Kako voditi trudenoću

Trudnoća i porod stoljećima su bila razdoblja neizvjesnog ishoda, a medju pukom vrijedila je izreka kako je “rodilja jednom nogom u grobu”. Pomor djece u porodu i nakon njega bio je ogroman. Poboljšanje je nastupilo tek kada smo počeli ozbiljno voditi računa o zdravlju trudnica I njihove djece. Napredak medicine, skrb za trudnice i rodilje, uz poboljšanje općih životnih uvjeta smanjio je rizik i za majku i za dijete u tolikoj mjeri da je još 1933. godine M. Kerr mogao izjaviti kako antenatalna skrb sigurno doprinosi smanjenju perinatalne smrtnosti, pobola majki i djece i trajnih oštećenja. Danas je i u Hrvatskoj perinatano umiranje djece smanjeno do minimuma od oko 4-5%o . To znači da godišnje na 1000 rodjenih umre 4 do 5 djece.

Po definiciji, perinatalni mortalitet je udjel mrtvorodjenih, umrlih u porodu i tijekom prvih 6 dana nakon poroda u ukupnom broju rodjenih izražen u promilima, odnosno zbroj fetalne i rane neonatalne smrti. Svjetske statistike u perinatalno umrle uključuju svu djecu nakon navršenih 24. /22./ tjedna trudnoće i težine od 500 i više grama.

Moderna antenatalna skrb uključuje sprečavanje, prepoznavanje i liječenje svih bolesti i patoloških stanja koja mogu ugroziti trudnoću i uzrokovati bolest ili smrt majke i djeteta u svezi sa trudnoćom, porodom i babinjem, ali i obrazovanje trudnice i njene okoline i socijalnu skrb za obitelj.

Ciljevi paćenja trudnoće su:

• Traženje, dijagnostika i liječenje bolesti trudnice kojs podtoji prije zanošenja (šećerna bolest, srčane bolesti, hipertenzija, kronične infekcije, bubržne bolesti, slabokrvnost, TBC, AIDS…)
• Prepoznavanje i liječenje bolesti koje se jave tijekom konkretne trudnoće (prijeteći pobačaj, prijeteći prijevremeni porod, gestoze, uroinfekcije, kolestaza….)
• Prepoznavanje (sprečavanje) i zbrinjavanje bolesti djeteta: malformacije, zastoj rasta djeteta, infekcije…)
• Davanje savjeta, informiranje, obrazovanje majke i oca, pripremu za porod

Vrlo je važno:

• prvi pregled učiniti što prije nakon postavljanja dijagnoze trudnoće
• prvi pregled učiniti svakako prije početka II (III tromjesečja)
• učestalost pregleda planirati u ovisnosti o zdravlju trudnice

Danas zanosi mnogo žena u dobi koja je daleko iznad idealne (do 25 godine života) ili onih koje ranije, zbog kroničnih bolesti srca, krnih žila, bubrega, jetre, kolagenoza, dijabetesa i dr., nisu smjele ni pomišljati na trudnoću. Mnoge od njih trebaju liječenje, a sve posebnu skrb tijekom trudnoće. One smiju zanijeti, spontano ili postupcima izvantjelesne oplodnje, ali ishod trudnoće može biti zadovoljavajući samo uz ozbiljno i dobro vodjenu trudnoću.

Drži se da je intenzivan nadzor tijekom trudnoće i djeci nakon poroda u Institucijama III razine potreban u oko 15% trudnoća. Samo za Hrvatsku s oko 40 000 poroda godišnje to znači da 6000 trudnoća i poroda moraju voditi najiskusniji porodničari uz pomoć najrazvijene tehnologije i za bar toliko djece trebaju brinuti najiskusniji neonatolozi uz najrazvijeniju tehnologiju. Ovakva je skrb vrlo skupa, a zahtijeva i dovoljno vremena i prostora i motivirano, visoko obrazovano srednje medicinsko osoblje. Sve ovo ekonomski opterećuje zdravstvo svake države i bilo bi neracionalno i rastrošno, svu opremu, prostor i visokospecijalizirane stručnjake imati u rodilištima u kojima je broj poroda nizak /ispod 1000 godišnje/ i imaju relativno mali broj trudnoća i djece kojima je potrebna posebna skrb. Pokazalo se jeftinijim organizirati rodilišta u nekoliko hijerarhijski precizno organiziranih nivoa, stupnjeva. U svijetu i u Hrvatskoj već postoji regionalizacija zdravstvenih institucija koje provode perinatalnu skrb /rodilišta/ u tri stupnja:

U malim rodilištima I razine provodi se uobičajena antenatalna skrb za trudnoće u kojih je predvidiv normalan porod i obavljaju se normalni, vaginalni, ročni porodi. U nas sve porode obavljaju primalje i ginekolozi, no u svijetu je dopuštena organizacija rodilišta I stupnja samo s primaljom i liječnikom opće medicine (general practitioner, neka vrsta obiteljskog liječnika).

U rodilištima II razine osigurana je specijalistička skrb, u svijetu to ne mora uvijek biti opstetričar, a uključuje mogućnost operacijskog završetka trudnoće i moguću sterilizaciju. Oprema je bolja, omogućen je nadzor nad blažim poremetnjama trudnoće. Postoji jedinica za skrb novorodjenčadi i pedijatar. Ovaj posao obavljaju regionalne bolnice s rodilištima do oko 2000 poroda godišnje.

Sve trudnice u kojih, zbog osnovne bolesti i poremetnje postoji, ili se tijekom trudnoće uoči, opasnost po zdravlje ili život majke ili djeteta, trebaju biti, najranije što je to moguće, upućene u rodilište III razine. U toj, tercijarnoj instituciji, osigurana je potpuna opstetrička i neonatalna skrb. Moguć je nadzor i liječenje svih poremetnji trudnoće, vodjenje svih poroda i skrb za svu novorodjenčad. Takve institucije posjedjuju sve poznate tehnološke mogućnosti neophodne u nadzoru trudnoće, poroda i skrbi za novorodjenče, brinu se za praćenje najnovijih znanstvenih studija o unapredjenju, zbrinjavanju i liječenju takvih trudnoća i organiziraju obrazovanje djelatnika svih triju nivoa. Naravno da ovakav tip instutucije zahtijeva osiguranje svih uvjeta za rad u skladu sa svjetskim standardima i stalnu suradnju sa svjetskim centirma. Jedna tercijarna institucija dovoljna je za potpunu skrb za oko 1 milijun stanovnika.

Cost-effective analize najvećih svjetskih cenatara pokazale su veliku djelotvornost isplativost ovakvog tipa organizacije antenatalne skrbi. U jednoj pokrajini Kanade tijekom 20 godišnjeg rada “na tri novoa” perinatalni mortalitet smanjen je s iskodišnjih 19%o na 5%o

Posljednjih se godina sve češće u tercijarne centre iz udaljenih krajeva Hrvatske šalju intrauterinim transportom (tzv. transport in utero) ugrožene trudnice i djeca. Ekspertna se skrb tako pruža ugroženim trudnoćama i onih žena koja inače ne bi bile uključena u skrb najkvalitetnijih centara, pa su rezultati za cijelu Hrvatsku jednaki onima u velikim svjetskim centrima.

Što radimo?
Na pr¬vo¬me pre¬gle¬du ti¬je¬kom trud¬no¬će pot¬reb¬no je: uze¬ti pre¬ciz¬nu op¬ću i op¬stet¬rič¬ku anam¬ne¬zu, iz
ra¬ču¬na¬ti ge¬sta¬cij¬sku dob i od¬re¬di¬ti ter¬min po¬ro¬đa¬ja. Moramo obaviti gi¬ne¬ko¬loš¬ki pre¬gled u spe¬ku¬li¬m
i bi¬ma¬nual¬nu pal¬pa¬ci¬ju. Dobro je uze¬ti stu¬panj či¬sto¬će va¬gi¬nal¬nog is¬cjet¬ka I ci¬to¬loš¬ki ob¬ri¬sak iz straž
nje¬ga rod¬ni¬čnog svo¬da, s po¬vr¬ši¬ne materničnoga vra¬ta i iz ce¬rvi¬kal¬noga ka¬na¬la (VCE-raz¬maz), ko¬ji
na¬kon bo¬je¬nja po Pa¬pa¬ni¬co¬laouu pre¬gle¬da¬va ci¬to¬log.
Na svakom pregledu potrebno je izmjeriti kr¬vni tlak, tje¬les¬nu masu i provjeriti po¬sto¬ja¬nje protei¬na u mok¬ra¬ći. Svakoj trudnici već tijekom prvog tromjesečja trudnoće valja o¬re¬di¬ti kom¬plet¬nu kr¬vnu sli¬ku, kr¬vnu gru¬pu, Rh-fak¬tor, provesti testiranje na he¬pa¬ti¬tis B ant¬i¬gen,odrediti vrijednost TSH (hormon koji
nadzire rad štitnjače) I odrediti razinu glukoze u krvi na taste. Može se uči¬ni¬ti bak¬te¬rio¬loš¬ki pre¬gled
uri¬na i pla¬ni¬ra¬ti ka¬da uči¬ni¬ti test pro¬bi¬ra za kro¬mo¬so¬mo¬pa¬ti¬je u dje¬te¬ta. U ne¬kim se sre¬di¬na¬ma pre¬po
ru¬ču¬je da oso¬ba ri¬zič¬na po¬na¬ša¬nja uči¬ni te¬sti¬ra¬nje na HIV. U že¬na s ne¬po¬volj¬nom rep¬ro¬duk¬cij¬skom
anam¬ne¬zom (ranije su pobacivale, radjale mrtvu djecu, radjale prije termina itd….) tre¬ba pla¬ni¬ra¬ti
bak¬te¬rio¬loš¬ku pret¬ra¬gu materničnoga vra¬ta s izo¬la¬ci¬jom pa¬to¬ge¬nih ae¬rob¬nih i anae¬rob¬nih bak¬te¬ri¬ja,
mi¬kop¬laz¬mi i kla¬mi¬di¬je tra¬ho¬ma¬tis.

U dalj¬njem ti¬je¬ku trud¬no¬će ant¬e¬na¬tal¬ni je nad¬zor po¬naj¬pri¬je us¬mje¬ren na pre¬poz¬na¬va¬nju sim¬pto¬ma pri¬je¬te¬će-ga pri¬je¬vre¬me¬nog ra¬đa¬nja, int¬rau¬te¬ri¬nog za¬sto¬ja ili ub¬rza¬nja ra¬sta, traženje sim¬pto¬ma preek¬lam¬psi¬je, ocejene pre¬zent¬a¬ci¬je, po¬lo¬ža¬ja, dr¬ža¬nja i sta¬va dje¬te¬ta. U žena s bolestima koje su postojale prije trudnoće stalno pratimo nastup pogoršanja ili kom¬pli¬ka¬ci¬je.
Važno je da¬va¬nju sav¬je¬ta o pro¬mje¬na¬ma u ti¬je¬lu ko¬je su već na¬stu¬pi¬le ili ko¬je se po¬jav¬lju¬ju ka¬ko bi se sma¬nji¬li strah i ne¬po¬volj¬ne po¬slje¬di¬ce ko¬je strah i ne¬si¬gur¬nost mo¬gu izaz¬va¬ti.
Pregledi se obavljaju jednom u 3 tjedna ili češće. Uvijek postoje neka opća pravila, no,
učestalost pregleda I same planirane pretrage moguće je prilagoditi svakoj
pojedinoj trudnici.

U nas se obič¬no pro¬vo¬de tri pret¬ra¬ge ul¬traz¬vu¬kom: pr¬va pot¬kraj prvoga tromjesečja, ka¬ko bi se pre¬ciz¬no utvrdila ge¬sta¬cij¬ska dob, dru¬ga oko 20.–22. tjed¬na ka¬ko bi se otkrile naj¬češ¬će mal¬for¬ma¬ci¬je i tre¬ća pot¬kraj tre¬će¬ga tri¬me¬stra da bi se pro¬ci¬je¬ni¬le tjelesna masa i pre¬zent¬a¬ci¬ja dje¬te¬ta. Pre¬ma kli¬ni¬čkim in¬di¬ka¬ci¬ja¬ma, broj ul¬traz¬vuč¬nih pre¬gle¬da mo¬že bi¬ti i ve¬ći. U mnogim zemljama razvijenog svijeta tijekom uredne trudnoće ne obavlja se više od 1 do 2 ultrazvučne pretrage..

Pitajte doktore

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

 nisam robot

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This