Postovana, imam 27 god i prije pola godine mi je bila dijagnosticirana cista od 4cm koja je pukla u iducem ciklusu, ali i dalje uz prisustvo povisenog tumorskog markera ca125 koji je bio na pocetku 55 dok je sada 105. Na zadnjem pregledu uocena mi je slobodna tekucina u Douglasovu prostoru u vecoj kolicini ,moj prvi ginekolog nije znao sto je i savjetovao je da uradim magnetnu rezonancu abdomena, otisla sam po drugo misljenje te mi je drugi doktor sasvim sigurno dijagnosticirao klamidiju i prepisao terapiju doksiciklinom, takodjer i partneru. Zabrinuta sam jer apsolutno nemam nikakve simptome te bolesti, kao ni moj partner pa se pitam kako je moguce zakljuciti da je to sigurno klamidija s obzirom da nisam radila bris na istu? (Papa test mi je bio u redu prije 6 mj, takodjer je i partner testiran na spolne bolesti prije 2 god.) Hvala unaprijed na Vasem odgovoru! Lp, Ruzica

Tumori jajnika

Najveći broj žena s tumorom jajnika nemaju simptoma. Tvorba se obično otkrije tijekom rutinskog fizikalnog pregleda, tijekom ultrazvučnog pregleda ili u vrijeme druge pretrage trbuha. One žene koje pak imaju tegobe najčešće se žale na akutnu ili kroničnu bol u trbuhu ili druge probleme poput rastućeg abdominalnog obujma ili ascites.
Tumori manji od 5 centimetara vidljivi ultrazvukom, ispunjene prozirnom tekućinom i bez odebljanja stijenke , papila ili solidnih dijelova unutar tvorbe, najvjerojatnije su funkcionalne luteinske ciste ili druge ciste koje se vremenom ne mijenjaju ili koje običnopuknu i nestaju . Vrijednosti buljega kjojsi se najčešće radi su niske ili granične.Tvorbe adneksa veće od 5 centimetara, bilateralne, rastuće ili one koje ne nestaju, one koje se ultrazvukom projiciraju kao papilarne tvorbe sa solidnim, multicističnim ili septiranim odjeljcima zahtijevaju pomno praćenje i daljnje pretrage. Maligne tvorbe obično prate i povišenje vrijednosti tumorskih biljega. Svaku sumnjivu tvorbu na jajniku valja patološkohistološki obraditi. Oko 80 % tvorbi koje su se ultrazvukom doimale dobroćudnima bile su dobroćudne i nakon patološkohistološke obrade. Ultrazvuk je, međutim, manje točan u dijagnosticiranju zloćudnih promjena. Od 14 od 131 promjene koje su ultrazvučno okarakterizirane kao vjerojatno zloćudne, samo je jedna od njih (7%) bio zaista rak jajnika. MRI je usporediva s ultrazvukom u ocijenjivanju prirode adneksalnih tumora i korisna je u daljnjoj identifikaciji tvorbi koje se ultrazvukom ne mogu lako svrstati u jasno dobroćudne ili sumljive. Može se koristiti i CT. Konačna dijagnoza postavlja se ipak uvijek patološkohistološkom pretragom, pa je stoga najpametnije operirati svaku ženu u koje se nekom od metoda slikovne dijagnostike posumnja na zloćudni tumor jajnika.

Klamidija trahomatis

Bez sumnje infekcija klamidijom trahomatis danas je najčešća spolno prenosiva bolest, posebice česta u adolescenata. Pretpostavlja se daje samo u SAD zaraženo oko 4 milijuna ljudi. Problem nadzora nad širenjem zaraze je relativno neupadljiva klinička slika i poteškoće u odabiru pravog načina liječenja. To je obligatno intracelularni parazit s posebnom sklonošću prema pločastom epitelu. Zanimljivo je kako je imunološki odgovor na antigene klamidije relativno slab. Površinski proteiniski antigen, “major outer membrane protein” (MOMP) I lipopolisaharidni antigen klamidije uzrokuju dugotrajnu upalnu reakciju I stvaranje citokina I onda kada je ishodišnja bakterija već ubijena antibioticima . Imunosni odgovor prema bakteriji enigmatičan je. Postoje navodi po kojima razni tipovi protutijela istodobno mogu spriječiti umnažanje, ali I pojačati infektivnost mikroorganizma .

Spolno prenosive bolesti povezane su porastom učestalost upalne bolesti u zdjelici, često mirnog i klinički teško preoznatljivog početka, kroničnog tijeka i nepovoljnog ishoda: neplodnosti (20). Nadalje, sve je jasnije kako one mogu ne samo otežati nastanak nego remetiti tijek i ishod trudnoće (21).