Abnormalni Papa u trudnoći-što učiniti?
Uvod
Kao i u netrudnih žena, nenormalna citologija vrata maternice, kao rezultat probira testom po Papanicolaou, pobudjuje sumnju na rak vrata maternice ili cervikalnu displaziju . Vjerojatnost displazije epitela, preinvazivnog i invazivnog raka tijekom trudnoće jednaka je onoj izvan nje. Procjene su da se nenormalna citologija vrata maternice susreće u nekih 5-8% trudnica . Invazivni rak daleko je rjedji, do u najviše 0,9% trudnica. Ukupno oko 1% invazivnih malignoma vrata maternice dijagnosticiraju se tijekom trudnoće i tada je bolest u oko 80% bolesnica u stadiju od intraepitelijalne neoplazije do stadija IIB. Većina invazivnih karcinoma u trudnoći su asimptomatski i, u koliko se ne liječe, do pojave prvih kliničkih simptoma prodje obično oko 6 mjeseci. Apsolutno najvažnija uloga probira cervikalnom citologijom i kolposkopijom tijekom trudnoće je isključiti invazivni rak. Fiziološke, citološke, histološke i kolposkopske promjene koje su normalne za trudnoću otežavaju rad citologa i ginekologa, pa je znanje i iskustvo citologa i kolposkopičara u tom pogledu od najvećeg je mogućeg značenja.
Citologija vrata maternice u trudnoći
Premda to nigdje nije sustavno usporedjivano, drži se da se cervikalna citologija trudnice ne razlikuje od one netrudnih žena, ali je interpretacija rezultata teža.
Izgled vrata maternice u trudnoći mijenja se maroskopski, a citološka slika obrisaka i histološka slika materijala uzetog biopsijom ili konizacijom, zbog graviditetnim je promjena, drugačija. Na ektocerviksu pojačana je prokrvljenost, epitel premazan octenom kiselinom pokazuje izrazitiju reakciju, a sam je volumen tkiva zbog hipertrofije fibromuskularne strome povećan. Nerijetko prisutan je i upalni infiltrat koji dodatno remeti citološku dijagnostiku. Endocerviks je izvrnut, a cilindrični epitel izložen kiselom iscjetku rodnice pokazuje sklonost izrazitoj pločastoj metaplaziji . Stanični elementi vrata maternice su pod utjecajem visoke koncentracije estrogena promijenjeni. Javlja se hiperplazija bazalnih stanica, metaplazija je većinom nezrela, stroma decidualizira, a primjećuju se i značajke Arias Stella fenomena. Iako su stanične razlike gledano svjetlosnim mikroskopom nerijetko velike, citometrija je pak pokazala da je CIN morfološki jednak u i izvan trudnoće.
Kolposkopija u trudnoći
Kolpokopija u trudnoći zahtjeva izrazitu vještinu kolposkopičara. Izvrnuće donjeg dijela endocervikalnog kanala progresivno je, a osjetljivost izvrnutog epitela na kiselost rodnice sve veća tijekom trudnoće.Ovaj je proces posebno vidljiv tijekom prve trudnoće. Prema koncu prvog trimestra, izvrnuće i posljednična pločasta metaplazija dovode do stvaranja kolumnarnih izbočenja i otoka nezrelog metaplastičnog epitela. Tipična slika cilindričnog epitela, slike bobica groždja, tada nestaje. Tijekom drugog trimestra ovaj proces dalje napreduje stvarajući sloj nježnog i mutnog epitela koji će jako pobijeliti nakon premazivanja 3%-5% octenom kiselinom. Zbog izrazito pojačane prokrvljenosti i plavog tona okolnog tkiva izražajnost acidobijelog epitela još je jača. U ovim je područjima sasvim fiziološke nezrele metaplazije moguće zamijetiti fine punktacije, pa i sliku nježnog mozaika. Ove promjene slične su promjenama koje prate pretklinički i klinički rak. Istodobno, sasvim mala žarišta invazivnog raka, nerijetko je teško uočiti upravo zbog izrazitosti okolnog acidobijelog epitela i difuznih razbacanih krvožilnih abnormalnosti tipičnih za trudnoću. Dodatno, zbog decidualizacije epitel nerijetko postaje žućkast, izbočen i vulnerabilan. Polipoidna površina mijenja tijek krvnih žila pa one poprimaju atipičan izgled. Ovo obično uzrokuje „overgrading“ kolposkopske dijagnoze. Izvrtanje donjeg endocerviksa i progresivna metaplazija završavaju oko 36. tjedna trudnoće. Premda je metaplazija fiziološka, stanice mogu izgledati atipično, pa je za postavljanje konačne dijagnoze nerijetko potrebna patološko-histološka potvrda.
U babinju metaplastički se epitel vraća u cervikalni kanala, a metaplazija postaje zrela. Tijekom idućih će se trudnoća područje metaplazije koja je postojala u ranijoj trudnoći ponovno donekle izvrnuti, no to izvrnuće više nikada neće biti toliko dramatično kao tijekom prve trudnoće.
U rukama iskusnog liječnika, kolposkopija je sigurna i prilično pouzdana metoda evaluacije nenormalne cervikalne citologije u trudnoći. Cilj je isključiti invazivnu bolest i omogućiti normalan završetak trudnoće u svih trudnica u kojih je to moguće. Premda će u netrudne žene koja ima nenormalan Papa obrisak, biopsija slijediti svaki pozitivan kolposkopski nalaz, u trudne će žene biopsija biti potrebna samo tamo gdje se citološki i kolposkopski ne može isključiti invazija a može se izostaviti tamo gdje su citologija i kolposkopija minimalno promijenjeni (ASCUS i LSIL). Pogreške kolposkopije su, ako se uzima u obzir bez citološkog nalaza su, medjutim uvijek moguće, čak i u vrlo iskusnih kolposkopičara. I na postojanje invazivnog raka samom je kolposkopijom katkad teško posumnjati. Uz blage pak citološke i kolposkopske promjene mikroinvazivni rak nadjen je vrlo rijetko. U opsežnom pregledu do sada objavljenih istraživanja kolposkopija tijekom trudnoće ukazivala je na invazivni rak samo u 68% žena u kojih je konačna dijagnoza bio invazivni rak. U kombinaciji s ciljanom biopsijom, medjutim, vrlo je pouzdana . Mikroinvazivni pak rak bio je nadjen samo u 2 od 754 trudnice s citološkom dijagnozom LSIL i samo u 1 od 350 trudnica s kolposkopskim nalazom koji upućuje samo na LSIL. U koliko su obje metode, citologija i kolposkopija ukazivale na normalan nalaz ili samo LSIL promjenu, nije bilo ni mikroinvazivnog raka, a ni uznapredovalije bolesti .
Tehnički, sam pregled može biti zahtjevan: vizualizaciju vrata maternice nerijetko otežavaju opušteni lateralni zidovi rodnice, gusta endocervikalna sluz može biti posebno obilna i teško ju je ukloniti, tkivo je tijekom trudnoće vrlo osjetljivo i na sam dodir lako krvari. Od pomoći mogu biti vaginalni retraktori, a octena kiselina djeluje mukolitički, pa je uz oprezno brisanje obično prije ili kasnije sluz ipak moguće ukloniti.
Postupak kod abnormalne citologije vrata maternice u trudnoći
U trudnica s nenormalnom cervikalnom citologijom u trudnoći preporuča se slijediti postupnik iz Bethesde iz 2006 godine:
– U žena mladjih od 20 godina, u kojih je prevalencija HPV infekcije visoka, regresija lezija niskog gradusa koje su u njih i daleko najčešće (LSIL ili ASC-US) preko 90%, a incidencija invazivnog raka ekstremno rijetka, preporuča se samo ponoviti citolološki obrisak nakon poroda . Kolposkopija nije potrebna.
– U žena starijih od 20 godina sa slikama ASCUS i LSIL, postupak je kao i u netrudnih žena, a kolposkopija obavezna 6 tjedana nakon poroda.
– Sve žene s nalazom lezija srednjeg ili visokog gradusa (ASC-H, HSIL) i lezije sa sumnjom na zahvaćenost cilindričnog epitela (AGC), moraju biti podvrgnute kolposkopiji neovisno o dobi trudnice
– Sve trudne žene s lezijom kolposkopski sumnjivom na CIN 2, CIN 3 ili invazivni rak moraju biti podvrgnute biopsiji
– U koliko kolposkopija opovrgne postojanje lezija sumnjivih na CIN 2, CIN 3 ili invazivni rak obvezatna je postpartalna citologija i kolposkopija, ali tek nakon razdoblja babinja.
Slijedeći ove preporuke, medju 1079 žena s pozitivnim citološkim obriskom vrata maternice tijekom trudnoće, Fader i sur. morali su obaviti biopsiju samo u 7 trudnica, a nisu previdjeli ni jedan slučaj invazivnog raka.
Nakon poroda neophodna je reevaluacija citološkog i kolposkopskog nalaza u svih žena sa pozitivnim Papa nalazom tijekom trudnoće. Lezije visokog stupnja nisu sklone povlačenju nakon poroda. Perzistentna lezija visokog stupnja nakon poroda susreće se u 30-100% žena s HSIL lezijom u trudnoći, premda se, s vremenom, potpuna negativizacija nalaza može očekivati i u do 50% njih.
Biopsija vrata maternice u trudnoći
U svih žena u kojih kolposkopija ne može sa sigurnošću isključiti invazivni rak, potrebno je učiniti biopsiju. Biopsiju je moguće obaviti tijekom cijele trudnoće, premda je rizik krvarenja najmanji u srednjem trimestru. Biospija može biti s jednog ili više mjesta, kliještima ili nožem. Rizik krvarenja ili infekcija je neznatan, a opasnost prijevremenog poroda nakon zahvata zanemariva. U nas biopsija se obično obavlja uz serklažu prilikom čega šav serklaže obavlja funkciju hemostaze. U svijetu, biopsija se tijekom trudnoće obavlja ambulantno uz pomoć posebnih tekućina za hemostazu (npr. Monselova otopina) koja se aplicira pritiskom na mjesto biopsije u trajanju od 30 sekundi nakon zahvata. U trudnoći se izbjegava ekskohleacija endocerviksa.
Konizacija tijekom trudnoće obavlja se izuzetno i samo uz slijedeće indikacije :
– patološkohistološki u tkivu uzetom biopsijom nadjena je invazija u stromu do 1 mm
( minimalno invazivni rak)
– postoji ponovljena citološka sumnja na invazivni rak, što se nije moglo dokazati biopsijama
– očekuje se da će dijagnoza na konusu bitno promijeniti plan postupka tijekom trudnoće