Normalna rana trudnoća

 

Sitne dimenzije oplodjene jajne stanice i ranog embrija onemogućuju vizulizaciju rane trudnoće do trenutka kada dosegnu granice razlučivosti danas dostupnih metoda slikovne dijagnostike. Medjutim, postojanje rane trudnoće može se nedvojbeno dokazati odredjivanjem glikoproteina trofoblasta. Korionski gonadotropin ( HCG) stvara se u stanicama trofoblasta, prodire u majčinu krv trenutkom implantacije i osjetljivim ga se testovima može dokazati u krvi žene već 8 dana nakon oplodnje. U normalnim intrauterinim trudnoćama (Slika 1), vrijednost HCG-a svakih se 48 sati povećava za 53-100% . Medjutim, normalno povećavanje vrijednosti HCG-a susreće se i uz ektopičnu trudnoću sa živim plodom, pa normalna dinamika rasta HCG-a ne isključuje mogućnost postojanja ektopične trudnoće.

 

Slika 1. Vrijednosti HCG-a (IU/ml) u serumu majke po tjednima trudnoće

(Braunstein GD, Rasor J, Hanser H et al. Am J Obstet Gynecol 1976; 126:678)

 

 

Slikovno, korištenjem ultrazvuka, trudnoća se može dokazati tek nakon što vrijednosti HCG-a dosegnu odredjenu granicu ( a tada embrij odredjenu veličinu). Ta se vrijednost naziva diskriminatorna granica. Korištenjem modernih ultrazvučnih uredjaja, uz vrijednosti HCG-a od 1000 mIU/ml u krvi majke,  u materištu se mora vidjeti normalna intrauterina trudnoća. I tu postoje izuzetci: normalnu ranu trudnoće može biti teško ili nemoguće vizualizirati kod izrazito debelih žena, uz miomatoznoj maternici, uz ožiljke i kod višelpodnih trudnoća, premda su vrijednosti HCG-a dosegnule i čak prešle diskriminatornu granicu.

 

Trofoblast stvara mnoge druge proteine i hormone, od kojih su dobro istražene promjene vrijednosti estradiola i progesterona u normalnoj i poremećenim trudnoćama (Slika 2), te, korištenjem odredjivanja vrijednosti progesterona, ocijenjena mogućnost razlikovanja normalne, od poremećene intrauterine i ektopične trudnoće. U normalnoj intrauterinoj trudnoći vrijednosti serumskog progesterona mogu biti vrlo različite, no značajno su niže vrijednosti nadjene u ektopičnih i intrauterinih trudnoća koje se ne razvijaju normalno. U jednoj metaanalizi  nadjeno je da je samo u 0,3% normalnih vijabilnih intrauterinih trudnoća serumska vrijednost progesterona niža od 5 ng/mL (15,9 nmol/L). Ovako niske vrijednosti pomažu isključiti normalnu intrauterinu trudnoću, ali se njima ne može razlikovati ektopična od odumrle intrauterine trudnoće. Vrijednosti pak progesterona u serumu iznad 20 ng/mL (63,6 mmol/L) s velikom vjerojatnošću isključuju ektopičnu trudnoće, jer su tako visoke vrijednosti nadjene samo u 2,6% ektopičnih trudnoća. Pouzdanost niskih vrijednosti progesterona u predvidjanju nevijablinih trudnoća jako je različita u različitih populacija žena, a jednako tako razlikuje se u žena s nevijabilnom spontanom trudnoćom od onih u kojih je nevijabilna trudnoća nastupila nakon primjene metoda hiperstimulacije jajnika . Prema mišljenju većine istraživača, premda su vrijednosti progesterona u serumu korisne u razlikovanju uredne od poremećene rane trudnoće ili ektopične trudnoće, one uglavnom potvrdjuju dijagnozu koja se postavlja kombinacijom transvaginalne ultrazvučne pretrage i vrijednosti HCG-a u serumu, pa se najčešće ne odredjuju rutinski.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 2. Vrijednosti estradiola (ng/ml)  i progesterona  (ng/ml) u serumu majke po tjednima trudnoće (Tulchinsky D, Hobel JC, Yeager E, Marshall R. Am J Obstet Gynecol 1972; 112:1095

Prvi jasni znak postojanje trudnoće u maternici je postojanje gestacijskog  mjehura. Gestacijski mjehur je ultrazvučni, a ne anatomski termin. Gestacijski mjehur je sitno razrjedjenje unutar debelog endometrija ( decidue) i vidi se lateralno od središnje linije materišta (Slika 3.).

 

 

Slika 3.

Transvaginalni ultrazvučni prikaz gestacijskog mjehura. Jasno se vidi debeli decudualizirani endometrij , a unutar njega, ekscentrično,  ehogena linija oko sonolucentnog središta. Ehogena linija je trofoblast koji  urasta u deciduu  stvarajući korijalnu decidualnu reakciju. Transvaginalni ultrazvuk.

 

U normalnoj trudnoći, gestacijski mjehur raste brzinom od 1 mm/dan. Daljim rastom, unutar gestacijskog mjehura, pojavljuje se najprije žumanjčana vreća ( s 5 tjedana menstruacijske dobi) (Slika 4.), a potom i plod (Slika 5). Diskriminatorna veličina gestacijskog mjehura za vizualizaciju žumanjčane vreće transvaginalnim ultrazvukom je 5-13 mm, ovisno o frekvenciji korištene ultrazvučne sonde. Embrij postoji  od 9. tog dana nakon oplodnje,a najranije se vidi transvaginalnim ultrazvukom kao zadebljanje žumanjčane vreće. Srčana aktivnost mora se vidjeti u plodova duljine 4 mm.

 

 

Slika 4.

 

Gestacijski mjehur u materištu, amenoreja 5-6 tjedana. Unutar njega, nejasno se vidi žumanjčana vreća od 7,68 mm. Transvaginalni ultrazvuk.

 

 

Slika 5.

Gestacijski mjehur, žumanjčana vreća i sitni embrionalni odjek vidljiv uz žumanjčanu vreću. Transvaginalni ultrazvuk.

 

Do duljine ploda od 18 mm ne vide se ni tjeme ni trtica ploda, već se zapravo mjeri najveća duljina ploda. Tada se  zatvara gornja neuropora i  iz nje razvija mozak i glava, a iz stražnje produljuje se rep. Jasno se ističu pulzacije srca i one se vide prije no što se plod može jasno razgraničiti od žumanjčane vreće. Nadalje, rep nestaje i stvaraju se izbočenja ruku i nogu sa stvaranjem stopala i postranično ruku. Udaljenost tjeme – trtica (Slika 6.) mjeri se nakon što dimenzije ploda narastu do 17-22 mm. S 10 tjedana gestacije plod poprima obilježja čovjeka i od tog se vermena zove fetusom (Slika 7.). Dakle, fetalno doba započinje s 70 dana gestacije.

 

 

Slika 6.

 

Intrauterina trudnoća od 8 tjedana. Kaliperi bilježe udaljenost tjeme-tritica (CRL) od 18,56 mm. Transvaginalni ultrazvuk.

 

 

Slika 7.

Intrauterina trudnoća s 10 tjedana gestacije. Fetus (CRL = 30 mm) ima jasna obilježja čovjeka.

 

Poremećena rana trudnoća

 

Kemijska trudnoća i pretklinički pobačaj:

 

Odredjivanje HCG-a trudnoća se može dokazati puno ranije no što ju je moguće vidjeti ultrazvukom, odnosno dijagnosticirati fizikalnim pretragama. To su pretkliničke ili kemijske trudnoće. Wilcox i sur (4) odredili su HCG u skupini od 221 žene koja je pokušavala zanijeti. Ustanovili su da je u njih 22% postojala trudnoća koja je izgubljena prije no što je mogla biti klinički prepoznata.  Od njih, 35% zanijelo je u prvom idućem , 65% u drugom i ukupno 83% do šestog ciklusa, trudnoću koja se nastavila do klinički prepoznatljive. Ovakova, kemijska trudnoća, odličan je pokazatelj da postoje ovulacije, jajovodi su prohodni, muškarac fertilan i postoji dobra kapacitacija spermija.  U jednoj drugoj studiji praćeno je dnevnim odredjivanje HCG-a 518 nulipara koje su željele zanijeti.  U razdoblju kemijske trudnoće izgubljeno je njih 26%, bilo je 8% izgubljenih klinički prepoznatljivih trudnoća, iz 64% trudnoća rodjena su djeca, a ostatak su bile trudnoće završene namjernim pobačajem, ektopične trudnoće, mrtvorodjeni i mole (5)

Danas se kemijska trudnoća definira kao trudnoća koja se gubi prije pojave ultrazvučno prepoznatljivog embrija. Kemijska trudnoća koja se gubi najčešće prolazi nezapaženo, s obzirom da gubitak ploda nastupa neposredno prije ili u vrijeme početka iduće normalne menstruacije.

 

 

Rani spontani pobačaj

 

Nevoljni gubitak trudnoće prije navršenih 12 tjedana gestacije naziva se ranim spontanim pobačajem.  Drži se da se oko 50% ranih trudnoća gubi ranim spontanim pobačajem, dok nakon 12. tjedna umire tek oko 2% plodova, nakon 15. tjedna tek njih oko 0,6%  (Tablica 1.).

 

 

 

Tablica 1.

 

Učestalost pobačaja

Biokemijska trudnoća

22%

Vidljiv gestacijski mjehur

 

11,5%

Vidljiva žumanjčana vreča

8,5%

Embrij do 5 mm

7,2%

Embrij dulji od 10 mm

0,5%

Embrij dulji od 17 mm

2,4%

 

Prema: Wilcox AJ, Weinberg CR, O’Connor JF. Incidence of early loss of pregnancy. N Engl J Med 1988; 319: 189-194. i Goldstein SR. Significance of cardiac activity on endovaginal ultrasound in very early embryos. Obstet Gynecol 1992; 80: 670-672

 

 

U trudnoćama nastalim postupcima izvatjelesne oplodnje gubi se oko 5-6% klinički prepoznatljivih trudnoća. U koliko se  uzastopce izgubi tri i više trudnoća prije navršenih 20 gestacijskih tjedana govorimo o habitualnom pobačaju. U nekim se, medjutim, sredinama habitualnim pobačajem smatra gubitak samo dviju trudnoća, a obrada preporuča i već nakon samo jednog gubitka.

Medju rizičnim činiteljima za gubitak trudnoće najistaknutija je dob majke. Rizik gubitka klinički prepoznate trudnoće u žene mladje od 30 godina je 9-17%, a u strije od 45 godina čak 80%, Medju ostalim rizicima ističu se raniji spontani pobačaji, pušenje, alkohol, kokain,  nesteroidni antireumatici, povišena tjelesna temperatura, kofein, poteškoće u zanošenju , niske vrijednosti folata i niska tjelesna težina žene.

 

Pitajte doktore

Pošaljite nam upit i dogovorite pregled

 nisam robot

Ginekološka poliklinika GinOps

Polikliniku GinOps osnovala je prof. dr. sc. Snježana Škrablin, nakon prikupljenih 25 godina kliničkog iskustva u Klinici Petrova . Dr. Škrablin je specijalist ginekologije i porodništva, subspecijalist iz fetalne medicine i opstetricije,...

Kontakt

Korčulanska 3F
10000 Zagreb
Mob. 091 668 89 98
E-mail: ginops@ginops.hr
Tel. 01 6180 955

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte novosti, posebne akcije i pogodnosti iz naše Poliklinike!

© GinOps. Sva prava pridržana.

Share This