12.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Menopauza-zašto je potreban nadzor I liječenje
Što je menopauza?
Dijagnoza menopause-posljednje menstruacije, postavlja se retrogradno, a nakon što žena nije 12 mjeseci imala menstruaciju, a za to nema nekih drugih razloga. Obično se javlja negdje oko 50.te godine života, no nije rijetkost da žene imaju redovite mjesečnice I nakon navršenih 55 godina života.U koliko menopauza nastupi prije navršenih 40 godina života govorimo o prijevremenoj menopauzi.
Tegobe u perimenopauzi
U vrijeme postepenog popuštanja funkcije jajnika, katkad čak I nekoliko godina prije menopauze, žena može imati brojne tegobe: navale vrućine, promjene raspoloženja, poremetnje spavanja, probleme u seksualnoj funkciji, zaboravljivost, smetnje koncentracije, neredovita krvarenja, promjene u funciji drugih endokrinih žlijeza…Sve su to posljedice promjene u količini I medjuomjeru hormona koje luči jajnik,a koje mogu uzrokovati probleme koje žena osjeća. Osim što ove smetnje jako remete kvalitetu života, neki od njih, posebice promjene na kostima ili patološko zadebljanje sluznice maternice, mogu uzrokovati ozbiljne probleme, neposredno, ali I kasnije u životu. Premda sve žene imaju iste ili slične hormonalne promjene, odgovor ciljnih organa na njih je različit, u nekih 80% osjeća se neugoda, ali samo u oko 30% smetnje su toliko izražene da se žene obraćaju doktoru za pomoć.
Posljedice manjka hormona u poslijemenopauzi
Najčešće se primjećuju na rodnici, koži I kostima, no zapravo mijenja se gradja I funcija čitavog tijela. Koža gubi turgor, postaje suha I naborana, rodnica takodjer, tako da odnosi postaju bolni I otežani. Kosti gube koštanu masu, slabe I postaju lomljive.
I onda kada nema posebno neugodnih subjektivnih tegoba, krhkost kostiju, povišen kardiovaskularni rizik I promjene sluznice maternice (posebice oblici hiperplazije koje danas smatramo prekancerozama) razlog su za ozbiljan nadzor svake žene u godinama oko menopauze.
Opširnije
12.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Nemojte se ljutiti,ali preporuke u situacijama kao što je Vaša mogu dati samo nakon svog pregleda,,,,Generalno, endometrioza do nekih 6 cm ne operira se, pogotovo u koliko se planira trudnoća. A, imala sam trudnice i s većim endometriomima, koje su uredno nosile trudnoću i rodile carskim rezom kojom prilikom je oidstranjena i tvorba na jajnicima.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Ne. Pilule djeluju optimalno ako ih uzimate redovito, razmak izmedju tablet ne smije prijeći 36 sati….
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Uzimanje uzorka sluznice endometrija za citološku I patološkohistološku obradu – “endometrial sampling”
Uzorak se može uzeti četkicom za citološku obradu ( cytobrush, taobrush), može se uzeti biopsija posebnim instrumentom ili se može obaviti frakcionirana abrazija materišta I endocerviksa.
Žene u reprodukcijskoj dobi
Kod svih žena koje nenormalno krvare u reprodukcijskoj dobi (imaju menstruacijske cikluse) prvo je potrebno isključiti patološku trudnoću.
Endometrial “sampling”- treba obaviti u svih žena s nenormalnim krvarenjem iz maternice koje imaju povišeni rizik za nastanak karcinoma endometrija. Prilikom donošenja odluke raditi “sampling” ili ne u odredjene žene najvažnija je dob. Razloga za to je stoga što žene mladje od 45 godina imaju daleko manji rizik nastanka raka endometrija od onih starijih. Npr. rizik je 3 puta manji npr u onih u dobi 35-44 godina, nego u onih u dobi 45-54 godina života.
Žene starije od 45 godina: “sampling” je potrebno učiniti u koliko imaju cikluse kraće od 21 dan ili dulje od 38 dana, krvare dulje od 8 dana, krvare je izuzetno obilno, ili je iregularnost ciklusa veća od 7-9 dana. U koliko se pojavi nepravilno krvarenje, uzorak je potrebno učiniti prilikom prvog pregleda.
Žene mladje od 45 godina: kod mladjih žena “sampling” se mora učiniti kod nepravilnih krvarenja koje traje dulje od 6 mjeseci ili ne prestaje nakon medikamentoznog liječenja, posebice ako žena ima povišen rizik od nastanka raka endometrija, boluju od sindroma policističnih jajnika (kronične anovulacije) ili debljine.
Drugi razlog za uzimanje uzorka endometrija može biti I sumnja na endometritis, upalu sluznice endometrija. Tim postupkom naime, može se, nerijetko, ustanoviti postojanje neprepoznate trudnoće.
Uzorak za citološku ili patološkohistološke pretragu moguće je uzeti ambulantno. Frakcioniranu kiretažu pak, kao potpuniju I precizniju ptretragu, potrebno je učiniti u koliko se simptomi nastave ,a nalaz biopsije je bio negativan .
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Pap test je pozitivan- što dalje?
U više od 90% pacijentica s displazijom ili rakom vrata maternice dokazana je infekcija onkogenim HPV virusom. Zato HPV tipizacija u pacijentica s takovim nalazom nije obvezatna. Uputno ju je učiniti u žena čiji citološki obrisak nije jasan ili je dvojben ( postoje atipične stanice, tzv. ASC-US).
Citološka dijagnoza cervikalne intraepitelijalne neoplazije (CIN) je dijagnoza postojanja displastičkih pločastih stanica sluznice vrata maternice koje su strogo ograničene na područje epitela. Nema prodora kroz bazalnu membranu. Premda nije moguće ustanoviti kada će uslijediti prodor malignih stanica u stromu, pod kojim uvjetima i kod kojih žena, poznato je da je to vrlo spor i dugotrajan proces. Zato postupak u žena s dijagnozom CIN-a može biti aktivan , ali i ekspektativan. U žena s CIN-I rizik razvitka malignoma je malen, a velika je vjerojatnost spontane regresije i normalizacije nalaza. Samo u 10% njih unutar 1 godine uočava se progresija nalaza. U onih s CINIII vjerojatnost regresije postoji, ali je ona bitno manja no u žena s CIN I, a rizik napredovanja prema invazivnom raku značajno je viši. U svih je medjutim pacijentica s dijagnozom CIN-a najvažniji cilj liječenja spriječiti nastanak invazivnog raka, a istodobno ne izložiti pacijenticu prevelikim zahvatima. Odabir postupka prvenstveno ovisi o citološkom i kolposkopskom nalazu, rezultatu biopsije, ali i dobi, želji za potomstvom i suradljivosti žene. U koliko žena razumije postupak i ocijenimo da će ozbiljno slijediti upute liječnika, posebice u nižih oblika CIN-a, može se čekati spontana regresija bolesti. U žena koje nisu suradljive, pametnije je odlučiti se za aktivan postupak. Ipak, prema mišljenju većine, CIN I koji traje nekoliko godina pametno je aktivno liječiti
Liječenje u medicini uspješno je samo u koliko se može ukloniti uzrok bolesti. Uzrok CIN_a je onkogeni HPV virus, ali lijek koji će sa sigurnošću ukloniti virus ne postoji. Preporučaju se mnoga sredstva, no nema dokaza da zaista djeluju. U koliko tijelo samo ne ukloni virus, ono što možemo učiniti je ukloniti morfološke posljedice infekcije. Ako je citološki i kolposkopski nalaz pozitivan, najprije valja učiniti ciljanu biopsiju i dobiti konačnu patološko-histološku dijagnozu. U koliko je promjena ograničena na mjesto biopsije, i sasvim malena, početna, izuzetno je moguće da i sama biopsija dovede do izliječenja. U koliko je citološki nalaz 6 tjedana nakon biopsije ponovno pozitivan, pametno je ukloniti čitavu transformacijsku zonu nekom od uobičajenih kirurških tehnika: ledom, ekscizijom električnom omčom, laserom ili nožem. Odluka o tome koju metodu izabrati najvažnija je u žena koje nisu radjale ili još namjeravaju radjati. U onih koje planiraju radjati, u kojih je citološka dijagnoza CIN III ili manja, a kolposkopski nalaz sa sigurnošću isključuje mogući invazivni rak potrebno je primijeniti poštedne kirurške metode: led ili eskciziju električnom omčom ili laserom (LEEP, LLETZ). Ekscizija električnom omčom ili laserom je metoda izbora jer se odstranjuje tanak sloj tkiva (nekoliko milimetara) kojeg je moguće patološkohistološki obraditi i dobiti konačnu dijagnozu. Liječenje ledom je takodjer poštedno, ali se odstranjeno tkivo ne može kvalitetno patološko-histološki pregledati. Nakon poštednih operacija vrat maternice ostaje praktički neoštećen i njegova je funkcija prilikom zanošenja (cervikalni faktor) i u trudnoći (intaktnost unutrašnjeg ušća, očuvana duljina) zadržana. U žena koje ne planiraju više radjati može se napraviti konizacija ( klinasta ekscizija vrata maternice kirurškim nožem prilikom koje se odstranjuje veći dio vrata maternice i može smanjiti njegova duljina i oštetiti unutrašnje ušće). Konizacija je obvezna u žena u kojih se sa sigurnošću ne može isključiti invazivni rak vrata maternice.
S obzirom da navedenim tehnikama ne uklanjamo virus, pametno je prilikom slijedećih kontrolnih pregleda ponoviti izolaciju virusa. Zadržavanje virusa upućuje na trajnu mogućnost ponovne pojave bolesti i zahtijeva dalji trajni pažljiv nadzor pacijentice.
Opširnije
08.12.2023 | Česta pitanja, Ginekologija
Bartolinijeve žlijezde su parne žlijezde koje luče sluz ,a nalaze se duboko ispod mišića u stražnjoj trećioni velikih labija. Njihv se izvodni kanal s vremenom suzi ili zatvori, sekret koji se luči stoji iznad suženja ili opstrukcije i tako se žlijezda povećava. To se,naravno najprije vidi i osjeti, kasnije počinje boljeti, nerijetko se upali. Tada su bolovi posebno jaki, koža crvena i topla….Liječi se na više načina, otvaranjem da istekne gnoj, potom antibioticima ili na nekoliko načina kirurški…..
Opširnije