da li je opasan prirodni porod (36 god) ako sam imala tokom zivota tri operacije tri zuba donje vilice?

Tijek normalnog poroda

Pravilnost odvijanja poroda uvjetuje medjuomjer velččine i položaja djeteta /porodjajni objekt/, pravilnosti porodnog kanala i snaga i pravilnosti trudova /motor poroda, porodne snage/. Ukoliko je dijete normalno položeno i nije preveliko, zdjelica normalnih proporcija, a trudovi pravilni, porod će se najvjerojatnije odvijati normalno. U 97% poroda vodit će glavica, u oko 3% zadak. Manje je od 1% poroda sa poprečnim ili kosim položajem djeteta.

 Porod dijelimo u četiri porodna doba:

1. doba otvaranja – započinje trudovima ili prsnućem vodenjaka, a završava potpunim otvaranjem ušća maternice
2. doba izgona – započinje kada je ušće potpuno otvoreno, a završava izgonom djeteta
3. doba poroda – zapoćinje porodjajem djeteta i završava porodjajem posteljice
4. doba poroda – započinje porodjajem posteljice i traje idućih dva sata

Porodni kanal

 Čine ga tvrdi, koštani i meki, mišićni dio. Tvrdi porodni kanal čini mala zdjelica, gradjena poput valjka blago savijenog prema sprijeda na kojoj se razlikuje ulaz, sredina i izlaz zdjelice. Ulaz zdjelice je poprečno ovalan, ograničen gornjim rubom simfize sprijeda, lineom terminalis lateralno i promonturijem straga.  Ulaz zdjelice najvažniji je za  normalno odvijenje poroda jer njegov oblik i dimenzije odredjuju ulaz i spuštanje glavice u zdjelicu. Prvi  promjer ulaza zdjelice je conjugata vera, prednje – stražnji promjer. Ona se proteže od stražnje stijenke simfize do prednje stijenke promonturija i iznosi normalno 11-13 cm. Porodnićar može mjeriti samo conjugatu dijagonalis, jer pravu conjugatu veru nije moguće izravno mjeriti. Kada se od konjugate dijagonalis izmjerene plapacijom i uz pomoć porodnićkog šestara, oduzme 1-1.5 cm dobiva se približna duljina conjugate vere. U koliko je izmjerena duljina manja od 11 cm kažemo da je zdjelica sužena. Sredina zdjelice ima oblik lonca bez dna i poklopca, okrugla je. Uzdužni i poprečni promjer iznose 12 cm. Izlaz male zdjelice je uzdužno ovalan. Prednje – stražnji promjer se u porodu, zbog pomicanja trtice, može produljiti za oko 2 cm. Poprečni promjer izlaza je konstantan i iznosi 11 cm. Meki porodni kanal ćini donji uterini segment, vrat maternice, rodnica, vulva i dno zdjelice. Dno zdjelice gradjeno je od dijafragme pelvis /m. levator ani/ i dijafragme urogenitale /m. bulbocavernosus, m. ischiocavernosus, m. transversus perinei superficialis/ kroz koji prolaze uretra, rodnica i rektum. Prilikom izgona, glavica djeteta prolazi kroz donji uterini segment, ušće maternice i potom, rodnicom, kroz nekoliko centimetara izduljeni mišićni kanal koji se od struktura dna zdjelice formira baš u tom trenutku.

Porodni objekt je dijete čija se vodeća čest, većinom glavica, svojim pokretima, u svakom trenutku prilagodjava putu kroz koji prolazi. Uz normalan dorzoanteriorni položaj djeteta i normalne dimenzije ulaza u zdjelicu, glavica djeteta se na ulazu flektira i spušta, potom slijedi unutrašnja rotacija u sredini zdjelice, i, na izlazu radjanje defleksijom oko simfize. Glavica prolazi zdjelicu najpovoljnijim subokcipitobregmatičkim promjerom koji iznosi 9.5 cm.

Porodjajne snage su koordinirane kontrakcije – trudovi

 Trudovi

Trud je elektromehanički fenomen skraćivanja mišićnih vlakana potaknutih na kontrakciju akcijskim potencijalom. Moguće ga je registrirati mehaničkim ili elektromiografskim uredjajima. Maternica se tijekom većeg dijela trudnoće povremeno kontrahira, ova su stazanja važna u fiziologiji trudnoće, ali te fiziološke kontrakcije /Brachston-Hicksove/ ne uzrokuju promjene na vratu maternice jer ne mijenjaju značajnije intrauterini tlak. Segmentalne su, nekoordinirane, nisu ritmične i ne slijede fenomen trostruke silaznosti. Porodne kontrakcije pak koordinirane su, ritmičke, jako povećavaju intrauterini tlak i uzrokuju progresivne promjene na vratu maternice: skraćivanje, nestajanje i otvaranje ušća.