Imam 15 godina i obilnu menstruaciju.Ali najgore od svega je što imam neizdržive bolove.Imam osećaj da umirem.Ne mogu da živim normalno tih dana prikovana sam za krvevet.POMOZITE.

U koliko postoji prepreka istjecanju krvi iz maternice tijekom menstruCIJE, bolovi tijekom ciklusa postaju sve jači….Krv koja ne može istjecati ili istječe uz poteškoće, nakuplja se iznad prepreke i prije ili kasnije, može urzokovati teška oštećenja rodnice, maternice i jajovoda…..

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Zaručnik I ja već godinu dana pokušavamo “napraviti” bebu. Već sam nažalost imala spontani. Ijako sad imam normalni menstrualni ciklus, redovne ginekološke preglede i dalje nam nije jasno sto se desava? Unazad 2 godine izgubila sam menstruaciju.. Nakon propisane terapije, doktorica je ukazala da je kod mene sve uredu. Sada mi zanima vaše stručno mišljenje.. Sto bi bilo najbolje napraviti? Kome se trebamo obratiti?

Sekundarna amenoreja

Nakon što su ciklusi manje-više redoviti neko vrijeme, menstruacija može izostati. Tada govorimo o sekundarnoj amenoreji. U koliko su raniji ciklusi bili posve redoviti, sekundarna amenoreja postoji kada menstruacija izostane 3 I više mjeseci. Ako su raniji ciklusi bili neredoviti, sekundarna amenoreja postoji kad mjesečnica izostane 6 ili više mjeseci.
Naravno da je trudnoća najčešći razlog za sekundarnu amenoreju I valja je isključiti u svake pacijentice u koje menstruacija izostane.
Najčešći razlozi za nastanak sekundarne amenoreje su poremetnje na razini hipotalamusa (oko 50%), najčešće se radi o disfunkciji, puno rjedje o ozbiljnijoj bolesti te regije mozga. Na drugom mjestu su policistični jajnici (20%), ili neki drugi poremećaj u funciji jajnika, potom poremetnje na razini hipofize (npr. mali tumori, mikroadenomi). Puno rjedje sekundarna amenoreja nastaje zbog nekog poremećaja na razini maternice (najčešće adhezija). Rijetko je sekundarna amenoreja posljedica bolesti nekog drugog organa, npr. bolesti nadbubrežne žlijezde ili štitnjače, ili neke teške sistemske bolesti.
Funkcionalna hipotalamička amenoreja nastaje zbog poremetnji u stvaranju hormona hipotalamusa (GNRH) koji nadzire lučenje hormona hipofize koji inače direktno kontroliraju proces ovulacije u jajniku. Kada nema hormona hipotalamusa, kada su njegove vrijednosti vrlo niske ili pulzacije nepravilne, lučenje gonadotropina hipofize se remeti, a najvažnije je da se remeti normalno povećanje sekrecije LH hormona u vrijeme ovulacije, pa ovulacije prestaju. Ako ovo stanje traje dugo jako se smanjuje lučenje estrogena iz jajnika. Najopasnija posljedica manjka estrogena je krhkost kostiju I posljedični lomovi kosti, urogenitalna atrofija s dispareunijom, propadanje kože itd….
Funkcionalna hipotalamička amenoreja najčešće se susreće u djevojaka I žena koje naglo omršave (obično se gubi 10% od idealne tjelesne težine), izlažu se ozbiljnim fizičkim naporima (sportašice, balerine…) ili postoji selektivna redukcija unosa masti I uopće jako smanjenje količine masti u tijelu. Može nastupiti I u uvjetima jake emocionalne neravnoteže I stresa. Sklonost nastanku amenoreje u odredjenim uvjetima genetski je uvjetovana. Uz datu genetsku predispoziciju, amenoreja će nastupiti, dok u djevojaka neporemećenog genoma, isti uvjeti neće uzrokovati amenoreju. Obično s prestankom razloga koji ju je uzrokovao, amenoreja prestaje, ali ne uvijek. Katkad je npr. potreban puno veći dobitak na težini da bi se ciklus regulirao, a katkad uz to moraju biti zadovoljeni I neki drugi uvjeti: npr. smanjenje vrijednosti nekih hormona u tijelu itd….
Drugi po učestalosti razlog za nastanak sekundarne amenoreje su policistični jajnici (sindrom PCOS). Premda je u žena s ovom poremetnjom češća oligomenoreja (rijetke menstruacije), u nekih od njih menstruacije potpuno prestaju. Sindrom policističnih jajnika nije jednostavna bolest jajnika, to je zapravo složeni poremećaj s promjenama funkcije mnogih sustava. U osnovi najčešće postoji povećano lučenje androgena (najčešće testosterona), žene su vrlo često preuhranjene ili jasno pretile, imaju trajno povećane količine estrogena zbog kojih se javlja hiperplazija endometrija, često uz to postoji rezistencija na inzulin ili šećerna bolest. Za razliku od žena s hipotalamičkom amenorejom, u ove skupine žena sa sekundarnom amenorejom nema opasnosti od lomova kostiju, ali postoji ozbiljna opasnost od nastanka tzv.metaboličkog sindroma I brojnih rizika koji ga prati: visoki krvni tlak, povišena razina masti u krvi, koronarna bolest itd…

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Postovani,s obzirom da pokusavamo dobiti dijete zanima me svako koliko je dobro imati odnose?svaki dan,svaki drugi?Nama je najveci problem sta imamo odnose svaki dan i koji put vise puta pa me zanima sta se dogada sa sjemenom ako se konzumira tako cesto?Negdje pise da kvaliteta pada a negdje da je dobro imate ceste odnose..Vjerovatno je glupo pitanje ali me muci vec dosta vremena.Hvala.Lp

Kada je najlakše zanijeti

Što je normalna sposobnost zanošenja?

U zdravih žena i muškaraca najveći se broj trudnoća dogadja unutar prvih 6 mjeseci redovitih spolnih odnosa. Tijekom prvog mjeseca zanijet će ih nekih 30%. Unutar 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa zanijet će ukupno 85% parova. Tijekom idućih će 36 mjeseci uspjeti zanijeti još oko polovine od preostalih 15%. Tijekom života spontano će uspjeti zanijeti još nekih 5-7% od onih koji nisu uspjeli postići trudnoću ni nakon 48 mjeseci . Ostali su neplodni parovi koji mogu zanijeti uz pomoć neke od metoda potpomognutog zanošenja. U jednom malom postostku to su i parovi kojima se može pomoći promjenom nekih nepovoljnih životnih navika.

Koja je mogućnost zanošenja tijekom ciklusa?

Mogućnost zanošenja ovisi o postojanju ovulacije i postojanju i kvaliteti sjemena. Zanosi se tijekom 5 dana prije ovulacije do same ovulacije, najčešće tijekom jednog do dva dana prije ovulacije. Nakon ovulacije mogućnosti za zanošenje više nema.
Kvaliteta sjemena mijenja se s razdobljem apstinencije. Pokretnost, morfologija i broj spermija najveći je nakon apstinencije koja traje 2-3 dana. Dulja apstinencija smanjuje oplodnu sposobnost spermija. Zbog toga najveće izglede za zanošenje imaju zdravi parovi koji imaju odnose svaki ili svaki drugi dan, premda će i učestalost odnosa od 2 puta tjedno ako oni započmu ubrzo nakon menstruacije osigurati da se odnos dogodi u razdoblju najpovoljnijem za zanošenje.

Žene mogu prepoznati ovulaciju praćenjem izgleda i količine cervikalne sluzi ili odredjivanjem prisutnost hormona luteinizacije u mokraći. U vrijeme ovulacije cervikalna je sluz potpuno prozirna i rijetka gotovo poput vode.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Postovani, imam 19 godina i moj je problem sljedeci. Sa 14 sam radila inciziju himena jer je bio u potpunosti zatvoren te menstrualna krv nije mogla istjecati. Sa 18 i pol ponovila sam operaciju zbog nemogucnosti ostvarenja spolnog odnosa. Tada mi je doktorica koja me operirala rekla da mi nije uopce mogla naci otvor i da joj nije jasno kako sam imala menstruaciju. Od te operacije prosla su tri mjeseca, decko i ja i dalje stojimo samo na pokusaju, a ne ide niti prst unutra. Toliko je bolno da vec polagano gubim seksualnu zelju, a odlazak ginekologu mi je nocna mora s obzirom da je do sada svaki zavrsio u suzama zbog boli prouzrocene napadnim pokusajima da mi se spekulum ili nesto slicno gurne u rodnicu, i prije i poslije operacije. Jednom prilikom mi je ginekolog svom snagom gurnuo stapic za bris unutra i naravno da nije nista postigao, osim sto mi je nanio ogromnu traumu. Tada sam imala 15 godina tako da se nadam da shvacate moju agoniju. Nakon druge operacije, bilo je potrebno ukloniti tampon od gaze koji je bio u rodnici. Bilo je izuzetno bolno te smo pokusavale i ja i doktorica koja me operirala i koja je uistinu bila strpljiva. Kako ga nikako nismo mogle izvaditi, jedan ga je doktor iscupao van iznenada i sve je pocelo krvariti. Bol je bila toliko jaka da sam, osim sto sam vristala, sestru koja je bila kraj mene i drzala me raskrvarila noktima, a doktoricu udarila nogom. Zbog navedenog dogadaja borim se s napadajima panike. Znam da biste mi na moje pitanje preporucili da posjetim ginekologa, no sada znate zasto mi je to problem. Ne odbijam pregled i znam da on kad tad mora doci jer bi inace sve bilo uzalud, ali ga odgadam. A moje pitanje glasi: postoji li krema koja na bilo koji nacin moze pomoci, odnosno da sluzi rastezanju himena? U obzir ne dolaze nikakve vaginalne tablete – jer ih ne mogu gurnuti. Takoder me zanima, citala sam kako se deformacije himena otkrivaju vec pri rodenju, pa kako je moguce da mi to nije tada uoceno? Unaprijed hvala na razumijevanju i odgovoru!

Vjerojatno uz zatvorni himen, pod vas postoje i druge anomalije genitala. Možda i bubrega i izvodih kanala uro sustava …Prvo bi trebalo napraviti kompletnu dijagnostiku, a onda planirati zahvat.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Radjena mi konizacija…juce sam,bila na pregledu I dr mi je dala.da ponovim hpv…jer sumnja da nije odradjeno kako treba….da li je to za.ozbiljni shvatiti ili ne! Inace konizacija je.radjena laserskim putem!

Testovi probira raka vrata maternice

Uobičajen je Pap test. Kod tog testa štapićem ili špatulom uzimaju se stanice epitela vrata maternice koje se razmazuju na staklo, fiksiraju, boje i koje citolog analizira koristeći povećanje mikroskopom. U pravilu uzimaju se stanice iz tzv. zone transformacije; to je mjesto spoja cilindričnog epitela koji prekriva kanal vrata maternice i pločastog epitela koji prekriva vanjsku površinu vrata maternice. Transformacijska zona je mjesto gdje počinje maligna transformacija, postepena promjena zdravih stanica u zloćudne. Transformacijska zona najčešće je na vanjskoj površini vrata maternice i dostupna je pregledu, posebice je to tako u žena reprodukcijske dobi. U starijih žena transformacijska zona u pravilu je smještena u unutrašnjosti kanala vrata maternice i nije dostupna direktnom pregledu.

Pap test daje informaciju o izgledu stanica s površine vrata maternice, iz područja stražnjeg forniksa rodnice i iz kanala vrata maternice. On pokazuje jesu li stanice normalne, promijenjene ili displastične, ili zloćudne, ali ne daje informaciju o histološkoj gradji tkiva. Dijagnoza intraepitelijalne neoplazije vrata maternice ili invazivnog raka zahtijeva patološkohistološki pregled uzorka tkiva koje se dobiva biopsijom sa sumnjivog mjesta. Postoji korelacija izmedju citološkog i histološkog nalaza, no ona ja samo u oko 50% uzoraka potpuna. To znači da se iza svakog pozitivnog citološkog nalaza može skrivati patološkohistološki blaži, ali i ili teži oblik lezije. Ovo znači da je Pap test test probira, a patološko-histološka obrada tkiva dijagnostički test za otkrivanje displazije ili raka vrata maternice.

Pap test je djelotvoran, premda su pogreške moguće u koliko se stanice uzimaju nepravilno s vrata maternice ili se uzorak nepravilno prenosi na staklo, nepravilno fiksira ili boji, ako citolog nije dovoljno precizan ili nalaz ne interpretira pravilno. Medjutim, uvodjenjem Pap testa pojavnost invazivnog raka vrata maternice višestruko je smanjena. U više od polovine žena koje razvijaju invazivni rak vrata maternice nikada nije obavljen test probira ili je on obavljen više od 5 godina prije postavljanja dijagnoze. Probir kompletne populacije odraslih žena smanjuje rizik za razvitak invazivnog raka vrata maternice za više od 90%.

Uz Pap test, danas se sve više predlaže odredjivanje prisutnosti HPV virusa i, u koliko je izolacija pozitivna, odredjivanje tipa HPV virusa. HPV testiranje može biti probir umjesto citološkog ili je HPV testiranje dopuna citološkom, posebice uz dvojbene citološke rezultate ili kod blagih lezija.

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Molim vas za pomoc,u papa testu mi pise: mikroorganizmi miješana flora, reaktivne promjene na stanicama povezane s upalom. Od simptoma imam jace bolove u dnu droba i u vagini koji se sami smire pa opet se javljaju. A moj ginkolog mi na to nikakvi lijek nije dao. Sto da uradim?

Normalna vaginalna mikroflora

Mikroorganizmi koji se nalaze u tijelu čovjeka koji nema znakova bolesti čine normalnu, fiziološku floru organa, dijela tijela ili organskog sustava. Mikroorganizmi će se, naime razvijati svugdje gdje nadju povoljne uvjete za život, a ljudsko tijelo, odnosno odredjeni organi pružaju im idealno utočište: postoji stalna temperatura, dovoljno hrane, nema osmotskog stresa, iradijacije, manjka ili suviška kisika. Premda mogu živjeti ograničeno vrijeme izvan mikrookoliša živog tijela, tijelo čovjeka mikrobima zapravo pruža sve što im je potrebno. Organizmi normalne flore dijela tijela nevjerojatno su stabilni i žestoko se opiru invaziji mikroorganizama drugih, stranih sojeva. Oni su odlično uklopljeni u ekosustav tijela. Nakon promjena ekosustava i povratka na prethodno stanje, fiziološka se flora ponovno vraća. Na taj način domaćin vraća ekološku ravnotežu nakon incidenta i olakšava povratak u stanje ishodišnjeg ekosustava. U rodnici žene, nakon pokušaja uklanjanja mikroorganizama dezinficijensima, oporavak i povratak ishodišnje flore uspostavlja se unutar 24 sata do 7 dana. Jednokratno pak davanje antibiotika penicilnskog ili cefalosporisnkog reda ne mijenja mikrofloru rodnice zdrave žene. Dugotrajno pak davanje antibiotika potpomaže pojavu sojeva ishodno otpornih na dati lijek. Danas se vjeruje kako rodnica zdrave žene normalno može sadržavati nekoliko obligatno aerobnih i nekoliko obligatno anaerobnih sojeva, kao i nekoliko fakultativno anaerobnih mikroba. Flora jako varira od osobe do osobe i obično se definira sojem koji predominira. Izvješća, medjutim, koji su to sojevi, jako su različita (difteroidi, laktobacili, gram pozitivne bakterije – zlatni i kožni stafilokok, streptokoki skupina A, D i E, koliformne bakterije, anaerobi, mikoplazme, gljivice). Mikrobiologija svakodnevno otkriva nove sojeve mikroba koji nastavaju rodnicu. Laktobacili i difteroidi zapravo su apatogeni, za stafilokoke to se ne može reći sa sigurnošću. Premda su u nekih osoba apatogeni, streptokoki su okrivljeni za brojne infekcije kojih je ishodište u rodnici. Jednako opasna može biti E. coli i brojni anaerobni sojevi; za sve njih tipična je virulentnost nakon npr. oštećenja tkiva, operacijskih zahvata, poroda ili u uvjetima oslabjele imunološke reaktivnosti organizma. U zdrave žene koja nema tegoba može se, pažljivom mikrobiološkom obradom izolirati čak 5-15 sojeva mikroba, a ti, tzv. oportunistički patogeni, uzrokovat će infekcije samo u odredjenim uvjetima. Tako npr., nakon operacijskih zahvata, oportunistički patogeni, E. coli, Bacteroides ili Prevotella, stafilokoki, pa čak i clostridium perfringens nerijetko uzrokuju miješane infekcije rane ili zdjelične upale. Mehanizam je sinergizam; oportunisti su slabo virulentni, pa infekciju uzrokuju samo kada djeluju zajednički. Sličan se mahnizmom objašnjava nastanak oportunističke infekcije u trudnoći. Vjeruje se kako normalno postoji ravnoteža izmedju pojedinih mikroba rodnice i tijela trudnice, no neki poremećaj ravnoteže olakšat će ascenziju mikroba do plodovih ovoja, slijedi nerijetko opasna intraamnijska infekcija.
Većina infekcija iz rodnice potječe od uobičajene, oportunističke vaginalne flore. Kod infekcija ta normalna flora najčešće nije zamijenjena obligatnim patogenima, već se sama biologija uzročnika na neki način mijenja. Primjer su infekcija kandidom, bakterijska vaginoza i trihomonijaza. Kandida normalno nastanjuje rodnicu, u malim kocentracijama ne izaziva tegobe ili upalu. Porast koncentracije gljivica, porast virulencije gljivica, promjena medjuomjera micelij: spore u korist micelijskih oblika povećava patogenost i uzrokuje infekciju. Kvanititativne promjene flore, pad količine laktobacila, porast količine gardnerele i anaeroba roda mobiluncus manifestira se pak kao bakterijska vaginoza. Premda nije oportunist, trihomonas olakšava rast nekih anaerobnih bakterija u rodnici i uzrokuje promjene ekosustava vrlo slične vaginozi….

Pitajte doktore

[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]

Opširnije

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Dr. Škrablin nastavlja s radom u Poliklinici Bates, Svetice 15,

te u Poliklinici Area Fertility, Voćarska cesta 14, Zagreb.