Prilagodba hematopoetskog sustava

Krvotvorni sustav trudnice prilagodjava volumen krvi, sastav plazme i stvaranje krvotvornih stanica potrebama trudnoće. Sustav za zgrušavanje krvi svojim prilagodbama nastoji gubitak krvi tijekom trudnoće i u porodu smanjiti na minimum. Upravo povećanje volumena cirkulirajuće krvi omogućava zadovoljavanje narastajućih potreba djeteta u rastu za kisikom i hranjivim tvarima.

Volumen krvi počinje se povećavati već s 6 tjedana trudnoće i najviši je s 34 tjedna. Potom ostaje nepromijenjenim do poroda. Povećanje iznosi oko jednu litru do litru i pol /prosječno 1200 do 1500 ml/, odnosno 45% do 50% je veći no prije trudnoće. U svakoj idućoj trudnoći volumen je krvi nešto veći no u prethodnoj, a razmjerno je veći u višeplodnih, u usporedbi s jednoplodnim trudnoćama. Povećani krvni volumen omogućuje primjereni krvotok u posteljici, maternici, dojkama, bubrezima i koži trudnice. Najveći dio povećanja volumena krvi posljedica je povećanja volumena plazme, a manji dio posljedica je povećanog stvaranja eritrocita. Konačni učinak uvijek je promjena  vrijednosti laboratorijskih parametara: relativan pad hematokrita i smanjenje koncentracije bjelančevina u krvi /fiziološka hemodilucija/. Promjena volumena krvi i medjuomjera plazma:stanice  odražava se i u smanjenju koncentracije serumskog željeza, folata, vitamina itd.

Zanimljivo je da je nadjen pravilan odnos izmedju pravilnosti rasta djeteta i porasta volumena majčine plazme, ali ne i porasta volumena majčinih eritrocita. Hipervolemija trudnoće olakšava podnošenje gubitka krvi u porodu: trudnica s prijeporodnim vrijednostima hemoglobina od oko 12 g/dl bez poteškoća podnosi gubitak od oko 1 litre krvi u porodu. Značajan pad vrijednosti hemoglobina unutar prvih 5 dana nakon poroda upućuje pak na povećani gubitak krvi u porodu i neposredno nakon njega ili na neprimjereno, većinom nedostatno, povećanje volumena krvi u trudnoći.

Prilagodba bubrežne funkcije

Bubreg je organ koji svojom djelotvornošću omogućuje održavanje homeostaze tjelesnih tekućina i elektrolita, omogućuje izlučivanje metaboličkih nusprodukata i niza za organizam štetnih tvari, sudjeluje u regulaciji stvaranja i djelotvornosti vitamina D i nadzire sastav krvi putem proizvodnje eritropoetina. Regulirajući izlučivanje natrija i sudjelujući u sustavu renin-angiotenzin odgovoran je za održavanje krvnog tlaka. Bubreg tijekom trudnoće podliježe nizu anatomskih i funkcionalnih prilagodbi, od kojih neke možemo uočiti i još 12 – 16 tjedana nakon poroda. Bitna uloga bubrega zadržavanje je natrijeva iona u količini neophodnoj za zadržavanje dovoljne količine vode koja omogućuje porast volumena krvi i izvanstanične tekućine. Zbog prilagodbe na trudnoću mnogi testovi bubrežne djelotvornosti mijenjaju se tijekom trudnoće, pa je stoga tijekom trudnoće kriterij normalnih vrijednosti bitno različit. Npr. normalne vrijednosti ureje i kreatinina niže su tijekom trudnoće za oko 50%, a klirens kreatinina tijekom trudnoće viši no izvan nje za oko 30%-50%.

Strukturalne i funkcionalne promjene bubrežne djelotvornosti pretežito su posljedica hormonalih učinaka progesterona, mehaničkog utjecaja rastućeg volumena gravidnog uterusa, utjecaja držanja tijela trudnice i njene fizičke aktivnosti, ali i posljedica prilagodbe kardiocirkulacijskog sustava na trudnoću: naraslog minutnog volumena, naraslog volumena krvi i plazme i promjene kapaciteta venskog sustava i koloidnoosmotskog tlaka krvi. Strukturalne promjene bubrega i uretera posljedica su dilatacije bubrežnih čašica i mokraćovoda zbog primarno progesteronskog djelovanja, mehaničkog pritiska i hipomotiliteta posredovanog vjerojatno naraslim koncentracijama prostaglandina E. Proširenje mokraćovoda zahvaća prvenstveno dio iznad ulaza u malu zdjelicu, započinju već tijekom prvog tromjesečja, ali su najizrazitije nakon 20. tjedna. Proširenje bubrežne nakapnice javlja se u 80-90% trudnica. Kapacitet mokraćovoda i bubrežne nakapnice naraste 25 puta i može primiti i do 300 ml urina. Naravno da tako promijenjen kanalni sustav utječe na promijenjenu interpretaciju 24 satnih ekskrecijskih testova i jako pridonosi pojavi urinarnih infekcija.

Prilagodba bubrega i cijelog urinarnog sustava na zahtjeve trudnoće jedna je od najznačajnijih promjena u trudnoći. Počevši od prvog tromjesečja, funkcija bubrega mijenja se slijedeći porast volumena cirkulirajuće krvi i udarnog, odnosno minutnog volumena srca. Strukturalne i funkcionalne promjene različite su, još kontroverzne i upitne.

Tijekom trudnoće progresivno se šire bubrežne čašice, pijeloni i mokraćovodi. Najizrazitije su prošireni dijelovi desnog kanalnog sustava (75% promatranih urografija). Uzrok gestacijskoj hidronefrozi, posebice desno, vjerojatno je pritisak rastuće maternice, tijek ilijačnih arterija i venoznih ogranaka i posljedica dilatarajućeg učinka progesterona, uz dektrorotaciju gravidnog uterusa i zaštitni učinak silaznog debelog crijeva.

Proširenje kanalnog sustava, posebice tijekom druge polovine trudnoće, povećava “mrtvi prostor” mokraćovoda. Istodobno, povećava se i kapacitet mokraćnog mjehura, gotovo podvostručava. Promjene kapaciteta mokraćnog mjehura vjerojatno su posljedica smanjenja tonusa mišičja. Dilataciju mokraćovoda prati pak porast tonusa uz proširenje volumena zbog zastoja tijeku mokraće u ogransku mokraćovoda koji prolazi kroz malu zdjelicu. Sve to izrazito mijenja funkcije bubrega u trudnoći i cijeli sustav čini osjetljivim za nastanak niza patoloških promjena.

Prilagodba kardiocirkulacijskog sustava

Tijekom trudnoće mijenja se funkcija kardiocirkulacijskog sustava zbog naraslog volumena krvi i promjene hormonskog miljea: suviška estrogena, progesterona i vazoaktivnih prostaglandina. Srce i velike krvne žile anatomski se prilagodjavaju naraslom volumenu krvi. Srčani se mišić u trudnoći povećava i to se može vidjeti ultrazvučnim pregledom. Jednako tako raste i sposobnost srčanog mišića da se djelotvorno steže. Podizanjem ošita mijenja se i položaj srca.    Sve navedene promjene mijenjaju auskulatacijski nalaz, pa se , pored za trudnoću tipičnog sistoličkog šuma /proto do protomezosistolički/, nerijetko čuje i treći srčani ton. Četvrti ton je patološki nalaz i tijekom trudnoće /čuje se samo u oko 5% zdravih trudnica/. Zbog porasta volumena cirkulirajuće krvi, potreba djeteta za kisikom i hranjivim tvarima, krvotoka posteljice i porasta tjelesne težine trudnice, srce i krvne žile izložene su izrazitim naporima. U zdrave trudnice prilagodba organa je potpuna i ne uzrokuje promjene majčinog općeg stanja. Medjutim, kod bolesnog kardiocirkulacijskog sustava opterećenje trudnoćom može izrokovati tešku srčanu dekompenzaciju i ozbiljnu opasnost za život trudnice.

Promjena djelotvornosti kardiocirkulacijskog sustava slijedi narasli krvni volumen i promjene djelotvornosti drugih organa u trudnoći. Hemodinamske promjene posljedica su volumnog opterećenja krvotoka i hormonskog utjecaja, uteroplacentarnog krvotoka i promjene sistemske vaskularne reaktibilnosti. Najznačajnija prilagodba srčane djelotvornosti je promjena minutnog volumena majčinog srca, produkta udarnog volumena i brzine bila. U ranoj trudnoći udarni volumen raste brže no brzina bila, kasnije je udjel brzine bila sve veći. Uoči termina poroda udarni volumen vraća se na predgraviditetne vrijednosti.  

Već s 8 tjedana trudnoće minutni volumen naraste za 22% iznad predgraviditetnih vrijednosti, a do 24 tjedna 50% je veći. U stojećem je položaju mnogo manji no u sjedećem ili posebice ležećem. Porast minutnog volumena veći je no istodobni kapacitet posteljice i krvnih žila maternice. Suvišak krvi puni ostale organe i organske sustave u kojih se javlja prepunjenost krvlju, hiperemija /dojka, pluća, koža…/.Istodobno, otpor tijeku krvi u trudnoći je smanjen, pa i pored naraslog minutnog volumena, normalno, krvni je tlak niži no izvan trudnoće.

Prilagodba sustava za disanje

Funkcionalni rezidualni kapacitet pluća je, zbog podizanja dijafragme, snižen već tijekom drugog tromjesečja, pa je snižen i izdisajni rezervni volumen, funkcija  traheje i bronha se ne mijenjaju bitno, a često se ne može ustanoviti ni bitnijih promjena u parametrima izmjene plinova putem alveola. Ono što se tijekom trudnoće bitno mijenja je plućna ventilacija, jer se minutni volumen disanja povećava. To je posljedica prije svega potičućeg učinka progesterona na centar za disanje i time ubrzanog disanja i naraslog volumena udaha.

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This