Svrha antenatalnog nadzora procjena je uhranjenosti i oksigenacije djeteta, kako bi se, nakon pojave znakova poremećene oksigenacije, trudnoća mogla dovršiti prije nastupa nepovratnih oštećenja. Vjeruje se kako bi se pravodobnijim prepoznavanjem ugroženosti djeteta hipoksijom perinatalni pobol i umiranje djece mogli smanjiti. U studijama pokusno izazvane hipoksije životinja mogu se pratiti brojni kardiocirkulacijske i metaboličke promjene s ciljem održavanja dostatne prokrvljenosti vitalnih organa preraspodjelom fetalnog minutnog volumena s vazodilatacijom i povećanim protokom kroz srce, mozak i nadbubrežne žlijezde. Te postupke prilagodbe moguće je pratiti prateći funkciju nekih organa, npr. srca, mozga, bubrega. Istodobno, smanjuje se perfuzija ostalih dijelova tijela i organa vazokonstrikcijom, što se naziva centralizacija krvotoka ili fenomen štednje mozga – “brain sparing effect”. U humanoj trudnoći, reakcije hipoksičkog fetusa dostupne praćenju, gotovo su istovjetne ovima, praćenim i zamjećenim u brojnim pokusima na životinjama. “Štednja krvi” pogadja najprije kožu, pa počinje deskvamacija kožnih stanica, verniksa, dlačica I one se pojavljuju u plodovoj void. Plodova voda postaje mliječna, a nije više posve prozirna, Nakon toga javlja se ”štednja” u crijevima, a zbog nje počinje prva peristaltika I fetus ispušta crijevni sadržaj u plodovu vodu; plodova voda sada postaje zeleno obojena, kažemo da je mekonijska. Nakon toga slijedi “štednja” I u bubrezima. Zbog nje fetus stvara sve manje urina I sve manje je plodove vode, jer tijekom druge polovine trudnoće količina mokraće koju fetus stvara jako doprinosti ukupnoj količini stvorene plodove vode. Kad fetus “štedi” u bubrezima, plodove vode je sve manje. Ove promjene u šonašanju fetusa možemo pratiti amnioskopijom, amniocentezom, kardiotokografijom i doplernim metodama nadzora.

DOPPLER ULTRAZVUK

Stanje djeteta vjerojatno će u budućnosti najbolje korelirati s dostatnošću volumena i sastavom krvi interviloznog prostora. Za sada ni jedno od navedenog ne možemo izravno mjeriti metodama koje neće biti invazivne i potencijalno opasne. Nas sreću, premda ni korištenje doplerskog pomaka, zbog nesavršenosti uredjaja kojima raspolažemo, još ne može pokazati volumen interviloznog protoka, valovi raspodjele brzina tijekom srčanog ciklusa mogu ukazati na osobitosti krvotoka u promatranoj krvnoj žili: uterinim arterijama ako pratimo cjelokupnost krvotoka interviloznog prostora, odnosno pojedinačnim krvnim žilama djeteta u koliko je naša želja procijeniti osobine fetalnog krvotoka. Tijekom srčanog ciklusa udarni val krvi tijekom sistole polako usporava tijekom dijastole-njegova raspodjela brzina prikazuje se sinusoidnom krivuljom koja ima najviši sistolički vrh i najdublji dijastolički pad. Mjereći omjere jedne i druge vrijednosti dobivamo omjere distribucije brzina tijekom srčanog ciklusa: indeks otpora  indeks pulzatilnosti, sistoličko/dijastolički omjer itd. Za procjenu kvalitete krvotoka najpouzdaniji najjednostavniji indeks otpora (RI). Kod velikog otpora nizvodno od mjesta mjerenja tijekom dijastole krvotok prestaje, kod niskih perifernih otpora tijekom dijastole nastavlja se intenzivan protok: visoki indeksi otpora pokazuju, dakle, visoki otpor strujanju krvi distalno od mjesta mjerenja, niski pak, nizak otpor cirkulirajućoj krvi.Intervilozni je prostor prostor izrazito niskog perifernog otpora-tu su indeksi otpora, normalno, niski. Ukupnost interviloznog protoka pokazuju normalno niski indeksi otpora uterinih arterija .

Indeksi otpora u fetalnim krvnih žilama razlikuju se od žile do žile i slijede fetalnu fiziologiju: visok otpor u placentarnim krvnim žilama iskazuje se visokim otporom u pupčanoj arteriji, ili obratno: ramifikacijom resica indeks otpora u pupčanoj arteriji tijekom trudnoće, normalno, opada. Fetalni pak krvotok i indeksi otpora u najčešće promatranim krvnim žilama, središnjoj moždanoj arteriji (SMA), i fetalnoj aorti  uz otpor u fetalnoj pupčanoj arteriji (PA), pokazuju je li dijete normalno oksigenizirano ili je započela redistribucija krvotoka, poznati način na koji se dijete odupire hipoksiji . Normalne vrijednosti po tjednima trudnoće su one izmedju 2,5 i 97,5 percentile (odstupanja za 2sd od prosječnih vrijednosti), Posebno mjesto pripada trudnoćama s prekidom protoka krvi u pupčanoj arteriji ili aorti ili obrnutim protokom  ovaj  nalaz uvijek se smatra patološkim . Potrebna je znatna redukcija malih krvnih žila fetalne posteljice da bi nastupile poremetnje protoka u pupčanoj arteriji, odnosno još teža poremetnja da bi protok u dijastoli potpuno nestao. U trudnoćama poremećenim hipoksijom djeteta najčešće se zapaža poremetnja protoka u aorti. Ona predskazuje ne samo opasnost poremetnji ranog neonatalnog tijeka, već i opasnost trajnih oštećenja . Poremetnje protoka u pupčanoj arteriji i aorti djeteta prati vazocentralizacija, tj. porast protoka u intrakranijskim krvnim žilama, cerebralna vazodilatacija. Najvažniji je nalaz kako, posebice u hipotrofične novorodjenčadi, poremećaji protoka, npr. maksimalna intrakranijska vazodilatacija počinje 2 tjedna prije pojave kasnih deceleracija, a promjene u indeksima otpora fetalnih krvnih žila, npr. renalne arterije ili aorte javljaju se neposredno prije jasno patoloških CTG zapisa .

Mjerenje protoka krvi kroz pupčanu arteriju doplerskim ultrazvukom naširoko je razmatrano i ispitivano u posljednja dva desetljeća. Dugo se činilo kako je ovo najpodesnija krvna žila za otkrivanje kronične placentarne insuficijencije i prognozu sumnjivih i patoloških promjena u CTG zapisu u trudnoći i porodu . Ustanovljeno je, medjutim kako indeks otpora pupčane arterije nije naročito pouzdan kod prenošenja ili normalno uhranjene djece . Vrlo je medjutim djelotvoran u antenatalnoim nadzoru pothranjene djece i u trudnoćama poremećenim majčinom hipertenzijom gdje je, koristeći rezultate ocjene protoka u pupčanoj arteriji, značajno smanjena smrtnost i učestalost nepotrebnih operacijski završenih poroda . Naime, potrebna je čak 60%-tna redukcija krvotoka u krvim žilama fetalne posteljice da bi se zamijetili promijenjeni indeksi otpora u pupčanoj arteriji, pa su trudnoće s poremećenom posteljičnom rezervom najpogodnije za praćene pupčanog protoka.

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This