Analiza morfologije organa i tijela djeteta
Prepoznavanje malformacija jedan je od glavnih ciljeva ultrazvučnog probira. Tri velike studije pokazale su do danas da probir tijekom drugog ili ranog trećeg tromjesečja omogućuje prepoznavanje od 40-80% malformacija. Najlakše se prepoznaju malformacije središnjeg živčanog sustava i skeleta, dok je prepoznavanje malformacija srca puno teža. Zanimljivo je kako je dokazano da je najviša učestalost pravilnog prepoznavanja malformacija u tercijarnim perinatološkim centrima i onda kada osoba koja obavlja pregled ima dovoljno iskustva.
Napredak ultrazvučne tehnologije dopušta danas prepoznavanje nekih malformacija već tijekom prvog i ranog drugog trimestra trudnoće. Kombinacija ultrazvučnih biljega i biokemijskog testiranja omogućava prepoznavanje oko 90% fetusa s kromozomskim aberacijama.
Studije pokazuju kako je ishod djeteta bolji u koliko je anomalija srca, posebica hipoplazija lijevog srca i transpozicija velikih krvnih žila, prepoznata tijekom trudnoće, nego tek nakon poroda. Nije još sigurno da točna antenatalna, u usporedbi s postnatalnom dijagnozom, poboljšava ishod djeteta koje ima anomaliju bubrega.
Uspješna dijagnostika malformacija moguća je već tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Medjutim, zbog malih dimenzija fetusa i nerazvijenosti organa, osjetljivost se jako povećava tijekom drugog tromjesečja trudnoće. Neke anomalije, zbog duge evolucije, prepoznavaju se tek tijekom trećeg tromjesečja. Stoga su za ispravno prepoznavanje uredne morfologije tijela djeteta potrebni serijski ultrazvučni pregledi.
Medju ultrazvučnim biljezima koji upućuju na mogućnost fetalne kromozomopatije ističu se zadebljanje nuhalne translucencije, pojava intrakardijskih ehogenih točaka i poremetnje osifikacije nosne kosti. U fetusa s nekim od biljega kromozomopatije dijagnostičku točnost povećava i obrnuti enddijastolički protok u pupčanoj arteriji, abnormalni protok u ductus venosusu, trikuspidna regurgitacija i nazočnost samo jedne pupčane arterije.
Neke strukturalne anomalije, npr. omfalocela, u koliko ne sadržava jetru, upućuju na vjerojatnost kromozomopatija fetusa. Premda se u oko 20% fetusa s intrauterinim zastojem rasta nadje kromozomska aberacija, u njih je uz zastoj rasta uvijek prisutna i neka strukturalna anomalija. Samo 2% intrauterino pothranjenih plodova koji su strukturalno uredno gradjeni ima kromozomopatiju.
Pitajte doktore
[contact-form-7 id="1235" title="contact-form_pitaj-doktoricu"]