Parovi koji planiraju trudnoću, a posebice oni koji imaju problema s postizanjem trudnoće nerijetko su zabrinuti hoće li im to ikada uspjeti. Kada je tijekom ciklusa najlakše zanijeti i koji je utjecaj dobi partnera na zanošenje?

Kada je najlakše zanijeti

Što je normalna sposobnost zanošenja?

U zdravih žena i muškaraca najveći se broj trudnoća dogadja unutar prvih 6 mjeseci  redovitih spolnih odnosa. Tijekom prvog mjeseca zanijet će ih  nekih 30%. Unutar 12 mjeseci redovitih spolnih odnosa zanijet će ukupno 85% parova. Tijekom idućih će 36 mjeseci uspjeti zanijeti još oko polovine od preostalih 15%. Tijekom života spontano će uspjeti zanijeti još nekih 5-7% od onih koji nisu uspjeli postići trudnoću ni nakon 48 mjeseci . Ostali su neplodni parovi koji mogu zanijeti uz pomoć neke od metoda potpomognutog zanošenja. U jednom malom postostku to su i parovi kojima se može pomoći promjenom nekih nepovoljnih životnih navika.

 

Koja je mogućnost zanošenja tijekom ciklusa?

Mogućnost zanošenja ovisi o postojanju ovulacije i postojanju i kvaliteti sjemena. Zanosi se  tijekom 5 dana prije ovulacije do same ovulacije, najčešće tijekom jednog do dva dana prije ovulacije. Nakon ovulacije mogućnosti za zanošenje više nema.

Kvaliteta sjemena mijenja se s razdobljem apstinencije.  Pokretnost, morfologija i broj spermija najveći je nakon apstinencije koja traje 2-3 dana. Dulja apstinencija smanjuje oplodnu sposobnost spermija. Zbog toga najveće izglede za zanošenje imaju zdravi parovi koji imaju odnose svaki ili svaki drugi dan, premda će  i učestalost odnosa od 2 puta tjedno ako oni započmu ubrzo nakon menstruacije osigurati da se odnos dogodi u razdoblju najpovoljnijem za zanošenje.

Žene  mogu prepoznati ovulaciju praćenjem izgleda i količine cervikalne sluzi ili odredjivanjem prisutnost hormona luteinizacije u mokraći. U vrijeme ovulacije cervikalna je sluz potpuno prozirna i rijetka gotovo poput vode.

 

Utjecaj dobi na sposobnost zanošenja

Mogućnost zanošenja jako ovisi o dobi majke, puno manje o dobi oca. Ako imaju odnos u vrijeme najveće plodnosti zanijet će 50% žena u dobi od 10-26 godina, 40% žena u dobi od 27-34 godina i 30% žena u dobi od 35-39 godina, pod uvjetom da su im i partneri iste dobi. Ako su partneri samo 5 godina stariji  učestalost zanošenja past će na 45% za žene do 27 godina, na 35 % ako su u dobi od 27-34 godine i na samo 15 % ako su u dobi od 35-39 godina. Učestalost  zanoženja žena nakon 40.te godine vrlo je niska i još dodatno s dobi jako opada, tako da je spontana trudnoća nakon 45.te godine života žene samo sporadična. Parovi koji odgadjaju reprodukciju moraju biti svjesni koliko im se izgledi smanjuju s dobi.

 

Koji je utjecaj navika i načina života na mogućnost zanošenja?

Parove koji planiraju trudnoću ili imaju problema sa zanošenjem zanima mogu li promjenama životnih navika popraviti izglede za trudnoću  i kakav utjecaj na sposobnost zanošenja imaju promjene ili poremetnje zdravstvenog stanja.

Dosadašnja su istraživanja pokazala da neke životne navike doista imaju utjecaj na vrijeme od prvih pokušaja do uspješnog zanošenja, prema njihov značaj nije posebno velik i vjerojatno ipak ne odlučujući.  Promjene u, posebice nekim životnim navikama, sigurno mogu poboljšati sposobnost zanošenja.

 

Pušenje

Pušenje je široko rasprostranjeno i u razvijenim zemljama drži se da puši nekih 18-20% žena u fertilnoj dobi. U njih 13% pušenje se smatra glavnim razlogom smanjene sposobnosti zanijeti.  Drži se da pušenje ima nepovoljan učinak ako žena puši više od 10 cigareta dnevno. Razlog za smanjenje plodnosti pušačica nije precizno utvrdjen, ali nepovoljan utjecaj vjerojatno imaju brojni otrovi iz duhanskog dima na  djelotvornost sluznice jajovoda, kakvoću cervikalne sluzi i kvalitetu jajnih stanica. Nepovoljan učinak dim duhana ima i na sposobnost implantacije zametka u ranoj fazi trudnoće pa su kod žena koje puše učestaliji rani spontani pobačaji. Danas se sumnja da dim duhana uzrokuje prijevremeno starenje jajnih stanica koje kao takve postaju manje sposobne biti oplodjene i stvoriti kvalitetan plod. Pušene značajno smanjuje ne samo broj žena koje uspješno zanose već i produljuje razdoblje potrebno za postizanje trudnoće. Ono što dodatno brine je i podatak da je u žena koje puše umanjena djelotvornost i metoda potpomognutog zanošenja. To znači da će, u usporedbi sa zenama koje ne puše, u žena koje puše metode potpomognute oplodnje češće zakazati.

Dodatno, sumnja se da pušenje u trudnoći može oštetiti i jajnike ženskih fetusa kao i testise muških, pa je povećana učestalost neplodnosti potomstva još jedan nepovoljni učinak pušenja u žena.

Pušenje kod muškaraca umanjuje kvalitetu sjemena; jedno istraživanje pokazuje da je broj spermija smanjen za 23%, a njihova pokretnost za 13%.

 

Debljina

Preuhranjenost je jedna od najčešćih bolesti čovjeka zapadne hemisfere; u većine razvijenih zemalja debelih je oko 30%-50% odraslih. Razlika izmedju preuhranjenih i adipoznih može se iskazati indeksom tjelesne mase ( BMI) kojeg se može odrediti iz raspoloživih nomograma, tablica ili formulom: težina podijeljena kvadratom visine u metrima. Smatra se da su debeli bijelci čiji je BMI 25-29.9 kg/m2, a pretili su oni čiji je BMI iznad 30 kg/m2.

U žena s BMI iznad 27 kg/m2 smanjuje se učestalost ovulacija. Mehanizam anovulacije  u vjerojatno je hiperinzulinemija zbog smanjene mogućnosti korištenja glukoze u tkivima debelih (inzulinska rezistencija) i hiperleptinemija koja dodatno pojačana rezistenciju na inzulin i djeluje nepovoljno na jajne stanice.

Nepovoljan učinak na učestalost ovulacija i djelotvornost jajnika uopće ima i pretjerana mršavost. Kada je BMI niži od 17 kg/m2 remeti se ovulacija i nerijetko nastupa anovulacija (ovulacije prestaju).

Utjecaj debljine ili mršavosti na fertilnost muškaraca još nije detaljnije istražena, ali se pretpostavlja da i ovdje ekstremi remete plodnost jer i debljina i mršavost mijenjaju koncentracija steroidnih hormona uključenih u nadzor spermatogeneze.

Težina optimalna za reprodukciju i ona koja osigurava najmanji zdravstveni rizik je BMI 18.5-25 kg/m2.

 

Fizička aktivnost

Pretjerano vježbanje može remetiti spontano zanošenje i umanjiti izglede zanošenja u postupcima izvantjelesne oplodnje. Neke epidemiološke sudije pokazale su da se spontana ovulacija ozbiljno remeti u žena koje intenzivno vježbaju više od 7 sati tjedno. U žena koje se podvrgavaju postupcima potpomognutog zanošenja ishod se ozbiljnije remeti već i nakon samo 4 sata vježbanja tjedno.  Uzrok može biti izravno nepovoljno djelovanje vježbanja na stvaranje hormona hipotalamusa, hipofize i jajnika, nepovoljno djelovanje na funkciju žutog tijela ili posljedica smanjene ukupne tjelesne masti. Zanimljivo je da preintenzivno vježbanje s ciljem smanjenja količine masnog tkiva i mršavljenja može dokinuti povoljan učinak smanjenja BMI na ponovnu uspostavu ovulacije u pretilih žena. Zato je, u koliko se želi smršaviti s ciljem poboljšanja fertilne sposobnosti, najbolje kombinirati umjereno vježbanje sa smanjenjim unosom kalorija.

 

Alkohol

„Jedno piće“ definira se kao uzimanje 350 ml piva, 1.5 dl vina ili 0.3dl žestokog alkohola Premda postoje i drugačija iskustva, smatra se da žene koje piju više od standardizirane količine (više od 4 pića tjedno) risikiraju poteškoće zanošenja.  Umjerena konzumacija alkohola u muškaraca nije pokazala nepovoljan učinak na reprodukciju.

Utjecaj načina prehrane, kofeina, teina, raznih dijeta, zagađivača iz okoline ili droga na zanošenje nije ozbiljnije istražen.

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

 nisam robot

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This