Normalan rast djeteta posljedica je ekspresije genetskog potencijala za rast naslijedjenog od roditelja modificiranog dostupnosšću potpore za rast, tj. kisika, glukoze i ostalih esencijalnih tvari. Genetski potencijal upravlja ne samo dobivanjem na težini, već i rastom u duljinu, proporcijama tijela i dozrijevanjem. Rast jednike i konačnu dimenziju tijela najvećim dijelom odredjuju genetska poruka naslijedjena od majke i genom fetusa. Utjecaj isključivo očevog genoma, bar u ljudi, u ovom je smislu zanemariv. Zanimljivo je da je utjecaj fetalnih hormona štitnjače, kortikosteroida ili spolnih hormona na fetalni rast vrlo mali. Utjecaj na rast, premda indirektan, pripisuje se inzulinu i inzulinu sličnim činiteljima rasta, možda humanom placentarnom laktogenu. Definirati intrauterini zastoj rasta vrlo je teško jer apsolutni potencijal za rast jednike nije moguće ustanoviti. Do uvodjenja ultrazvuka u rutinski klinički rad porodničarima je procjena rasta djeteta u pojedinim razodobljima gestacije bila samo indirektno dostupna, ocjenom porasta maternice i mjerenjem udaljenosti njenog dna od simfize. Nakon poroda, postojala je mogućnost grube procjene uhranjenosti odredjivanjem porodne težine i svrstavanjem djeteta u skupine primjereno uhranjenih, pothranjenih i preuhranjenih za gestacijsku dob. Uvodjenje ultrazvuka omogućilo je točnu procjenu trajanja trudnoće i procjenju vremena kada se usporenje rasta pojavi, ali i uočavanje mogućnosti vraćanja na ishodišnju krivulju rasta spontano ili zahvaljujući nekim postupcima liječenja. Fetus tako može biti zaostao u rastu i onda kada ne pripada skupini djece “porodne težine ispod 10.te percentile”. Smrtnost fetusa i djece porodne težine ispod 10. te percentile i onih u kojih se tijekom trudnoće uočava odstupanje od normlne krivulje rasta, kao i pobol, povišeni su u usporedbi s djecom urednog rasta i normalne težine za trajanje gestacije. U posljednje vrijeme posebno je ističe opasnost kroničnih odstupanja u intelektualnom razvoju i drugih najrazličitijih neuroloških posljedica u djece zaostale u rastu.

 

Vrste zaostajanja u intrauterinom rastu

Rast fetusa spor je tijekom prvih 8 tjedana, a najbrži izmedju 16. i 24 . tjedna.

Sva tkiva i organi rastu u nekoliko faza: najprije se broj stanica umnožava /faza hiperplazije/, potom se umnažanje stanica usporava, a njihova veličina se povećava rastom unutarstaničnih struktura /hiperplazija kombinirana hipertrofijom stanica/, da bi naposlijetku umnažanje stanica prestalo, a nastavlja se samo njihov rast /faza hipertrofije/. Najopćenitije uzevši, faza hiperplazije fetalnih tkiva dominira do 20. tog tjedna trudnoće, a faza hipertrofije započinje oko 28. tjedna. U koliko neki nepovoljni dogadjaj poremeti rast djeteta u vrijeme faze hiperplazije prekinut će se ili bitno usporiti umnažanje stanica, pa će u tog djeteta svi organi i sva tkiva biti podjednako mali. Dijete je kratko i niske porodne težine. Ovo je najjednostavnije objašnjenje simetričnog zastoja u rastu. U koliko se umnažanje stanica neometano završi, a nepovoljan učinak poremeti hipertrofiju stanica i tkiva uopće, dijete će biti normalne duljine, ali mršavo, niske porodne težine. Kažemo da je asimetrično zaostalo u rastu. Dakako da su u brojnim slučajevima obje pojave kombinirane, to je kombinirani zastoj rasta. Najčešći uzrok simetričnom zastoju u rastu su kromosomske i genetske anomalije, rano stečene intrauterine infekcije ili intoksikacije djeteta. Prognoza je u te djece nepovoljna. Asimetrički zastoj u rastu najčešće je pak posljedica nedostatne opskrbe djeteta kisikom ili glukozom zbog neke poremetnje na nivou posteljice. Jer, kaže se da “dijete raste unutar ograničenja koja mu stvara posteljica”. U takve djece prije ili kasnije nastupa redistribucija krvotoka za preusmjeravanjem krvi prema srcu i mozgu. Mozak /glavica/ je stoga najčešće normalnih dimenzija, a tijelo mršavo. Dvojbeno je i kada ovi kompenzacijski mehanizmi mogu postati štetni. Asimetično hipotrofično dijete obično “hvata” svoju krivulju rasta nakon poroda. Analiza posteljica pokazala je da npr. 30% smanjenje stvaranje uteroplacentarnih krvnih žila, odnosno značajno smanjenje površine fetalnih resica i kapilara unutar njih prati i vjerojatno uzrokuje intrauterini zastoj rasta.

Većina asimetrično pothranjenih u kroničnoj je hipoksiji i hipoglikemiji

s povišenim vrijednostima hemoglobina i laktata i niskim vrijednostima aminokiselina. Kronična hipoksija remeti oksigenaciju glukoze, metabolizam je preusmjeren anaerobnim uvjetima, a za dobivanje energije kataboliziraju se proteini i koriste masti. Anabolizam masti i proteina je poremećen. Zanimljivo je ipak da su pokusi s eksperimentalno uzrokovanom hipoksijom pokazali da se uz kroničnu fetalnu hipoksemiju u fetusu nastavlja normalan potrošak kisika /povećana ekstrakcija/, a na 25% smanjuje potrošak kisika u posteljici. Zamjećene su mnoge endokrine poremetnje u fetusu: nizak inzulin, visok glukagon, sniženi su inzulinu slični činitelji rasta i hormoni štitnjače, a povišen adrenalin i noradrenalin. 

Osim individualne razlike u potencijalu rasta koji nasljedjujemo od roditelja, uočeno je da postoje brojne rasne i nacionalne razlike prosječne porodne težine novorodjenčadi. Pored toga rast je različit u muške i ženske djece, prve i idućih, jednoplodnih i višeplodnih. Zato se izračunavaju standardi rasta za rasu i populaciju po spolu i rodnosti kako bi se porodna težina svakog novorodjenčeta mogla usporediti sa standardom.

 

Dijagnoza intrauterinog zastoja u rastu

Sumnju na intrauterini zastoj u rastu valja potvrditi ultrazvučnom biometrijom. U tu svrhu neophodno je i najvažnije točno poznavanje trajanja trudnoće. Postoje precizni ultrazvučni nomogrami za izmjerene vrijednosti udaljenosti tjeme-trtica, biparijetalnog dijametra, duljine femura i drugih kostiju, i mnogi drugi koji izmjereni do 20. tjedna trudnoće koreliraju s trajanjem trudnoće do unutar 7 dana. Tek uz precizno poznavanje trajanja trudnoće odstupanja u vrijednostima drugih izmjerenih parametara mogu biti pouzdani pokazatelji odstupanja u rastu. Kod simetričnog zastoja svi mjereni parametri odstupaju od očekivane dinamike rasta uočene još od rane trudnoće. Kod asimetričnog zastoja, odstupanje se primjećuje samo u nekim parametrima i to u pravilu nakon 26. tjedna (28. tjedna) tjedna trudnoće.

U svrhu postavljanja dijagnoze rabe se najrazličitiji ultrazvučni parametri: mjerenje opsega trbuha na nivou pupčane vene /izmjerena vrijednost jako varira od pretraživača do pretraživača/, mjerenje duljine femura /pouzdanost oko 47%/,  odredjivanje težine fetusa in utero iz izmjerenog opsega abdomena, biparijetalnog promjera i duljine femura sa pouzdanošću od 87% ili odredjivanjem proporcija tijela. Za odredjivanje proporcije tijela koja korelira sa zastojem u rastu može se koristiti omjer izmjerenog opsega glave i abdomena, opsega abdomena i duljine femura ili, najnovije, odredjivanjem intrauterinog ponderalnog indeksa:  omjer procijenjenje djetetove težine i duljine femura. Nadjeno je da ova posebna metoda odlično korelira sa pokazateljima fetalne intrauterine ugroženosti.

Dijagnozu intrauterinog zastoja u rastu može olakšati i promatranje količine plodove vode /indeks plodove vode/ i promatranje zrelosti posteljice, premda je pozitivna prediktivna vrijednost obih metoda relativno niska, ili doplerska mjerenja. U novije vrijeme stvoreni su indeksi intrauterinog rasta, koji uzimaju u obzir anamnezu trudnoće, vrijednosti majčinog krvnog tlaka i ultrazvučne biometrijske pokazatelje, no njihova je klinička upotrebljvost još upitna. Kombiniranje metoda i donošenje zaključaka zahtijeva dovoljno vremena: procjena je 15-20 minuta u koliko se uzima anamneza i ultrazvučna biometria.S obzirom da je hipotrofično dijete perinatalno ugroženo, svaku trudnoću pod sumnjom na intrauterini zastoj rasta valja smatrati visoko rizičnom. Svakom djetetu valja osigurati sve raspoložive metode nadzora stanja i oksigenacije kako bi se trudnoća završila na vrijeme i spriječile ireverzibilne posljedice.

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This