Trudna sam 31+2 prva trudnoca..bila sam danas na uzv-u i procjena bebe u ovom tjednu je da je teska 1409..dali je to uredu ili imam razloga za brigu!? Doktorica mi je rekla da je malo sitnija.Citam po internetu da je za taj tjedan 1400-1600 sasvim uredu.Nemojte mi zamjerit,prva mi je trudnoca i malo me brine Hvala na odgovoru

Vrste zaostajanja u intrauterinom rastu

Rast fetusa spor je tijekom prvih 8 tjedana, a najbrži izmedju 16. i 24 . tjedna.

Sva tkiva i organi rastu u nekoliko faza: najprije se broj stanica umnožava /faza hiperplazije/, potom se umnažanje stanica usporava, a njihova veličina se povećava rastom unutarstaničnih struktura /hiperplazija kombinirana hipertrofijom stanica/, da bi naposlijetku umnažanje stanica prestalo, a nastavlja se samo njihov rast /faza hipertrofije/. Najopćenitije uzevši, faza hiperplazije fetalnih tkiva dominira do 20. tog tjedna trudnoće, a faza hipertrofije započinje oko 28. tjedna. U koliko neki nepovoljni dogadjaj poremeti rast djeteta u vrijeme faze hiperplazije prekinut će se ili bitno usporiti umnažanje stanica, pa će u tog djeteta svi organi i sva tkiva biti podjednako mali. Dijete je kratko i niske porodne težine. Ovo je najjednostavnije objašnjenje simetričnog zastoja u rastu. U koliko se umnažanje stanica neometano završi, a nepovoljan učinak poremeti hipertrofiju stanica i tkiva uopće, dijete će biti normalne duljine, ali mršavo, niske porodne težine. Kažemo da je asimetrično zaostalo u rastu. Dakako da su u brojnim slučajevima obje pojave kombinirane, to je kombinirani zastoj rasta. Najčešći uzrok simetričnom zastoju u rastu su kromosomske i genetske anomalije, rano stečene intrauterine infekcije ili intoksikacije djeteta. Prognoza je u te djece nepovoljna. Asimetrički zastoj u rastu najčešće je pak posljedica nedostatne opskrbe djeteta kisikom ili glukozom zbog neke poremetnje na nivou posteljice. Jer, kaže se da “dijete raste unutar ograničenja koja mu stvara posteljica”. U takve djece prije ili kasnije nastupa redistribucija krvotoka za preusmjeravanjem krvi prema srcu i mozgu. Mozak /glavica/ je stoga najčešće normalnih dimenzija, a tijelo mršavo. Dvojbeno je i kada ovi kompenzacijski mehanizmi mogu postati štetni. Asimetično hipotrofično dijete obično “hvata” svoju krivulju rasta nakon poroda. Analiza posteljica pokazala je da npr. 30% smanjenje stvaranje uteroplacentarnih krvnih žila, odnosno značajno smanjenje površine fetalnih resica i kapilara unutar njih prati i vjerojatno uzrokuje intrauterini zastoj rasta.

Većina asimetrično pothranjenih u kroničnoj je hipoksiji i hipoglikemiji

s povišenim vrijednostima hemoglobina i laktata i niskim vrijednostima aminokiselina. Kronična hipoksija remeti oksigenaciju glukoze, metabolizam je preusmjeren anaerobnim uvjetima, a za dobivanje energije kataboliziraju se proteini i koriste masti. Anabolizam masti i proteina je poremećen. Zanimljivo je ipak da su pokusi s eksperimentalno uzrokovanom hipoksijom pokazali da se uz kroničnu fetalnu hipoksemiju u fetusu nastavlja normalan potrošak kisika /povećana ekstrakcija/, a na 25% smanjuje potrošak kisika u posteljici. Zamjećene su mnoge endokrine poremetnje u fetusu: nizak inzulin, visok glukagon, sniženi su inzulinu slični činitelji rasta i hormoni štitnjače, a povišen adrenalin i noradrenalin. 

Osim individualne razlike u potencijalu rasta koji nasljedjujemo od roditelja, uočeno je da postoje brojne rasne i nacionalne razlike prosječne porodne težine novorodjenčadi. Pored toga rast je različit u muške i ženske djece, prve i idućih, jednoplodnih i višeplodnih. Zato se izračunavaju standardi rasta za rasu i populaciju po spolu i rodnosti kako bi se porodna težina svakog novorodjenčeta mogla usporediti sa standardom.