoreje s problemima drugih organa, npr. probavilom. Katkad je leukoreja tako obilna da „teče“ niz noge ili je miris toliko intenzivan da ga se ne može ukloniti nikakvim kupanjem ili tuširanjem.Nerijetko leukoreju prati vaginizam ili dispareunija (bolan odnos). U nekih je žena prisutna prije menstruacije ili se čak javlja umjesto nje, u nekih poslije, a u nekih praktički tijekom cijelog ciklusa. Može trajati od prve menstruacije, čak početi i prije nje, ili se pojaviti tijekom života: npr nakon neke preboljele teže bolesti. Popratne pojave mogu biti izraziti psihički problemi: tuga, očaj, strah, tjeskoba, depresija, tjelesno propadanje zbog posvemašnjeg gubitka apetita, ali i gojaznost.
Opširnije
10.11.2025 | Blog
Je li kronična bubrežna bolest prepreka trudnoći?
U koliko je bubrežna djelotvornost smanjena za više od 50% /klirens kreatinina snižen, plazmatski kreatinin 2 puta vi{i od granice normale za trudnoću/ vjerojatnost zano{enja i iznošenja je minimalna. Uz blaže poremećenu bubre`nu funkciju zano{enje i iznošenje je moguće i trudnoća većinom teče normalno . Poremetnje u trudnoći i njen ishod ovise o osnovnoj bolesti bubrega i stupnju oštećenja bubrežne djelotvornosti. Općenito, pogoršanje bubrež`ne funkcije može uzrokovati uroinfekcija ili pijelonefritis u trudnoći, a ishod trudnoće jako ovisi o istodobno postojećoj ili izostaloj hipertenziji. Uz težu ili tešku insuficijenciju redovito se razvija hipertenzija i dalje pogoršava bubrežna djelotvornost. Trudnoća sama po sebi većinom ne remeti prirodni tijek osnovne bubrežne bolesti. Izuzetak su IgA nefropatija, fokalna glomeruloskleroza, refluksna nefropatija i membranoproliferativni glomerulonefritis. Kod sistemskih bolesti u kojih je zahvaćen i bubreg, zanošenje je najpametnije odgoditi do postizanja dugotrajnije remisije osnovne bolesti.
Uz kroničnu bolest glomerula, početkom trudnoće povećava se, kao što je i očekivano, renalni protok plazme i glomerularna filtracija. Manji broj funkcionalnih jedinica ipak ne može osigurati maksimum povećanja oba parametra jednak onome u zdrave žene. Apsolutno povećanje i dosegnuta prilagodba bubrežne funkcije u žene s bolesnim bubrezima niža je dakle no u zdravih. To je razlog skromnijem povećanju cirkulirajućeg volumena krvi, smanjenoj renalnoj perfuziji, smanjenoj ekskreciji natrija, smanjenoj uteroplacentarnoj perfuziji i redovito nastupajućoj hipertenziji. Ishod je visoka učestalost fetalne hipotrofije i visoki perinatalni mortalitet koji uz hipertenziju kombiniranu s proteinurijom može iznostiti i 45%. Drži se da bubreg toliko oštećen da ne može dodatno povisiti protok krvi i glomerularnu filtraciju u koliko su predgraviditetne vrijednosti kreatinina 124 umol/L ili više .
Trudnoću trudnice s bubrežnom insuficijencijom valja voditi iskusan opstetričar uz dostupnost ustanove koja može pružiti optimalnu dijagnostiku i skrb za majku i dijete. Pored odredjivanja kreatinina i klirensa kreatinina prije trudnoće i rano tijekom prvog tromjesečja preporuča se stalan nadzor nad parametrima bubrežne djelotvornosti /kreatinin, klirens kreatinina, elektroliti, osmolarnost plazme i acidobazna homeostaza/, proteinurijom i serumskim vrijednostima proteina i kolesterola, vrijednostima krvnog tlaka, uz redovitu bakteriološku pretragu urina i odredjivanje serumskih vrijednosti urične kiseline, transaminaza i broja trombocita.
Laboratorijske parametre valja odredjivati bar svakih 4 tjedna . Pored mirovanja i niskoproteinske dijete /manje opterećenje mezangijalnih kapilara makromolekulama sprečava napredovanje skleroze glomerula/ valjanost ostalih modaliteta liječenja /antihipertenzivi, antikoagulancije/ je dvojbeno. shod trudnoće odredjuju dva parametra: glomerularna filtracija i krvni tlak . Uz nagli pad glomerularne filtracije ili porast krvnog tlaka valja razmotriti prekid trudnoće. Premda je uz rastući krvni tlak i proteinuriju diferencijalna dijagnoza prema superponiranoj gestozi gotovo nemoguća, svaku trudnicu pod sumnjom na superponiranu gestozu valja hospitalizirati zbog prirode gestoze: mogućnosti akutnih, nepredvidivih teških pogoršanja. Nadzor djeteta mora biti stalan i intenzivan.
Opširnije
