Mjerenje protoka krvi kroz pupčanu arteriju doplerskim ultrazvukom naširoko je razmatrano i ispitivano u posljednja dva desetljeća. Dugo se činilo kako je ovo najpodesnija krvna žila za otkrivanje kronične placentarne insuficijencije i prognozu sumnjivih i patoloških promjena u CTG zapisu u trudnoći i porodu. Ustanovljeno je, medjutim kako indeks otpora pupčane arterije nije naročito pouzdan kod prenošenja ili normalno uhranjene djece . Vrlo je medjutim djelotvoran u antenatalnoim nadzoru pothranjene djece i u trudnoćama poremećenim majčinom hipertenzijom gdje je, koristeći rezultate ocjene protoka u pupčanoj arteriji, značajno smanjena smrtnost i učestalost nepotrebnih operacijski završenih poroda . Naime, potrebna je čak 60%-tna redukcija krvotoka u krvim žilama fetalne posteljice da bi se zamijetili promijenjeni indeksi otpora u pupčanoj arteriji, pa su trudnoće s poremećenom posteljičnom rezervom najpogodnije za praćene pupčanog protoka. Upitno je radi li se o nedostatnoj ramifikaciji i kasnijem oštećenju resica. Najnovija izvješća pokazuju da bi moguća patogeneza poremećene uteroplacentarne cirkulacije mogla biti smanjena aktivnost enzima sintaze nitričnog oksida . Inhibicija ovog enzima u ovčijih fetusa rezultira promjenama u izgledu valova raspodjele brzina umbilikalne arterije koje odgovaraju povećanom otporu protoka krvi kroz posteljicu. Kod normalnih neporemećenih trudnoća korist od doplerskih mjerenja u predvidanju i izbjegavanju intrauterine ili perinatalne smrti ili neuroloških posljedica još se istražuje .