Zastoj rasta djeteta
Vecina plodova s antenatalno postavljenom dijagnozom intrauterine ratardacije rasta (70%) u potpunosti su normalni. U slijedecih je 20 – 25% restrikcija rasta uzrokovana patološkim procesom koji može biti majčinski, plodov, placentarni ili kombinacija istih. U toj skupini, u 80% fetusa uzrok je nedostatna funkcija posteljice, i upravo je ta skupina perinatalno najviše ugrožena I mora biti prepoznata kliničkim I ultrazvučnim mjerenjima. U ostalih, (oko 10%), restrikcija rasta uzrokovana je poremećajima u GPRI koje mogu biti uzrokovane trisomijama (Down-ov te Edwards-ov sindrom), poremećajima razvoja organa (kao sto je renalna ageneza) ili poremećajima razvoja (npr. mikromelija) ili su rezultat vanjskog utjecaja koji smanjuje GPRI (rubela, različit toksični faktori okoline i sl.). U toj skupini prognoza je već određena u vrijeme postavljene dijagnoze i naša je zadaća odrediti etiološki činitelj kako bi se u nastavku trudnoće mogle donositi pravilne odluke

Antenatalna dijagnoza restrikcije rasta ploda

Učestalost restrikcije rasta u općoj populaciji trudnoća relativno je niska, oko 10%, ali je prepoznavanje rizičnih trudnoća vrlo korisno prilikom planiranja antenatalne skrbi. Visokorizične trudnice valja podvrgnuti pažljivom antenatalnom nadzoru. Dvije trećine trudnica u kojih će se javiti intrauterina restrikcija rasta djeteta potiču iz populacije koja ima bar neki od rizičnih činitelja . U čak 83% trudnoća poremećenih restrikcijom rasta susrećemo dva ili više činitelja rizika.
Na intrauterine restrikciju rasta može se posumnjati kliničkim, biokemijskim i ultrazvučnim mjerenjima. U dijagnostici oonajprije treba odrediti točno trajanje trudnoće. Ukoliko se računica očekivanog dana poroda i trajanja trudnoće osniva isključivo na danu poslijednje menstruacije, uočeno je da će svega 5% trudnica zaista roditi na taj dan. Također se zna da kod 20% trudnica koje su “sigurne” u prvi dan poslijednje menstruacije, taj datum ipak nije točan. Biokemijska mjerenja su gotovo u potpunosti napuštena, pa najviše uoptrebljavamo kliničko mjerenje (mjerenje udaljenosti fundusa i simfize) I ultrazvučnu biometriju. Kliničke metode nisu najpouzdanije. Osjetljivost mjerenja udaljenosti fundusa maternice i simfize je 60-85%, a pozitivna prediktivna vrijednost u dijagnostici restrikcije rasta izmedju 20-80%. Ultrazvučna biometrija, posebito kada je obavljena u ranoj trudnoći, najpreciznija je metoda za određivanje gestacijske dobi. Za razliku od ostalih metoda, ultrazvuk direktno prikazuje pojedine fetalne strukture i omogućuje nihovo mjerenje. Formule za izračunavanje težine ploda pod utjecajem su brojnih parametara podložnih pogreškama mjerenja i dosta su komplicirane (24-26). One su osnovane na relativno malenom broju analiziranih slučajeva i uključuju relativno dugačak interval od poslijednjeg biometrijskog mjerenja do trenutka poroda kada je točno izmjerena težina ploda. U početcima, biparijetalni promjer (BPD) upotrebljavao se za ocjenu fetalne težine i zastoja rasta ploda. On se vrlo lako mjeri, bio je dostupan mjerenjima i prije uvođenja aparata sa sivom skalom u realnom vremenu, te se vrlo jasno određuje i aparatima niske rezolucije . Nažalost, BPD nikako nije idealan parametar za dijagnostiku IUZR. Poznato je da glava ploda sudjeluje sa samo 20% u ukupnoj tjelesnoj težini ploda i nije iznenađujuće da mjerenje njezinog promjera nije reprezentativno za ocjenu tjelesne težine. U slučajevima zastoja rasta, promjer glavice ploda jedan je od poslijednjih ultrazvučnih biometrijskih parametara koji će biti smanjen. Fiziološke varijacije veličine glavice i njezina oblika bitno su utjecale na preciznost mjerenja. Kako bi se izbjegao utjecaj oblika glavice na točnost mjerenja u uporabu je uvedeno mjerenje opsega glavice (HC). Taj parametar nije uvjetovan oblikom glavice I daje bolju ocjenu gestacijske dobi i rasta ploda poosebice uz dolikocefaliju ili brahicefaliju. Nažalost, elementi koji smanjuju osjetljivost i pozitivnu i negativnu prediktivnu vrijednost mjerenja BPD-a, prisutni su i u mjerenjima opsega glavice pa biometrijska mjerenja glavice ne zadovoljavaju kriterijima potrebnim za ocjenu težine ploda i shodno tome ne mogu poslužiti za precizno praćenje rast. Pozitivnu i negativnu prediktivnu vrijednost mjerenja glavice pokušalo se poboljšati njezinim odnosom sa opsegom fetalnog abdomena (AC) (21). To je ujedno bio i jedan od prvih odnosa mjerenja uoptrijebljenih u ocjeni poremetnji rasta. Nije se pokazao idealnim jer je 20% fetusa kod kojih je odnos upotrebljen za izracunavanje tjelesne težine imalo razlike izračunate i prave tjelesne težine više od 10% . Hadlock i suradnici uključili su mjerenje femura (FL) u kombinaciju sa opsegom glave i abdomena I postavili granice pogreske na +/- 15% (kao dvije standardne devijacije) . Samo mjerenje abdomena povezeno je sa istim granicama pogreške, a eliminacijom dodatnih mjerenja (BPD, Fl, HC) smanjena je multiplikacija pogreške pojedinačnog mjerenja te se time zapravo poboljšala točnost. Što se tiče mjerenja AC, pokazano je kako valja ozbiljno sumnjati u intrauterinu restrikciju rasta kada se ultrazvučnim mjerenjem dijagnosticira vrijednost AC ispod 10-te centile za dob trudnoće . Najtočnije vrijednosti mjerenja opsega abdomena su najmanje mjerene vrijednosti na nivou hepatične vene uočene između pokreta fetalnog disanja . U slučajevima simetričnog zastoja u rastu , opseg abdomena biti će proporcionalno smanjen kao i promjer glavice, dok će u skupini asimetričnog zastoja u rastu , unatoč smanjenom opsegu abdomena, mjerene vrijednosti promjera ili opsega glavice biti u granicama normale ili tek nešto smanjene. U dijagnostici preporuča se uvijek mjerenja ponavljati. Serijska mjerenja bolja su od pojedinačnih glede njihove pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti I pomažu nam u postavljanju točnije dijagnoze, a u nekim slučajevima mogu biti od pomoći kod prepoznavanja etiološkog činitelja . Samo razdoblje između dva mjerenja nije uniformno, ovisno je o stadiju trudnoće, suspektnom etiološkom činitelju, stanju ploda i stanju majke. Ukoliko je ultrazvučnim mjerenjima postavljana sumnja na zastoj rasta i sa sigurnošću određeno trajanje trudnoće, a nije postignuta zrelost ploda, uz nadzor stanja ploda preporuča se ponoviti mjerenja u jednotjednom intervalu. Zbog pogreški koje proizlaze iz nepreciznosti ultrazvučnih mjerenja unatoč novijim aparatima visoke rezolucije i ljudskog faktora, nema potrebe mjerenja ponavljati češće. Tu posebno treba napomenuti da genetski postoje djeca koja su “tanka” i “dugačka” a unatoč smanjenim vrijednostima opsega abdomena imaju normalnu porođajnu težinu. Oni se mogu prepoznati isključivo serijskim mjerenjima opsega abdomena, što još jednom govori u prilog ekspektativnom postupku, naravno dok su testovi ocjene fetalnog stanja i dinamike normalni. Interveniramo u slučajevima trajno odsutnog porasta vrijednosti opsega abdomena ili kod pogoršanja stanja djeteta. Jedan od biljega koji se upotrebljava za preciznu ocjenu rasta djeteta i odstupanja u rastu je dijametar poprečnog presjeka malog mozga. Poznato je da veličina malog mozga korelira gestacijskoj starosti ploda , te se mjerenjima može posumnjati na restrikciju rasta .

Pitajte doktore

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

 nisam robot

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This