Postovanje! Hvala na odgoboru unaprijed! Zarucena sam i imam redovite nezasticene odnose s prekinutim snosajem za vrijeme plodnih dana. Ipak, prosli mjesec bas u doba plodnih dana (dan kasnije sam primjetila potpuno prozirni vrlo rastezljivi iscjedak), dogodilo nam se jednom da je decko svrsio u mene. Nakon par dana cijela vagina mi je postala izuzetno osjetljiva (pogotovo iznutra za vrijeme sexa) , grudi su mi jako otvrdnule (sada su mekse opet?) i do sada svaki dan imam neke bolove u donjem dijelu trbuha, napuhnuta sam i tamanim sve sto je slatko ili mesnato (do prije dva mj sam bila 6god vege a sad me odjednom strasno zove meso).. je li moguce da sam zatrudnila?? (Znam dq morwm cekati jos koji dan ali nije najbolji tren pa moram nekoga pitati za savjet) hvala Vam puno unaprijed!

Većina promjena u tijelu majke primjećuju se već tijekom prvih tjedana nakon začeća i nestaju tijekom nekoliko tjedna nakon poroda.

Najznačajnije promjene veličine maternice, promjene na dojkama, subjektivne tegobe i promjene na koži primjećuju se već vrlo rano.. Lividnost rodnice i vrata maternice jedan je od prvih znakova trudnoće. U vrijeme prve izostale menstruacije nije rijetka blaga sukrvica. Praćenjem veličine maternice može se prilično precizno ustanoviti trajanje trudnoće i pratiti njezin tijek. U pisanom nalazu visina dna maternice (F) jednostavno se odredjuje odnosom dna maternice prema točkama na trbuhu trudnice: X- ksifoidni nastavak, P- pupak, S- simfiza. Npr. F = X/P označava kako je u trenutku pregleda maternica svojim dnom dosegnula točku izmedju ksifoidnog nastavka i pupka. Vrat maternice zatvoren je, tvrd i postavljen straga tijekom većeg dijela trudnoće. Nakon 36. tog tjedna mijenja konzistenciju i položaj, pa je uoči poroda mekan, centriran u crti vodilji porodnog kanala i prohodan za prst do vodenjaka. Kažemo da sazrijeva.

Promjene na dojkama i koži, kao i subjektivne tegobe potrebno je poznavati i na njih upozoriti trudnicu. Te su promjene većinom blage i beznačajne, ali, u koliko nije upoznata s njima,mogu u trudnice i njene okoline izazvati nepotreban strah.

Najvažnije promjene ekstragenitalnih organa u trudnoći su one src ai krvožilja, pluća i bubrega.
Zbog navedenih promjena interpretacija fizikalnog nalaza, laboratorijskih parametara i nalaza slikovne dijagnostike brojnih organa mijenja se tijekom trudnoće i treba ih poznavati kako se normalan nalaz za trudnoću ne bi proglasio patološkim, a trudnica uplašila i izvrgnula nepotrebnim dodatnim pretragama.

Povećanje volumena krvi iznosi oko jednu litru do litru i pol /prosječno 1200 do 1500 ml/, i 45% do 50% je veći no prije trudnoće. Povećani krvni volumen omogućuje primjereni krvotok u interviloznom prostoru, maternici, dojkama, bubrezima i koži trudnice. Najveći dio povećanja volumena krvi posljedica je povećanja volumena plazme, a manji dio posljedica je povećanog stvaranja eritrocita. Konačni učinak uvijek je relativan pad hematokrita i smanjenje koncentracije hemoglobina i abumina u krvi.

Bitna uloga bubrega zadržavanje je natrijeva iona u količini neophodnoj za zadržavanje dovoljne količine vode koja omogućuje porast volumena krvi i izvanstanične tekućine. Testovi bubrežne djelotvornosti mijenjaju se tijekom trudnoće, pa je stoga tijekom trudnoće kriterij normalnih vrijednosti bitno različit: npr. vrijednosti ureje i kreatinina normalno su niže tijekom trudnoće, a klirens kreatinina tijekom trudnoće viši. Hidronefroza se javlja u 80-90% trudnica, glikozurija je fiziološka pojava, a ne znak šećerne bolesti.

Zbog naraslog volumena krvi, pada sistemskog otpora i krvnog tlaka povećava se minutni volumen srca, a zbog pomaka dijafragme položaj srca. Zbog navedeno jako se mijenja interpretacija fizikalnog nalaza na srcu, slikovna dijagnostika srca i intepretacija elektrokardiograma.
Zbog svih ovih promjena trudnica se u ranoj trudnoći osjeća “drugačije”, posebno se ističe napetost dojki, osjećaj punoće u zdjelici, katkad promjene raspoloženja, pospanost, umor……