Posebnosti tijeka i ishoda višeplodne trudnoće

U usporedbi s jednoplodnom, opasnost neuspjeha i komplikacija u višeplodnih  je trudnoća povećan. Posebno valja izdvojiti:

 

  1. Rizik spontanog pobačaja. Najveći je rizik pobačaja monozigotnih blizanaca (2).
  2. Malformacije u djece iz blizanačkih i mnogoplodnijih trudnoća su, prema literaturinim podacima gotovo dvostruko češće no u jednoplodnih, one teške javljaju se u oko 4% blizanaca. U nas malformacije blizanaca jednako su česte kao i u objavljanim studijama, susreću se u 2-3% djece, malformacije u troplodnih i mnogoplodnijih trudnoća trostruko su rjedje no u zemljama Zapada . Premda se u literaturi opisuje konkordantnost malformacija u 3,6% – 18,8% višeplodnih trudnoća   u nas je konkordantnost malformacija nadjena samo u jedne od ukupno 32 blizanačke trudnoće s malformacijama. Uzrok za nastanak malformacija vjerojatno je:
  3. a) sam proces diobe oplodjene jajne stanice teratogeni je proces; tijekom njega zametna osnova može biti nepravilno podijeljena. Nastaju sijamski blizanci, sirenomelija, anomalije neuralne cijevi….
  4. b) krvožilne komunikacije dovode do embolizacije organa jednog od plodova zbog intravaskularne koagulacije u tijelu drugog, odumrlog, ili hemodinamskih poremetnji zbog obratnog krvotoka kao što je slučaj u acardiusa i medjublizanačke transfuzije.
  5. c) anomalije mogu biti posljedica pritiska zbog malog prostora; nastaju amputacije, dislokacija kuka, pes equinovarus.

 

  1. U pravilu djeca iz višeplodnih trudnoća manja su i lakša od jednoplodnih iste gestacijske dobi. Uzrok je intrauterina restrikcija rasta i prijevremeno radjanje. Što je veći broj plodova, njihova je težina na porodu manja. Stvarna učestalost pothranjenosti blizanaca i drugih plodova iz višeplodnijih trudnoća nije poznata. Probleme stvara korištenje krivulja rasta za jednoplodne trudnoće. Neki istraživači naime smatraju kako je rast djece iz višeplodnih trudnoća drugačiji od rasta jednoplodnih i kako je poremetnju rasta takve djece moguće prepoznati samo ako se rabe normale za rast djece iz višeplodnih trudnoća. Zbog toga već su stvorene krivulje rasta blizanaca i djece iz troplodnih trudnoća . Većina istraživača ipak nalaze kako su krivulje rasta blizanaca i troplodnih trudnoća rezultat rada na malim populacijama, ne uzimajući u obzir korionicitet i ishode trudnoća, pa smatraju kako se i dalje rast višeplodne djece mora usporedjivati s rastom jednoplodnih jer je tada prepoznavanje rizične djece najtočnije(20). Kod monozigotnih trudnoća, različit rast najvjerojatnije je posljednica nejednakomjernog korištenja zajedničkog krvotoka. Kod dizigotnih, rast dijelom ovisi o raznolikom genetskom potencijalu, ali dijelom o placentaciji koja ne mora biti jednako povoljna u oba ploda. Različit rast može biti i posljedica poremetnji pupkovine, infekcija, malformacija. U pravilu, restrikcija rasta veća je u monozigotnih no u dizigotnih plodova. Monozigotni blizanci često su diskordantnog rasta.

Rast blizanaca paralelan je rastu jednoplodnih do 28-30 tjedana, potom se usporava, a vrlo je usporen nakon dosegnutih 34-35 tjedana.

 

  1. Prijevremeno radjanje glavni je uzrok visoke perinatalne smrtnosti i nepovratnih oštećenja djece iz višeplodnih trudnoća. Trajanje trudnoće to je kraće što je broj zanesene djece veći .

Vjeruje se kako je visoka učestalost prijevremenog radjanja najčešće posljedica prerastegnutosti maternice i zbog nje pokrenutih prijevremenih trudova. Izborni prijevremeni porod ili prijevremeni porod zbog prijevremenog prsnuća vodenjaka u blizanaca  jednako su česti ili samo nešto češći no u jednoplodnih trudnoća. Učestalost prijevremenog prsnuća vodenjaka povećava se s brojem zanesenih plodova (. Jednom rodjeni, prijevremeno rodjeni blizanci ili plodovi iz višeplodnijih trudnoća imaju česte poremetnje ranog novorodjenačkog razdoblja, ali u njih je, u usporedbi s jednoplodnom prijevremeno rodjenom djecom, učestalost sindroma respiracijskog distresa, intrakranijskih krvarenja itd podjednako česta kao i u jednoplodne nedonoščadi iste gestacijske dobi. Ova napomena vrijedi za konkordantne blizance. Kod diskordantnih, prognoza je uvijek dvojbena jer su razlozi koji je dovode do diskordantnosti raznoliki, a neki, npr. kronična posteljična insuficijencija, hipoksija itd., nerijetko imaju  dugoročni i neizvjestan učinak.

 

  1. Dugoročni psihički razvoj blizanaca, trojaka itd. razlikuje se od onog djece iz jednoplodnih trudnoća. Blizanci, usporedjeni s jednoplodnima iste gestacijske dobi, težine, neonatalnih komplikacija imaju poteškoća u intelektualnom razvoju (22). Niži su i lakši od jednako starih jednoplodnih. U monozigotnih blizanaca te su razlike još izraženije; onaj manji ostaje manji, njegova je visina, težina, opseg glave i inteligencija uvijek manja od većeg blizanca.

 

Jedinstvene komplikacije višeplodnih trudnoća

Neke komplikacije trudnoće jedinstvene su i tipične za višeplodne trudnoće, no rjedje su od gore navedenih.

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Dr. Škrablin nastavlja s radom u Poliklinici Bates, Svetice 15,

te u Poliklinici Area Fertility, Voćarska cesta 14, Zagreb.