Uvod:

Premda je dob izmedju 20. i 25. godine života oduvijek poznata kao najbolja dob za zanijeti i iznijeti trudnoću i kao dob kada je porod najlakši, posljednjih se godina i u svijetu i u nas primjećuje kako se odluka roditi po prvi ili ponovni put odgadja sve više prema 35.godini i kasnije. Pomak  radjanja prema četrdesetim godinama i čak kasnije, u razdoblje prijemenopauze, posljednjih je godina posebno izrazit i nastavlja se kontinuirano. Npr. u godini 2004. u usporedbi s 2003. u dobi izmedju 20 i 24 godine u Klinici za ženske bolesti i porode radja sve manje žena: u 2003. 19% žena,  u 2004. 15%, a u dobi izmedju 30 i 34 godina, u godini 2003. 27,7%, a u 2004. već 29,5% žena.  Istodobno, 2003. rodilo je 15,1% žena u dobi izmedju 35 i 39 godina, a 2004. u toj je dobnoj skupini već 16,8 % žena. Starijih je od 40, odnosno čak 45  godina već godinama oko 2-4%,  udjel se ne smanjuje. Žene mladje od 20 godina radjaju sve rjedje. Još je rjedje radjanje izrazito mladih žena, adolescentica mladjih od 15 godina, kada su komplikacije tijekom trudnoće i poroda takodjer češće. Danas dakle nije nikakovo čudo kada žena starija od 40 ili 45 godina radja svoje drugo ili čak prvo dijete ili to čini nakon zasnivanja druge obitelji. Posljednjih je godina prosječna dob radjanja prvog djeteta u nas porasla na čak 29,1 godinu.

Trudnoća u žena zrelije dobi

Žene koje se osjećaju zdrave s pravom se odlučuju imati potomstvo prvi put ili ponovno u zrelijim godinama. Problem je, medjutim, jesu li one za tu odgovornu zadaću  biološki jednako spremne kao mladje žene. Bilo bi idealno kada bi žene prije odluke roditi u zrelim godinama ili ne, dobile osnovnu informaciju o tome što ih čeka, i koje probleme, s obzirom na njihovu konstituciju, kronične bolesti od kojih boluju i, zdravstveno stanje uopće, očekuju. Trudnoća premenopauzalnih žena i čak onih u menopauzi (razumije se u pravilu samo u postupcima potpomognutog zanošenja, najčešće nakon donacije oocita) moguća je, može proteći bez ikakovog problema. Pitanje dakle dopustiti  trudnoću u žene premenopauzalne dobi ili one u  menopauzi samo je etičko pitanje. Valja ipak, uvijek imati na umu kako je, u žena na koncu razdoblja reprodukcije, ishod trudnoće uvijek upitan. Ono što je najvažnije je redovita kontrola trudnoće i pridržavanje uputama u ovisnosti o ustanovljenim poremetnjama ili komplikacijama.

Komplikacije  trudnoće u žena zrelije dobi

Začudno, istraživanja kojima se pokušava odgovoriti na ovo pitanje još uvijek nisu brojna, pa tako nema ni jedinstvenih stavova ni preporuka. Većina se,  medjutim, istraživača slaže kako je u žena dobi preko 35 godina učestalost komplikacija tijekom trudnoće svakako povećana. Komplikacije su nerijetko posljedica kontitucijskih bolesti kojih učestalost raste s dobi, a za koje je dobro poznato kako mogu remetiti trudnoću ili same se tijekom trudnoće pogoršavati. Primjer za ovo su kronična hipertenzija, vaskularne bolesti i dijabetes. Kronična je hipertenzija npr. 4-10 puta češća u žena starijih od 35, u usporedbi s onima mladjim od 35 godina. Šećerna je bolest 3-4 puta češća. U bolesnica oboljelih od hipertenzije ili  šećerne bolesti s godinama se javljaju sve opsežnije promjene na krvnim žilama, a zbog njih poremećena je djelotvornost posteljice, pa tako mogu uslijediti poremetnje rasta ili opskrbe djeteta kisikom. Zbog toga valja očekivati i veće probleme s djecom tijekom razdoblja adaptacije neposredno nakon poroda ili čak ozbiljnije poremetnje koje mogu trajati cijeli život. Vaskularne bolesti dodatno nose značajno povišen rizik i za život i zdravlje majki. Žene koje boluju od nekih kroničnih bolesti, a odlučuju se za trudnoću u zrelijoj dobi morale bi obaviti prekoncepcijsku obradu. Tom se obradom  može ustanoviti stupanj regulacije njihove bolesti i stupanj oštećenja organa i donijeti odluka je li trudnoća  opravdana ili ne. Osim toga, tijekom prekoncepcijske se obrade kronična bolest može dovesti u stanje optimalne regulacije ili čak mirovanja, a tada su izgledi na uspješno zanošenje, normalan tijek trudnoće, normalan porod i očuvanje zdravlja trudnice svakako najveće.

Drugi problem koji može remetiti tijek i ishod trudnoće u žena starije dobi su anomalije broja i gradje kromozoma djeteta. Naime, pretpostavlja se da je u žena starijih od 35 godina veća učestalost nerazdvajanja kromozoma ili njihovih lomova tijekom razvoja, sazrijevanja i dioba jajnih stanica. Zbog toga djeca starijih majki mogu imati povećani ili smanjeni broj kromozoma, ili je njihov broj normalan, no dijelovi odlomljenih kromozoma nepravilno su spojeni s već postojećima. U konačnici takva djeca mogu umrijeti tijekom trudnoće, u porodu, neporedno nakon njega ili se roditi živa no s težim ili blažim malformacijama ili mentalnom retardacijom. Najveći je problem svakako Downov sindrom koji je i najčešći. Premda se u svijetu vjeruje kako se učestalost ovog sindroma naglo povećava nakon navršenih 35 godina života, u nas je nagli rast učestalosti zamijećen tek nakon navršenih 40 godina života, dakle nešto kasnije. Zbog toga je dob kada se obvezatno obavlja prenatalna dijagnostika nekim od invazivnih postupaka (amniocenteza, biopsija korionskih resica) odložena za žene dobi 40 godina i starije. U mladjih se žena, onih u dobi 35 do 40 godina, može ponuditi neinvazivni test probira koji pokazuje rizik radjanja bolesnog djeteta. Danas već postoji niz testova probira _ dvostruki, trostruki, integirani itd…, a mogu se raditi već tijekom prvog ili u drugom tromjesečju trudnoće. Tada se samo u onih žena u kojih je rizik povišen obavlja invazivna dijagnostika kromozomskih aberacija. Test probira može se obaviti i u žena dobi 40 godina ili starijih i jednako je pouzdan kao i u onih mladjih od 40 godina. Na žalost, kromozomske aberacije se ne javljaju samo u žena nakon 35.te godine života. One se javljaju u žena svih dobi. Od ukupnog broja djece rodjene npr. s Downovim sindromom, njih oko tri četvrtine radjaju žene koje su mladje od 35 godina. Valja, medjutim, istaknuti kako nipošto nije rijetko da žena ili obitelj prihvaća rodjenje djeteta s Downovim sindromom ili nekon drugom teškom kromozomskom ili malformacijom drugih organa. Dakle, ne prihvaća prekid trudnoće ni onda kada je on još zakonski dopušten. Potrebno je, stoga, svaku trudnicu u koje se planira obaviti neki od testova probira, a pogotovo neka od invazivnih tehnika prenatalna dijagnostike, upoznati s ciljevima pretrage i saznati odluku obitelji glede radjanja bolesnog djeteta. Treba im znati odgovoriti na pitanje kakav život čeka dijete s Downovim sindromom i drugim kromozomskim aberacijama ili malformacijama organa. Valja znati da je život djeteta s Downovim sindromom i pored brojnih ograničenja, nerijetko vedar, ona se mogu naučiti brinuti za sebe, pisati, čitati.

Porod u žena zrelije dobi

Tijekom poroda, žene starije od 35 godina, posebice u koliko radaju prvi put  u opasnosti su od anomalija stava i položaja djeteta, češće je prijevremeno prsnuće vodenjaka i prijevremeni porod uopće. Anomalije stava i položaja djeteta mogu biti posljedica češćih anomalija oblika maternične šupljine zbog mioma ili priraslica unutar materišta. Poznato je kako se učestalost dobroćudnih tumora maternice, mioma, povećava s dobi, a jednako tako žene starije dobi češće su ranije imale kiretaže materišta pa ni priraslice unutar maternične šupljine nisu rijetke. Razlozi zbog čega su prijevremeni porodi češći brojni su i raznoliki, no ponovno se mogu vezati uz s godinama povećanu opasnost preboljeti ili steći neku od upalnih bolesti u zdjelici, nositi dijete koje je pothranjeno ili pati od nedostatka kisika, zanijeti u maternici promijenjenog oblika itd.

Zbog malprezentacija djeteta, čestih prijevremenih poroda, radjanja male, pothranjenje djece koja pate od kroničnog manjka kisika porod je nerijetko potrebno završiti carskim rezom. Procjenjuje se kako je porod carskim rezom neophodan u 3-6 puta više žena starijih od 35 godina u usporedbi s onim mladjima. Učestalost carskog reza, posebice nakon 40. te godine života penje se i na 75%. Perinatalna je smrtnost djece starijih majki viša od one u mladjih žena, rizik se povećava za oko 2 puta. Nakon operacijski završenih je trudnoća smrtnost rodilja i do 10 puta češća no nakon vaginalnog radjanja. Jednako tako, višestruko je povećan pobol zbog infekcija rane, upale adneksa i maternice, upale dojki, urinarnih infekcija, krvarenja, tromboza. Zbog svega je toga povećana i smrtnost i pobol starijih majki u porodu i babinju.  

Zaključak

Sve gore navedeno upozorava nas kako je zanijeti i iznijeti trudnoću u dobi preko 35 godina svakako teže no u mladjih žena. Medjutim,  uz pravilnu skrb i nadzor tijekom trudnoće i u porodu najveći će broj žena koje se u toj dobi odluče za materinstvo taj cilj obaviti bez većih poremetnji. Posebno je važno da žene koje se na trudnoću odluče u zrelijoj dobi, a uz to boluju od nekih kroničnih bolesti, obave pregled prije planirane trudnoće, tzv. prekoncepcijsku obradu. U većine će njih pravilna regulacija bolesti prije trudnoće i pažljiv nadzor tijekom trudnoće i u porodu, takodjer omogućiti optimalan ishod.

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This