Normalan porod
Uzroci početka poroda
Uzroci početka poroda, kako ročnog tako i prijevremenog, u ljudi nisu poznati. Ključno mjesto u njegovoj inicijaciji zauzima pokretanje kontrakcija miometrija. Miometrij je jedinstven organ čiju strukturu i djelovanje odredjuju brojni, samo dijelom upoznati činitelji. Ima oskudnu neuronalnu inervaciju koja nestaje tijekom trudnoće, pa je regulacija kontrakcija pretežito humoralna i odredjena brojnim tvarima za koje su receptori prisutni na površini miometralnih stanica ili u njihovoj jezgri tijekom čitave ili dijela trudnoće .
Tijek normalnog poroda
Pravilnost odvijanja poroda uvjetuje medjuomjer velč~ine i položaja djeteta /porodjajni objekt/, pravilnosti porodnog kanala i snaga i pravilnosti trudova /motor poroda, porodne snage/. Ukoliko je dijete normalno položeno i nije preveliko, zdjelica normalnih proporcija, a trudovi pravilni, porod će se najvjerojatnije odvijati normalno. U 97% poroda vodit će glavica, u oko 3% zadak. Manje je od 1% poroda sa poprečnim ili kosim položajem djeteta.
Porod dijelimo u četiri porodna doba:
- doba otvaranja – započinje trudovima ili prsnućem vodenjaka, a završava potpunim otvaranjem ušća maternice
- doba izgona – započinje kada je ušće potpuno otvoreno, a završava izgonom djeteta
- doba poroda – zapoćinje porodjajem djeteta i završava porodjajem posteljice
- doba poroda – započinje porodjajem posteljice i traje idućih dva sata
Porodni kanal
Čine ga tvrdi, koštani i meki, mišićni dio. Tvrdi porodni kanal čini mala zdjelica, gradjena poput valjka blago savijenog prema sprijeda na kojoj se razlikuje ulaz, sredina i izlaz zdjelice. Ulaz zdjelice je poprečno ovalan, ograničen gornjim rubom simfize sprijeda, lineom terminalis lateralno i promonturijem straga. Ulaz zdjelice najvažniji je za normalno odvijenje poroda jer njegov oblik i dimenzije odredjuju ulaz i spuštanje glavice u zdjelicu. Prvi promjer ulaza zdjelice je conjugata vera, prednje – stražnji promjer. Ona se proteže od stražnje stijenke simfize do prednje stijenke promonturija i iznosi normalno 11-13 cm. Porodnićar može mjeriti samo conjugatu dijagonalis, jer pravu conjugatu veru nije moguće izravno mjeriti. Kada se od konjugate dijagonalis izmjerene plapacijom i uz pomoć porodnićkog šestara, oduzme 1-1.5 cm dobiva se približna duljina conjugate vere. U koliko je izmjerena duljina manja od 11 cm kažemo da je zdjelica sužena. Sredina zdjelice ima oblik lonca bez dna i poklopca, okrugla je. Uzdužni i poprečni promjer iznose 12 cm. Izlaz male zdjelice je uzdužno ovalan. Prednje – stražnji promjer se u porodu, zbog pomicanja trtice, može produljiti za oko 2 cm. Poprečni promjer izlaza je konstantan i iznosi 11 cm. Meki porodni kanal ćini donji uterini segment, vrat maternice, rodnica, vulva i dno zdjelice. Dno zdjelice gradjeno je od dijafragme pelvis /m. levator ani/ i dijafragme urogenitale /m. bulbocavernosus, m. ischiocavernosus, m. transversus perinei superficialis/ kroz koji prolaze uretra, rodnica i rektum. Prilikom izgona, glavica djeteta prolazi kroz donji uterini segment, ušće maternice i potom, rodnicom, kroz nekoliko centimetara izduljeni mišićni kanal koji se od struktura dna zdjelice formira baš u tom trenutku.
Porodni objekt je dijete čija se vodeća čest, većinom glavica, svojim pokretima, u svakom trenutku prilagodjava putu kroz koji prolazi. Uz normalan dorzoanteriorni položaj djeteta i normalne dimenzije ulaza u zdjelicu, glavica djeteta se na ulazu flektira i spušta, potom slijedi unutrašnja rotacija u sredini zdjelice, i, na izlazu radjanje defleksijom oko simfize. Glavica prolazi zdjelicu najpovoljnijim subokcipitobregmatičkim promjerom koji iznosi 9.5 cm.
Porodjajne snage su koordinirane kontrakcije – trudovi
Trudovi
Trud je elektromehanički fenomen skraćivanja mišićnih vlakana potaknutih na kontrakciju akcijskim potencijalom. Moguće ga je registrirati mehaničkim ili elektromiografskim uredjajima. Maternica se tijekom većeg dijela trudnoće povremeno kontrahira, ova su stazanja važna u fiziologiji trudnoće, ali te fiziološke kontrakcije /Brachston-Hicksove/ ne uzrokuju promjene na vratu maternice jer ne mijenjaju značajnije intrauterini tlak. Segmentalne su, nekoordinirane, nisu ritmične i ne slijede fenomen trostruke silaznosti. Porodne kontrakcije pak koordinirane su, ritmičke, jako povećavaju intrauterini tlak i uzrokuju progresivne promjene na vratu maternice: skraćivanje, nestajanje i otvaranje ušća.
Registracija trudova
– registracija motoričke aktivnosti maternice- registracija intrauterinog tlaka /IUP/-moguća je samo izravnim mjerenjem unutar maternice manometrima ili elektrodama koje se stavljaju u mišić. Premda je tim načinima jedino moguće precizno izmjeriti jačinu trudova, ne rabi se rutinski. U rutinskom radu zadovoljavamo se tokometrima, no znamo da se registracijom uredjajima preko kože /površine trbuha/ trudnice može bilježiti samo učestalost, ali ne I jačina I točno trajanje truda.
U prvom porodnom dobu uobičajena su 3 do 4 truda tijekom 10 minuta u trajanju od 60 do 90 sekundi intenziteta od oko 70 do 80 mm Hg. Trudovi su češći u drugom porodnom dobu. Njihov intenzitet se takodjer napredovanjem poroda pojačava. Porod teče normalno, ušće se relativno lako otvara. Suviše česti /više od 5 tijekom 10 minuta/, pre jaki /iznad 80 mm Hg i suviše dugotrajni trudovi mogu jako remetiti oksigenaciju djeteta. Nepravilni, nekoordinirani trudovi slabo otvaraju vrat maternice i produljuju porod. Porod prvorotkinje traje 12-16 sati, a porod višerotkinje 8-11 sati.
Prvo porodno doba
Dijeli se u latentnu i aktivnu fazu. Latentna faza traje od prvih regularnih trudova tijekom oko 8 sati i završava kada je ušće otvoreno 2-3 cm, a vrat maternice nestao. Slijedi aktivna faza koja se sastoji od faze ubrzanja /2 sata/, faze najbržeg napredovanja /2 sata/ i faza usporenja /1-2 sata/ . U prvorotkinja najprije nestaje vrat maternice, a potom se otvara ušće. U višerotkinja oba procesa teku zajedno. Vrat maternice lako nestaje i ušće se lako otvara u koliko je proces sazrijevanja tekao normalno, u koliko je normalna funkcija donjeg uterinog segmenta, normalan polo`aj glavice i normalno se stvara vodenjak .
Drugo porodno doba
U prvorotkinja traje do 2 sata, a u vi{erotkinja 30 minuta. To je doba izgona djeteta.
Kretnje glavice djeteta
Glavica djeteta se u porodu pokreće pasivno slijedeći oblik porodnog kanala. Način prolaza kroz zdjelicu ovisi o obliku glavice i pravilnosti porodnog puta. Glavica se uvijek postavlja najpovoljnije za dati oblik zdjelice i taj princip slijedi u svakom trenutku. U 94% poroda glavica je smještena na ulazu u zdjelicu tako da je najniža točka glavice zatiljak /glavica je priljubljena na prsa, blago flektirana/, a ledja su lijevo ili desno sprijeda. Pod utjecajem trudova slijedi daljnja fleksija i spuštanje glavica, okretanje slijedeći oblik sredine zdjelice i kosinu mišića dna zdjelice-unutrašnja rotacija, i, na izlazu slijedeći oblik izlaza izlazna kretanja-defleksija. Sada u zdjelicu ulaze ramena pa se dijete još jednom rotira-vanjska rotacija, i potom slijedi konačna ekspulzija u jednom aktu.