Nenormalno krvarenje iz maternice žene reprodukcijske dobi

Nenormalno krvarenje iz maternice je svako krvarenje koje odstupa od uobičajenog ritma, regularnosti, trajanja I obilnosti.

Postoje brojnI uzroci ovakovih krvarenja. Jedan dio može se prikazati nekom od “imaging” tehnika (npr. UZV) I dokazati  patološkohistološkom analizom; to su polipi, adenomioza, leiomiom, maligne promjene I hiperplazija endometrija. Druge se promjene ne vide “imaging”tehnikama I imaju netipičnu patološkohistološku sliku; to su krvarenja radi koagulopatija, krvarenja radi poremetnji ovulacija, krvarenja radi disfunkcije endometrija, zbog jatrogenih uzroka I neklasificirana krvarenja.

Uz redovite cikluse , teško d aje uzrok dlakavosti problem jajnika. No i to može biti. U koliko se uz dlakavost jave i neki drugi simptomi (promjena glasa, npr…..) dobro je obaviti pregled i obradu….

Tumori jajnika

Najveći broj žena s tumorom jajnika nemaju simptoma. Tvorba se obično otkrije tijekom rutinskog fizikalnog pregleda, tijekom ultrazvučnog pregleda ili u vrijeme druge pretrage trbuha. One žene koje pak imaju tegobe najčešće se žale na akutnu ili kroničnu bol u trbuhu ili druge probleme poput rastućeg abdominalnog obujma ili ascites.
Tumori manji od 5 centimetara vidljivi ultrazvukom, ispunjene prozirnom tekućinom i bez odebljanja stijenke , papila ili solidnih dijelova unutar tvorbe, najvjerojatnije su funkcionalne luteinske ciste ili druge ciste koje se vremenom ne mijenjaju ili koje običnopuknu i nestaju . Vrijednosti buljega kjojsi se najčešće radi su niske ili granične.Tvorbe adneksa veće od 5 centimetara, bilateralne, rastuće ili one koje ne nestaju, one koje se ultrazvukom projiciraju kao papilarne tvorbe sa solidnim, multicističnim ili septiranim odjeljcima zahtijevaju pomno praćenje i daljnje pretrage. Maligne tvorbe obično prate i povišenje vrijednosti tumorskih biljega. Svaku sumnjivu tvorbu na jajniku valja patološkohistološki obraditi. Oko 80 % tvorbi koje su se ultrazvukom doimale dobroćudnima bile su dobroćudne i nakon patološkohistološke obrade. Ultrazvuk je, međutim, manje točan u dijagnosticiranju zloćudnih promjena. Od 14 od 131 promjene koje su ultrazvučno okarakterizirane kao vjerojatno zloćudne, samo je jedna od njih (7%) bio zaista rak jajnika. MRI je usporediva s ultrazvukom u ocijenjivanju prirode adneksalnih tumora i korisna je u daljnjoj identifikaciji tvorbi koje se ultrazvukom ne mogu lako svrstati u jasno dobroćudne ili sumljive. Može se koristiti i CT. Konačna dijagnoza postavlja se ipak uvijek patološkohistološkom pretragom, pa je stoga najpametnije operirati svaku ženu u koje se nekom od metoda slikovne dijagnostike posumnja na zloćudni tumor jajnika.

Ovulacija je rijetko uvijek u isto vrijeme. Osim u žena s idelnim ciklusima, može se dogoditi doslovce svaki dan….Zato nije dobro pouzdavati se u “računanja” i pretpostavke. Bolje je uzeti djelotvornu kontracepciju…..