Teratogen je svaka tvar, organizam, fizička sila ili deficit koji tijekom trudnoće može ugroziti normalan razvitak embrija ili ploda i tako uzrokovati abnormalnu gradju ili djelotvornost tkiva ili organa.

 

Strukturalni defekt, malformacija javit će se onda kada neki nepovoljni agens poremeti razvoj tkiva ili organa koji se razvija upravo u vrijeme izloženosti agensu ili neposredno nakon izlaganju. Svaki organ ima kritično razdoblje razvoja pa izloženost agensu prije ili tijekom njega uzrokuje malformaciju. Osjetljivost za manje abnormalnosti, pretežito funkcionalne ispade, ne poklapa se s vremenom osjetljivosti za velike malformacije i obično je u nekom drugom razdoblju trudnoće kada prolirefiraju ili se diferenciraju stanice konkretnog tkiva ili organa.

 

Naročito velike defekte uzrokovat će kromozomalne aneuploidije ili strukturalni defekti nasljednog materijala. Isto tako, uzrok velikim malformacijama može biti oštećeni spermij ili jajna stanica.

 

U vrijeme prvih dana nakon oplodnje blastocista je zaštićena zonom pelucidom, a morfogeneza nije započela. U ovom razdoblju obično vrijedi fenomen “sve ili ništa”: nakon izlaganja teratogenu plod će se ili pobaciti ili će ostati neoštećen. Stanice embrija u to vrijeme još nisu “upućene” na stvaranje odredjenih tkiva, one su pluripotentne. Embrij će preživjeti i razvijati se normalno u koliko oštećene pluripotontne stanice može zamijeniti hiperproliferacijom jednakih takvih, novih i zdravih, ili će biti pobačen u predimplantacijskoj ili ranoj postimplantacijskoj fazi razvoja .

 

Kasnije razdoblje, od 15. do 60. dana nakon oplodnje vrijeme je organogeneze i najosjetljivije razdoblje u životu jedinke za nastanak malformacija. Izlaganje teratogenu najčešće će dovesti do pobačaja u koliko do toga dodje unutar prvih 30 dana (15-45-dan nakon oplodnje). Nakon 11. tjedna gestacije pa prema terminu fetus je puno otporniji  prema toksičkim tvarima. Nastanak malformacija smanjen je jer su organski sustavi već organizirani I velikih defekata ne može biti. Naime, kada je organiziran i ima definitivan oblik velike malformacije su nemoguće. Medjutim, uvijek postoji opasnost od manjih deformacija I funkcionalnih ispada koji se mogu manifestirati tek u doba odrasle jedinke. Kasna izlaganja teratogenima mogu uzrokovati usporenje rasta, bolest djeteta, malfunkciju organa, prijevremeni porod, smrt fetusa ili novorodjenčeta, čak i malignome, odnosno konstitucijske bolesti u kasnijem životu..

 

Izloženi smo desetinama tisuća kemijskih tvari, a svakodnevno industrija nas okružuje novima. Za većinu tih tvari potencijalna teratogenost nije poznata. Svakodnevno se uvode brojni lijekovi čija potencijalna štetnost za fetus nikada nije ili neće biti testirana. Većinu istraživanja provode ili financiraju farmaceutske kuće kojima je u interesu lijek prikazati boljim no što on objektivno je pa ih se ne može ozbiljno uzeti u obzir prilikom ocjene rizika za trudnoće . Osim toga, mnoge studije koje bi dale odgovor na pitanje potencijalne teratogenosti, scojim dizajnom nisu etički opravdane. I onda kada nema dokaza da je neki lijek teratogen u smislu izazivanja velikih strukturalnih mana ili teških funkcionalnih ispada, ipak za većinu lijekova nije poznato kako utječe npr. na kombinirane aktivnosti tijela: otpornost na hipoksički incident, otpornost na infekcije, toleriranje pothladjivanja itd. Zato je strogo zbranjeno trudnicama davati bilo koje novo I nepoznato sredstvo koje nije prošlo rigorozne provjere neštetnosti za fetus.

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This